Što se događa kad rat završi i borbe stanu? Slijedi li olakšanje ili nastavak agonije? Tim se pitanjima bavi Ilija Aščić u romanu „Gubitak“, opsežnoj priči o ratu i posljedicama rata, ali istovremeno i priči o prijateljstvu i ljubavi te (ne)mogućnosti njenog ostvarenja. Svoje junake, nakon simboličkog prolaska kroz pakao, smješta u zagušljivu atmosferu prigradskog svijeta, na dno hranidbenog lanca, ostavljene na milost i nemilost sudbini i samima sebi, lišene materijalne imovine, ali i mogućnosti da je pošteno steknu, lišene vjere u društvo, u osobnu i zajedničku budućnost, s tek nejasnom predodžbom o mogućnosti fizičkog preživljavanja i izazovu očuvanja čistoće u takvom svijetu.

„Gubitak“ je egzistencijalistički roman o poslijeratnoj potrazi za odgovorima na ključna pitanja – je li barem na trenutak moguće postići sretan život? Može li se ponovno pronaći smisao života nakon što je isti jednom izgubljen? Je li moguće doći do katarze i pomirenja i koja je njihova cijena? Koliko je dug i mučan put kroz čistilište i ima li izlaza iz njega?

Iako je roman prije svega intimna priča o traženju sreće, o porijeklu zla, ljubavi, odgovornosti prema sebi i drugima, prijateljstvu i žrtvovanju, priča je to i o društvu i Hrvatskoj danas. Roman otvara teme koje su važne za današnje tranzicijsko društvo, poput nemogućnosti da pojedinac dostojanstveno živi od svog rada u društvu u kojem su karte u startu nepravedno podijeljene. Dobijemo li u ovakvom društvu pravo na poštenu šansu da dostojanstveno živimo ili je neminovno da se kao pojedinci moralno kompromitiramo u pokušaju da dobijemo čak i minimum od života? Kako kao pojedinci možemo biti slobodni dok smo sputani ekonomskim nužnostima? Je li dovoljno biti vrijedan i marljiv čovjek da bi pristojno živio ili su potrebne neke druge osobine? Kroz priču se postavlja pitanje osobne slobode i samosvojnosti u danom svijetu. Što je uopće sloboda i što znači biti slobodan u današnjem društvu u kojem većina ljudi nema šansu, već je samim rođenjem u određenom socijalnom miljeu osuđena na utrku štakora? Ima li pojedinac ikakvog izbora ili je tek beznačajni objekt stihije?

Ništa u priči nije zatajeno od čitatelja, nema zavjese koja se spušta u nezgodnom trenutku. U tom smislu priča je neka vrsta beskrajnog putovanja, bez eksplicitnog finalnog zaključka o pitanjima koja su jasno postavljena na početku.

„Aščić je u svom tekstu čvrst, nepokolebljiv, nemilosrdan, otvoren, ciničan, na mahove okrutan. Obilježja su to koja smo mogli susresti i u praktički svim njegovim prijašnjim književnim avanturama. On ima ozbiljan problem sa svijetom koji ga okružuje: s političarima, poslodavcima, malograđanima, umišljenim akademicima i piscima, konceptualnim i inim umjetnicima… ukratko, parazitima koji sišu sve dostupne sise društva, a i svoju vlastitu bi samo kada bi znali kako. Sve to korijenje vuče u ratu; konkretnom ratu s imenom i prezimenom, zvao ga netko Domovinski rat na ovoj strani povijesti ili kako već drukčije na onoj strani povijesti,“ kaže urednik Siniša Matasović.

„Reći će mnogi, pun nam je više kufer rata i repova ostavljenih iza njega, Aščićevih autostoperskih, skvoterskih, socijalnih tema i previranja. Što će nam to više, nisu li o tome pisali brojni drugi autori u mnogim drugim književnostima prije njega? Ja ću im svima vrlo jasno odgovoriti: jesu, pisali su, ali svi ti nadobudni i prepotentni Ameri i drugi stranci nisu iz prve ruke okusili ovaj ovdje rat, naš rat, nisu glibili u rovovima BiH, Hrvatske i okolnih država, nisu trpjeli govna ostavljena nakon njega. Nemaju blagog pojma o pojmu što, kako i zašto se događalo ovdje, samo misle da znaju. Roman Gubitak mala je, ali po mom sudu važna karika na putu njihove kakve-takve spoznaje.“

Ilija Aščić (1980.) Pisac, fotograf, videograf, podcaster, obrtnik, biciklist, špekulant na burzi, obožavatelj Platona i još štošta. Diplomirao je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Zbirku kratkih priča „Kako sam postao zao“ u izdanju „Artikulacija“ iz Koprivnice objavio je 2017. godine. Roman „Gubitak“ u izdanju „Filmića“ njegova je druga knjiga. Živi u Zagrebu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.