Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: Piotr Dobrolecki • 02.12.2008.

Mnogo knjiga, izdavača i knjižara - poljsko tržište knjige

Poljsko tržište knjige je jedno od najvećih u Europi. Poljska je po broju stanovnika šesta zemlja u Europskoj Uniji (38,2 min stanovnika), a po površini peta (312.000 kvadratnih km). Od političkih i ekonomskih promjena 1989/1990. u Poljskoj postoji slobodna i otvorena ekonomija, a od 2004. Poljska je članica Europske Unije. Od kraja prošle godine Poljska je također članica Schengenske grupe i ukinula je granice sa svojim susjedima sa zapada i juga (Njemačka, Češka, Slovačka), kao i s Litvom na sjeveroistoku. Granice još postoje prema trima susjednim zemljama (Ukrajina, Bjelorusija i Rusija - na sjeveru, gdje se nalazi izdvojena oblast oko Kalinjingrada).

Sve ovo osnovni su faktori funkcioniranja našega općeg tržišta, a također i tržišta knjige koje poslije dugog (od 1948. godine) razdoblja reguliranja i limitiranja svih društvenih pojava početkom devedesetih godina doživljava pravu eksploziju aktivnosti, inicijativa i poduhvata. Do 1989. u Poljskoj je djelovalo nešto više od 100 izdavačkih kuća (državnih, znanstvenih, odnosno crkvenih), tijekom prvih godina slobode pojavilo se nekoliko tisuća novih izdavača, a samo nekoliko "starih" izdavačkih kuća uspjelo se održati u novim uvjetima.

Danas se u registru ureda za ISBN poljske Nacionalne knjižnice nalazi oko 30 000 izdavača, što je, naravno, nevjerojatan broj, ali se može jednostavno objasniti, jer je većina ovih izdavača registrirana zbog objavljivanja jedne, maksimalno dvije knjige, no više nisu aktivni ili su čak posve nestali. Masovna prijava izdavača u registar ISBN poseban je poljski "specijalitet", jer je početkom devedesetih bila donesena odluka o povezivanja broja ISBN s povlasticom nulte stope PDV-a za promet knjigom. Samo knjige označene ISBN brojem mogu koristiti ovu povlasticu koja i dalje vrijedi, iako je Europska komisija dala suglasnost za nultu stopu PDV-a na knjigu u Poljskoj samo do kraja 2010. Sada se spremamo za akciju pritiska na naše i europske institucije radi produženja ovog razdoblja i poslije 2010. Kako u Europskoj Uniji samo Poljska, Velika Britanija i Irska imaju nultu stopu PDV-a, posvuda tražimo saveznike, pa tako držimo da bi nam i podrška Hrvatske bila jako potrebna.

Poslije značajne koncentracije u izdavačkom sektoru, u stvarnosti danas je u Poljskoj aktivno 200 većih nakladničkih kuća. I to tako da 40 njih drži sveukupno oko 80% tržišta, a sljedećih 160 - još 20%, tako da za ostalih 1.500 kuća ne ostane više od 1,3%, dok za mnoštvo od 6000 - 8000 firmi ostaje samo 0,2 %. Inače, veličina prometa knjiga u Poljskoj u prošloj godini premašila je svotu 2,5 milijarde poljskih zlota (PLN). To znači da je po prvi put ovaj promet veći od 1 milijarde američkih dolara, a još je zanimljiviji podatak da se taj promet u toku posljednjih 16 godina povećao deseterostruko(!) - od 240 min PLN 1991, do 2,5 mld PLN prošle godine. Inače je prošla godina bila jako dobra, jer se promet povećao za 9% u odnosu na 2006 godinu.

U Poljskoj se u posljednje tri godine održava stabilna razina broja tiskanih naslova i iznosi 20.000, od toga su 12.000 novi naslovi, a ukupan je broj primjeraka iznosio prošle godine 133 mln, od čega je prodano 130 min primeraka. Prosječna naklada u 2006. godini bila je 6.727 primjeraka, s prosječnom cijenom 30,20 PLN (7,70 eura),u vrijeme kada je prosječna mjesečna plaća bila je 2.477 PLN (632 eura).

Od navedenih 20.000 naslova tijekom posljednjih godina registrira se 5-6.000 prijevoda sa stranih jezika. Najviše naslova prevodi se s engleskog jezika (preko 2.500), zatim s njemačkog (600), francuskog (400), talijanskog (260) i ruskog (130).


Inače struktura, naslova po pojedinim kategorijama bila je u 2006. godini sljedeća:


Beletristika    445 mln PLN   /  18,9 %
Literatura za djecu    200 mln PLN  /  8,5 %
Školska lektira    65 mln PLN  /  2,8 %
Školska knjiga    595 mln PLN  /  25,2 %
Znanstvena i profesionalna knjiga    635 mln PLN  /  26,9 %
Ilustrirane knjige    155 mln PLN  /  6,6 %
Religijska literatura    140 mln PLN  /  5,9 %
Drugo (u tome note i kartografija)    125 mln PLN  /  5,3 %

Ukupno    2.360 mln PLN  /  100 %


Distribucija knjige u Poljskoj odvija se raznim kanalima, od kojih je i dalje najjači knjižarski kanal (40 %). Ostali kanali su klubovi i poštanska prodaja (27 %), zatim kiosci (11 %), marketi (također 11 %), internet (7 %) i izravna prodaja tipa door-to-door(4 %). Inače u Poljskoj radi blizu 2.500 knjižara, stime da postoje dva veća knjižarska lanca: Empik i Matras, od kojih svaki ima preko 100 većih punktova. Značajnu ulogu igraju distribucijske firme preko kojih se odvija blizu 45% ukupnog prometa knjiga, i to na relaciji između izdavača i knjižara, odnosno marketa (velikih trgovina). Ovdje vrijedi spomenuti da stalno raste - kao i u drugim zemljama - uloga prodaje knjiga na internetu, a najpopularnije adrese su: merlin.pl i empik.com.

Također, kao i u drugim europskim zemljama bilježimo velik broj takozvanih "kolekcija" koje na tržištu plasiraju izdavači novina. Najveći izdavač ove vrste publikacija je firma Agora S.A., inače izdavač najvećeg dnevnog lista Gazeta Wyborcza, kao i drugih listova, a također i vlasnik veoma popularne internetske publikacije gazeta.pl. Prošle godine prihod ove kuće od kolekcija iznosio je 127 min PLN, međutim značajne prihode u ovoj vrsti izdavaštva bilježe i druga dva-tri izdavača novina. Međutim, ova pojava nije utjecala negativno na klasično tržište, čak postoje procjene da je pridonijela većem zanimanju za knjigu, te obuhvatila nove grupe čitatelja koji dosad nisu kupovali knjige u knjižarama.

Poljska literatura "bori se" da bude prisutna ne samo u zemlji nego i u inozemstvu. Od polovine devedesetih godina prošlog stoljeća sasvim uspješno funkcionira sustav promocije poljskih naslova u drugim zemljama. Danas je vodeća institutucija na ovom području Institut za knjigu (Instytut Ksiazki) u Krakovu, državna institucija financirana iz državnog proračuna, čijeg direktora imenuje ministar kulture. Institut organizira nacionalne štandove na izabranim većim sajmovima knjiga u inozemstvu (Frankfurt, London, Moskva), a također financijski podržava prijevode poljskih knjiga. Institut također organizira i financira studijske boravke inozemnih prevodilaca u Poljskoj.

Od 2005. godine Institut dodjeljuje i značajnu nagradu Transatlantyk za promociju poljske književnosti u inozemstvu, a koja iznosi 10.000 eura. Dosad su ovu nagradu dobili: Henryk Bereska (prevodilac na njemački jezik), Anders Bodegard (švedski), Albrecht Lempp (njemački) i Ksenia Starosielska (ruski).

Poljski su pisci prisutni u Hrvatskoj, objavljuju se njihove knjige, a sami dolaze na sajmove i druge književne manifestacije (Janusz L. Wisnievvski, Andrzej Stasiuk, Olga Tokarczuk, Katarzvna Kotowska i mnogi drugi). U Poljskoj se također prevode hrvatske knjige. Najaktivnije su dvije izdavačke kuće: Czarne (Crno) i Pogranicze (Krajina). Na spisku njihovih autora nalaze se Bora Ćosić, Daša Drndić, Tatjana Gromača, Miljenko Jergović, Nenad Veličković, Dubravka Ugrešić, Predrag Matvejević i Svetlana Broz. Ove godine je i varšavska izdavačka kuća Czvtelnik objavila knjigu Senka Karuze «Vodič po otoku» (poljski naslov «Przewodnik po wyspie») u prijevodu Barbare Kramar. Knjiga je imala već nekoliko iznimno pozitivnih recenzija, a dobila je prvu književnu nagradu.

Jako su važni izravni susreti poljskih i hrvatskih autora i izdavača. Najčešće dolazi do njih za vrijeme sajmova knjiga - u Zagrebu i Puli. No, hrvatski pisci već nekoliko godina nisu bili prisutni na Međunarodnom sajmu knjiga u Varšavi, niti na drugoj značajnoj manifestaciji - Sajmu knjige u Krakovu. Međutim, Olga Tokarczyk, veliko ime suvremene poljske književnosti, "preselila" je iz Hrvatske ideju Festivala kratke priče, koji se po četvrti put ove godine organizirao u Vroclavu pod naslovom 4. miedzynarodowy festivval opowiania (4. međunarodni festival kratke priče).

Nadamo se da je značajna pozicija poljske izložbe knjiga na zagrebačkom Interliberu prošle godine, kada je Poljska bila zemlja-partner, kao i nastavak ove aktivnosti prilikom ovogodišnje zagrebačke manifestacije, znak većeg zanimanja poljske strane da bude prisutna u Hrvatskoj. Sada čekamo da se i Hrvatska snažnije pokaže na manifestacijama u Poljskoj.


( Razgovor je prvotno objavljen u časopisu Tema br. 5-6/2008. )

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –