Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: N. Bartolčić • 26.01.2011.

(Pred)izborne groznice & buncanja

Ako ste mislili da će se izbori dogoditi tek za cca godinu dana, onda se varate. Naravno, u pravu ste ako pod izborima priznajete samo one parlamentarne ili izbor predsjednika države, u kojima već pomalo sadomazohistički zaokružujemo tko će nas povesti u bolju budućnost.

Ali zadržimo se kod "pametnih & knjiških ljudi". Kada se malo bolje zagledamo unatrag vidjet ćemo kako su se u protekla dva desetljeća i hrvatski nakladnici i knjižari, kao i hrvatski pisci, voljeli poigrati političara, i nerijetko su se njihove cehovske organizacije trudile što vjernije oponašati političku elitu koja bi im, da su dosljedni svome poslanju, trebala zadnja biti primjer.

Ovih je dana vijest (barem u onim medijima gdje još postoji rubrika Kultura) promptno istupanje književnika Ivana Lovrenovića iz članstva Hrvatskog društva pisaca, a što je Lovrenović obrazložio revoltom zbog nekih uistinu nimalo nježnih tvrdnji koje je Velimir Visković izrekao o Miljenku Jergoviću u razgovoru za "Vijenac". Slučajno ili ne, no Lovrenović je selektivno zaboravio  brojne kontra-primjere s Jergovićem u glavnoj ulozi, poput npr. obračunavanja s Draženom Katunarićem.

Ubrzo je i Vjeran Zuppa našao za shodno prekoriti Viskovića što se oko ovako prevažnih pitanja nije konzultirao s predsjedništvom HDP-a prije nego li je rekao to što je rekao, Rade Jarak je na Knjigomatu isto tako imao potrebu nešto kratko napisati... a nastavci vjerojatno slijede.

Inače, u tom podužem razgovoru (pitanja je postavljao Andrija Tunjić ili je to ime istoimenog kompjutorskog programa koji svakom sugovoriku izbacuje dobrim dijelom isti set pitanja u kojima se problematika lijevog i desnog, kroz hrvatsku sadašnjost i prošlost, iz broja u broj nameće kao "pitanje svih pitanja") Visković se sasvim solidno držao, nije bio nezanimljiv, ali ako vas zanima ono po čemu će taj intervju barem za neko kraće vrijeme ostati zapamćen krenite ga čitati od samog kraja. Naime, tu je taj dio u kojem je Velimir Visković bez velikih obzira raspalio po Miljenku Jergoviću, što se javno baš i ne događa često iako i mnogi drugi Jergoviću štošta zamjeraju. I uglavnom javno šute o tome.


Ovog proljeća dogodit će se tzv. kadrovske promjene u Hrvatskom društvu pisaca (HDP-u) u kojem bi Velimira Viskovića, nakon njegovog podužeg predsjedavanja HDP-om, trebao zamijeniti novi cehovski predsjednik. Već se u kuloarima spominju i neka imena koja pretendiraju na tron, poput npr. Nikole Petkovića ili Branka Maleša, a nas bi zanimalo da se kandidira i neka spisateljica, pa da ženska ruka napravi reda jer smo muškarci po defaultu šlampavi pa nered često previđamo, nerijetko i svjesno.

Bilo bi lijepo da kandidati i kandidatkinje u svojim predizbornim lobiranjima napokon shvate da se za bolji položaj pisaca u Hrvatskoj (ali i knjige, odnosa društva prema znanju & kulturi čitanja...) moraju izboriti u prvom redu sami, na način da svoje prijedloge i rješenja nametnu za pojedina pitanja nadležnom državnom aparatu. Biti će to i prilika da se vidi koliko su naše cehovske organizacije u međuvremenu evoluirale ili se i dalje samo razbacuju demagoškim parolama.

No, kako je krenulo izgleda da će se moguća predizborna sučeljavanja oko važnih tema poput organiziranosti i smislenije uloge Hrvatskog društva pisaca (a posredno i "antipodskog" mu Društva hrvatskih književnika) ostati zasjenjena manje bitnim pitanjima, barem ako je suditi po reakcijama na spominjani Viskovićev intervju koji, na žalost, neće potaknuti pametne & knjiške ljude da počnu promišljati što bi to hrvatske udruge pisaca trebale biti, kako su organizirane i što bi trebale raditi da se izbore za bolji položaj pisaca u nas (šteta što za takva pitanja "Tunjić softver" još nije bio spreman), da se provjeri gdje je zapelo oko obeštećenja pisaca na osnovu tzv. prava na posudbu i drugih po pisce egzistencijalnijih pitanja.

No, da ćemo puno pametnoga iz tih (vjerojatnih) nastavaka moći pročitati... sumnjamo. U Hrvatskoj su na cijeni sapunice, pa će vjerojatno i ova imati svoju vjernu publiku. A kad završi ova, na red će doći neka nova, s jednako nebitnim sadržajem.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –