Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: I.P. - MV • 26.05.2017.

Objavljen novi broj časopisa Fantom slobode (1/2017)

Nakon francuskog Fantoma slobode od tisuću stranica, koji je predstavio velik broj suvremenih hrvatskih pisaca francuskom čitateljstvu, Fantom se vraća suvremenicima na hrvatskom, srpskom, bosanskom i crnogorskom jeziku. Počinje s najpoznatijim koprivničkim piscem, Markom Gregurom, koji je nedavno objavio roman na podravskom kajkavskom "Kak je zgorel presvetli Trombetassicz". Roman žanje pohvalu za pohvalom pa je i to jedan od razloga za čitanje njegove priče "Tata" o odnosu oca i sina koji se opisuje kroz dugačak period u kojem se njihovi životi vremenski preklapaju.

Sarajevska spisateljica Lejla Kalamujić, dobitnica prošlogodišnje nagrade "Edo Budiša" za zbirku "Zovite me Esteban", u priči "Mozart protiv Mozarta" piše o prekarnom radu na kojem se, u ime kulture, izrabljuju radničke mase. Diskurs Lejle Kalamujić naoko je hladan, odmjeren i suzdržan, ali u njemu leži sloj ironije čime priča postaje glasna i politički snažna.

Putopisac i romanopisac Danijel Konjarik prisutan je s dvjema prilično različitim, ali intrigantnim pričama. Posebno je zanimljiva druga, duhovita i satirična "Gost" u kojoj autor kroz fantastiku govori o obračunu jednog ustaše i komunista.

Srpski pisac i vizualni umjetnik Žarko Aleksić, čija je spot-specific poezija objavljena u jednom od prethodnih brojeva Fantoma slobode, sad je prisutan s polu-harmsovskim, suludim, urnebesnim i oštroumnim anegdotama. Aleksić, naoko, izmiče smisao ispod teksta da bi se čitatelj okliznuo na apsurdu i upao u poantu. Mladen Blažević niže putopisne anegdote u kojima efektno zalazi u karikaturu.

Nakon proze slijedi temat Snježane Beronje o erasure poeziji. Uz uvod o erasureu Beronja niže nekoliko radova iz navedenog žanra. Beogradski pjesnik Danilo Lučić nudi izraz bogat metaforikom dok piše o prirodi ljubavi kao nečemu što se povinuje zakonima fizike, teoretizira o seksualnosti i ironizira birokraciju. Pritom je njegova poezija lišena jednoznačnosti, štoviše, kao da proizvodi suvišak značenja koji ne možemo odjednom primiti - jouissance teksta.

Monika Herceg, ovogodišnja dobitnica Gorana za mlade pjesnike očarava magičnom okrutnošću i suočava nas s našim, vlastitim sramom kojem pokušavamo pobjeći te nas ponekad, poput srednjovjekovnog motiva plesa smrti, podsjeća da ne budemo tašti jer svi smo samo prolaznici.

Pjesnik koji je u stanju oponašati sve pjesnike, Sven Adam Ewin je standardno ludički raspoložen. Dobacuje, prebacuje, izbacuje štoseve, ali ne podbacuje. Igra se metrom, rimom, slogom, metaforom i sinegdohom, ulazi u pravilo pa ga razbija, naizgled vrlo unutar granica, a zapravo neukrotiv, divlji i razbacan.

Bosanskohercegovački pjesnik i književni aktivist Mirko Božić kombinira gorku i slatku ironiju u prikazivanju doma, običaja, ljubavi, a u sjećanju ostaje njegova kovanica ljudovišta za ljude koji su prestali biti ljudima.

Poezija splitske pjesnikinje Petre Rosandić odvažna je i hrabra, ide naprijed, kao avangarda. Njezin izričaj je upečatljiv i neumoljiv, katkad i okrutan. Bilo da se poigrava etimologijom "strasti" ili u stihove ubacuje skatološke elemente, njene se pjesme ne zaboravljaju.

Crnogorski pjesnik Srđan Sekulić sjajnim refleksivnim pjesmama govori o stihotvorstvu. Ti se zavodljivi metamomenti miješaju s raznim drugim refleksijama, ali ostaju dominantni. Kontejner ovog broja govori o izložbama fotografija Feđe Klarića, bivšeg fotoreportera Slobodne Dalmacije, posvećenih Splitu.

Urednica, Ivana Rogar

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –