Dubrovnik
- Nakladnik: Fabra press
- Urednik: Mario Bošnjak
- 05/2006.
- 285, meki uvez
- ISBN 9537317021
- Cijena: 17.25 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Namjera nam je bila da u ediciji pokažemo i život i fakte kako današnje tako i tijekom dugih stoljeća Dubrovačke Republike. Molili smo svoje prijatelje da pitko i publicistički čitko, bez fusnota i uobičajene znanstvene opreme, ispišu tekstove koji bi mogli stajati u svakoj znanstvenoj ediciji. Našli su se tu pravi antologijski tekstovi o svetom Vlahu i gradskoj vlasteli, pjesnicima i književnicima Slobodana Prosperova Novaka; o dubrovačkom mjestu u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj povijesti Ive Banca; o mirima od Grada, simbolu slobode i jedinstvenom spomeniku u svijetu, što ga je podastrla jedna od najboljih njihovih poznavateljica Patricija Veramenta Paviša; o dubrovačkoj pomorskoj tradiciji i Lokrumu piše Antun Ničetić, a o vrijednim likovnim i kiparskim ostvarenjima Antun Karaman; Maja Nodari provela nas je nezaobilaznim mjestima u gradu sklada i državi umjetnosti, ispričavši o svakom od njih emocionalnu priču prepunu detalja.
U publikaciji se nižu stranice posvećene najvećem dubrovačkim znanstveniku Ruđeru Boškoviću, blagu trezora katedrale, znamenitim povijesnim ličnostima. Storiju o dubrovačkim ljetnikovcima ispričala je gospođa Nada Grujić, znana po tomu da ih među svim povjesničarima umjetnosti voli drukčije i strasnije. O složenosti diplomatskih odnosa kojima je Dubrovnik uvijek iznova osvajao slobodu piše Vesna Miović, a o raznolikim načinima, pa i otrovima, kojima su je branili Dragutin Restić. Baš taj posljednji tekst, jednako kao i tekstovi Slavice Stojan o Dubrovkinjama kroz stoljeća ili Nelle Lonze o životu na dvoru dobre vlade, u kojima se opisuje svakodnevica i puka i vlastele, iskaz su redakcijske želje da čitatelju prikaže sva lica Dubrovnika.
Taj je koncept dosljedno primijenjen i u tekstovima o Dubrovniku danas. Nastojali smo ništa ne zaobići pa za nas jednaku vrijednost imaju prilozi o ljetu u gradu kad sve pršti ditirambskim ugođajem i zimi kad ga okuje jugo, koje su blistavo ispisali Olivija Gustin i Davor Mojaš, koji nam je podario i uvodna razmišljanja o Gradu sklada, njegovoj ljepoti, javnoj i tajnoj, skritoj u vlastitim njedrima. Nismo zaboravili niti život betula i malih zanatskih butiga u koje je zašao Vedran Benić.
Za dubrovačku trpezu, negdašnju i današnju, uz kopuna i ljuvenu jarebicu sjeli smo s Josipom Žuvelom. S Jadranom Gamulinom zaplovili smo Elafitima, a Matko Sršen i Branimir Pofuk odveli su nas na Igre, među glumce i glazbenike. I još dvije prevažne stvari. Vlaho Bogišić priredio je Dubrovačku čitanku, odabir dvadeset antologijskih ulomaka iz tekstova o Dubrovniku što su ih ispisali veliki dubrovački, hrvatski i svjetski pisci od Ivana Gundulića do Jure Kaštelana, Ferenca Fejtöa i Zvonimira Berkovića. Luko Brailo ispisao je tekst kakav bi se morao naći u svakoj sličnoj ediciji o pobjedi protiv pogube, o ranama grada, o bezumnim granatiranjima, o inatu preživljavanja, smrti fotoreportera i stotina branitelja zahvaljujući kojima uživamo u čarima Grada i imamo priliku producirati ovakvu ediciju.
Mario Bošnjak
U publikaciji se nižu stranice posvećene najvećem dubrovačkim znanstveniku Ruđeru Boškoviću, blagu trezora katedrale, znamenitim povijesnim ličnostima. Storiju o dubrovačkim ljetnikovcima ispričala je gospođa Nada Grujić, znana po tomu da ih među svim povjesničarima umjetnosti voli drukčije i strasnije. O složenosti diplomatskih odnosa kojima je Dubrovnik uvijek iznova osvajao slobodu piše Vesna Miović, a o raznolikim načinima, pa i otrovima, kojima su je branili Dragutin Restić. Baš taj posljednji tekst, jednako kao i tekstovi Slavice Stojan o Dubrovkinjama kroz stoljeća ili Nelle Lonze o životu na dvoru dobre vlade, u kojima se opisuje svakodnevica i puka i vlastele, iskaz su redakcijske želje da čitatelju prikaže sva lica Dubrovnika.
Taj je koncept dosljedno primijenjen i u tekstovima o Dubrovniku danas. Nastojali smo ništa ne zaobići pa za nas jednaku vrijednost imaju prilozi o ljetu u gradu kad sve pršti ditirambskim ugođajem i zimi kad ga okuje jugo, koje su blistavo ispisali Olivija Gustin i Davor Mojaš, koji nam je podario i uvodna razmišljanja o Gradu sklada, njegovoj ljepoti, javnoj i tajnoj, skritoj u vlastitim njedrima. Nismo zaboravili niti život betula i malih zanatskih butiga u koje je zašao Vedran Benić.
Za dubrovačku trpezu, negdašnju i današnju, uz kopuna i ljuvenu jarebicu sjeli smo s Josipom Žuvelom. S Jadranom Gamulinom zaplovili smo Elafitima, a Matko Sršen i Branimir Pofuk odveli su nas na Igre, među glumce i glazbenike. I još dvije prevažne stvari. Vlaho Bogišić priredio je Dubrovačku čitanku, odabir dvadeset antologijskih ulomaka iz tekstova o Dubrovniku što su ih ispisali veliki dubrovački, hrvatski i svjetski pisci od Ivana Gundulića do Jure Kaštelana, Ferenca Fejtöa i Zvonimira Berkovića. Luko Brailo ispisao je tekst kakav bi se morao naći u svakoj sličnoj ediciji o pobjedi protiv pogube, o ranama grada, o bezumnim granatiranjima, o inatu preživljavanja, smrti fotoreportera i stotina branitelja zahvaljujući kojima uživamo u čarima Grada i imamo priliku producirati ovakvu ediciju.
Mario Bošnjak
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
