Uskoro izlazi novi broj časopisa 'Re' s tematom o ratu
Redakcija riječkog časopisa "Re" odlučila se u novom tematskom broju pozabaviti provokativnom temom rata, s ciljem da se na jednom mjestu objavi određena kritična masa novih načina razmišljanja o ratu. Materijali su prikupljeni i časopis je već u tisku, što znači da ga uskoro možemo očekivati i na policama knjižara (barem onih malobrojnih koje još uvijek prodaju časopise).
Redakcija je željela na jednom mjestu skupiti i objaviti neku kritičnu masu novih načina razmišljanja o ratu. O ratu se previše govori, prečesto se govori, a prečesto se govore i posve pogrešne stvari. Čini se da koliko god bila jaka grupa aktivista, odnosno razne grupe aktivista, koje nam govore protiv rata i upozoravaju na sve moguće negativne posljedice, od kojih nisu sve vidljive na prvi pogled ma što mi mislili, većina ipak razvija neku vrstu tolerancije i razumijevanja za rat.
Neka čudna vrsta bezosjećajnosti i pomirbe s „nužnošću" rata. Ili pak zapadaju u neko tupilo i odsutnost suosjećanja uslijed istreniranog okretanja glave na drugu stranu. Gdje je danas rat pronašao svoje mjesto u kulturi, u umjetnosti, u politici...? Zašto je osuda rata postala trajno stanje, stav koji ne vodi nikamo i koji ne mijenja ništa, koji je osuda od sada do vječnosti, koji je zapravo mrtva osuda i koji ne proizvodi protuakciju? Zašto je ona samo vječno prisutna, tiha i beznačajna?
Postoji li zaista razlika između suvremenog i povijesnog načina ratovanja, je li to samo romantična vizija? Smijemo li reći da je nevinost humanih koncepata prvi puta ozbiljno nagrižena početkom prošlog stoljeća? Je li to bilo ranije i kada? Je li zaista postojalo vrijeme kada su mitovi o ratovanju i rituali ratovanja činili pojedince svjesnima čina oduzimanja života i vječne obvezivosti takvog čina i kada su takvi koncepti razgrađivali traumu u niz koraka kroz koje bi pojedinac prolazio na putu osvješćivanja?
Je li osuda rata novovjeka pojava, je li ona odgovor na specifičan oblik rata, na „price cutters" ratove i ratove koji štite izobilje prebogatih? Što za rat znači industrijska revolucija i modernizam, manufaktura smrti, štancanje nepoznatih poginulih vojnika, proizvodnja alatki za ubrzano oduzimanje životâ?
Kakva je tehnologija koncentracijskih logora? Kako to da se ponavljaju? Koja je tu uloga osude? Kakvo je Romsko iskustvo holokausta? Što je ekskluzivnost teme holokausta u književnosti učinilo ostalim društvenim skupinama koje su ulazile u „konačno rješenje"?
Redakcija je smatrala i da bi trebalo ponešto novo reći o novovjekim terminima ratovanja, i općenito o prirodi ratovanja u 20. stoljeću. O značenju pojmova: asimetrični rat, isplativost rata, rat kao rezultat traume, a ne samo obrnuto itd. O novim etičkim pitanjima vezanima uz pojam „rules of engagement" itd. Što je sve ekonomija i industrija učinila za razvoj suvremenih, masovnih ratova? Zašto se protutenkovske nagazne mine proizvode tako da ih težina pješaka ne može aktivirati, što znači „preskupa da bi se potrošila na jednog neprijateljskog pješaka", što znači „pametne bombe su daleko skuplje od pustinjskih nastambi i šatora koje pogađaju"?
Ako je čovjek valuta, koliko nas treba da bismo opravdali troškove proizvodnje jedne nagazne mine? Možemo li i dalje tvrditi da smo društvo koje cijeni život i čovjeka ili je zaista i u tom smislu pojam čovjeka mrtav? Kada je rat u pitanju i život na vagi, vrijedi li zaista jedna podmornica stotinu ljudi, ili koliko ako ne stotinu? Kako su svi ovi novi pojmovi utjecali na način shvaćanja rata?
Dakle, o svemu tome uskoro ćete moći čitati u novom broju časopisa.
Adrese i kontakt podaci časopisa:
Dubrovačka 4 | 51000 Rijeka | www.parnas.hr | casopis-re@parnas.hr | 091 504 5193 | [051] 676 252