U Zadru održan okrugli stol 'Budućnost elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj'

Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, uz financijsku podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, organizirao je u ponedjeljak 26. studenog 2012. u Zadru okrugli stol o elektroničkom nakladništvu u Hrvatskoj, pod nazivom "Budućnost elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj".

Nakladništvo kao jedna od najstarijih (kulturnih) industrija u svijetu suočava se tijekom posljednjih godina s velikim izazovima uzrokovnim primjenom suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje su dovele do pojave novih (digitalnih) nakladničkih proizvoda i usluga, ulazak novih (su)dionika u tržišno natjecanje, restruktiranje postojećih i uvođenje potpuno novih poslovnih modela, te postupni prelazak u mrežno  tržišno okruženje.

Cilj okruglog stola bio je s jedne strane raspraviti značajne odrednice novog poslovnog okružja, učinke primjene novih tehnologija na promjenu strukture nakladničkih tržišta i pojavu novih nakladničkih proizvoda i usluga, a s druge strane upozoriti na moguće utjecaje i izazove pred koje globalizacijski učinci, opterećeni  izuzetno teškim financijskim uvjetima poslovanja, stavljaju nakladnike u manjim zemljama, tržištima i/ili jezičnim skupinama poput Hrvatske.

Uz brojne predstavnike knjižnog sektora iz Hrvatske u radu okruglog stola sudjelovali su i stručnjaci iz Slovenije i Velike Britanije (Miha Kovač, Ray Lonsdale, Chris Armstrong i Kelvin Smith).

Na okruglom stolu sudionici su otvorili brojne teme vezane uz perspektivu e-knjige i e-nakladništva u Hrvatskoj, razmijenili svoja neposredna iskustva, ideje i probleme s kojima se svakodnevno susreću u ovom izuzetno dinamičnom segmentu života knjige. No, gledano iz hrvatske perspektive, problematiku i perspektive e-knjige i e-nakladništva nije moguće sagledati izdvojeno iz sadašnje situacije u kojoj je "klasično" hrvatsko nakladništvo suočeno s do sada najvećom krizom, okolnostima koje danas otežavaju bavljenje svim aspektima nakladništva, kako onog tiskovnog tako i onog razvoj kojeg željo iščekujemo - elektroničkog.

Okrugli stol je donio veći broj zanimljivih promišljanja, i ako se s distance od dva dana pokuša analizirati da li je nešto uz sve ono što je bilo i više nego dobro i korisno eventualno ipak propušteno, to bi onda mogao onda biti jedan jasan, formalni poziv institucijama države, od vlade pa do resornih ministarstava i drugih državnih tijela, baš kakav je nedavno upućen sa međunarodnog skupa o poticanju čitanja, a rezultat kojeg je bio i formalan zahtjev za izradom nacionalne strategije i po pitanju poticanja prisutnosti e-knjige i razvoja elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj.

Jer, kada se malo bolje promisli, lako će se uvidjeti da bi i jedna i druga inicijativa (i njihove praktične implementacije) bile i više nego komplementarne.

Oba slučaja (i zadarski i zagrebački skup) pokazuju i da nije rješenje ovakve i slične inicijative, skupove i sl. u prevelikom opsegu prebacivati na leđa manjih strukovnih udruga ili institucija, jer one ipak nemaju niti infrastrukturne pa niti organizacijske kapacitete da pokreću i koordiniraju vrlo zahtjevne zadaće koje su pred ovim društvom u različitim aspektima knjige & čitanja. Tim više što bi nakon inicijalnog podstreka trebale usljediti i daljnje, koordinirane aktivnosti.

Jer, iako država financijski potpomaže konkretne akcije koje dolaze neposredno iz ceha, takav model ne može biti učinkovit na duže vrijeme, i nužna je hitna intersektorska koordinacija nadležnih ministartava, agencija i ostalih državnih institucija po pojedinim razvojnim (ili neuralgičnim) točkama. Naravno, uz direktno sudjelovane i samog ceha.