Novi roman Pavla Pavličića 'Trajanovo pravilo'

Mozaik knjiga objavila je novi triler jednog od najčitanijih i najproduktivnijih hrvatskih književnika, Pavla Pavličića "Trajanovo pravilo". Roman koji svoje polazište nalazi u događajima iz 1971. godine čije se posljedice u životima njegovih sudionika osjećaju i dan danas, pun je preokreta i napete priče čime potvrđuje autorovo vodeće mjesto među predstavnicima ovog žanra u hrvatskoj književnosti.

Priča romana "Trajanovo pravilo" teče kao niz zapisa što ih kroz deset tjedana vodi Vito Galović, asistent na Studiju novinarstva. Njegov šef i životni uzor Milan Klobučar bio je jedan od studentskih vođa 1971., ali se nakon 1990. nije vratio u politiku; sad je teško obolio, i Vito mu pomaže, jer profesor nema obitelji. Njih dvojica skupa prate dokumentarnu seriju što je upravo krenula na nekoj od privatnih televizija: serija se zove 'Zaboravljene sedamdesete', i u njoj se emitiraju posve nepoznati materijali, najprije o studentskom štrajku, onda o političkim procesima, kao i o cijelom nizu drugih događaja iz toga desetljeća.

Serija će izazvati priličnu uzbunu u javnosti, jer se na snimkama mnogi ljudi prepoznaju, a i mnogi se događaji prikazuju u posve novom svjetlu. Osobito se uznemiri profesor Klobučar, jer njegov se lik vidi u svakom nastavku serije, i to u posve drugačijoj ulozi od one po kojoj je on u javnosti inače poznat. Vito pronalazi i autoricu serije; pokazuje se da je ona vrlo mlada i da je i obiteljski zainteresirana za sedamdesete godine. Između njih dvoje javi se ljubav. Kako serija odmiče, tako profesorova uznemirenost raste, jer se pokazuje da je njegova prošlost prepuna svakojakih grijeha.   

Pavao Pavličić (1946) jedan je od najčitanijih i najproduktivnijih hrvatskih književnika. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše romane (Večernji akt, Nevidljivo pismo, Diksilend, Numerus clausus, Zaborav, Pokora, Nepovrat, Pasijan, Kronika provincijskog kazališta, Tužni bogataš, Melem, Krvnik u kući, Zmijska serenada, 9 spomenika); autobiografske proze (Dunav, Šapudl, Kruh i mast, Vodič po Vukovaru); knjige pripovjedaka (Dobri duh Zagreba, radovi na krovu, Skandal na simpoziju, Kako preživjeti mladost, Vesele zgode djeda i bake); filmske scenarije ( Treća žena, Ritam zločina, Osuđeni); kazališne drame (Lopov u mraku, Kazališni život, Olga i Lina); knjige feljtona (Svoj svome, Prolazna soba Leksikon uzaludnih znanja) te brojne knjige s područja znanosti o književnosti. Roman "Literarna sekcija", objavljen 2008. godine nominiran je za nekoliko književnih nagrada.