Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: I.P. - MV • 30.05.2015.

Rijeka, Pula, Dubrovnik i Osijek u drugom krugu natjecanja za Europsku prijestolnicu kulture

U Zagrebu se od 26. do 29. svibnja sastalo povjerenstvo 12 nezavisnih stručnjaka koje je 29. svibnja donijelo odluku o tome koji hrvatski gradovi ulaze u drugi krug natjecanja za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Od devet prijavljenih gradova, povjerenstvo je odlučilo da Rijeka, Pula, Dubrovnik i Osijek ulaze u drugi krug natjecanja.

U prvi krug natjecanja za naslov Europska prijestolnica kulture ušli su Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb a svoje su programe predstavili ispred deset članova Povjerenstva koje su imenovale institucije i tijela Europske Unije dok je dva člana imenovalo Ministarstvo kulture.

Članovi povjerenstva su bili:
Europski parlament: Sylvia Amann (Austrija), Cristina Farinha (Portugal), Agnieszka Wlazeł (Poljska).
Europska komisija: Steve Green (Velika Britanija), Jordi Pardo (Španjolske), Suzana Žilič Fišer (Slovenija).
Europsko vijeće: Ulrich Fuchs (Njemačka), Aiva Rozenberga (Latvija), Pauli Sivonen (Finska).
Odbor regija: Anton Rombouts (Nizozemska)
Ministarstvo kulture RH: Ivana Katurić i Maroje Mrduljaš

Svaki je grad imao pola sata da predstavi razloge svoje kandidature i detaljno objasni viziju grada kakvu žele ostvariti kroz kandidaturu za projekt Europske prijestolnice kulture.

Članovi Povjerenstvu su u 45-minutnom ispitivanju razriješili pitanja koja su im se nametnula nakon čitanja natječajne dokumentacije. Nakon svakog izlaganja Povjerenstvo vijeća o razlozima za i protiv odlaska pojedinog grada u drugi krug natječaja, a odluku donosi vodeći se prema šest glavnih kriterija: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost izvođenja, doseg i upravljanje projektnim ciklusom.

Rijeka, Pula, Dubrovnik i Osijek imat će priliku dopuniti i završiti svoje kandidature u skladu s naputcima Povjerenstva. Povjerenstvo će ih posjetiti te se ponovo sastati početkom 2016. godine, devet mjeseci nakon prvog sastanka, kako bi razmotrilo dopunjene prijave i donijelo odluku o tome koji će hrvatski grad biti Europska prijestolnica kulture 2020. godine.

Grad koji će biti izabran bit će prvi hrvatski grad koji će nositi prestižni naslov što ga dodjeljuje Europska Unija. Inicijativa Europska prijestolnica kulture utemeljena je 1985. godine na poticaj tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri i danas se razvila u jedan od najambicioznijih, najprepoznatljivijih i najcjenjenijih kulturnih projekata u Europi i aktivnosti Europske Unije.

Prvotni ciljevi ovog projekta vrijede i danas. Namjera projekta bila je da Europljanima pruži mogućnost boljeg međusobnog upoznavanja kultura, da omogući užitak u dijeljenju zajedničke povijesti i kulturnih vrijednosti; drugim riječima, da iskuse osjećaj pripadnosti istoj europskoj zajednici.

U skladu s Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća Europe koji odlučuju o provedbi projekta Europska prijestolnica kulture (Odluka br. 445/2014/EU od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033.), Hrvatska i Irska su dvije europske zemlje koja će biti domaćini ovog događanje 2020. godine. Predizbor gradova u Irskoj odvijat će se u jesen 2015. godine.

Hrvatski i irski gradovi slijedit će Mons (Belgija) i Plzen (Republika Češka) koji su Europska prijestolnica kulture ove godine, Donostia-San Sebastian (Španjolska) koji će biti EPK 2016., zatim Aarhus (Danska) i Paphos (Cipar) u 1017., Leeuwarden (Nizozemska) i Vallettu (Malta) u 2018. te Materu (Italija) i Plovdiv (Bugarska) u 2019. godini.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –