Henry David Thoreau
Walden
- Nakladnik: Mader Faker naklada
- Prijevod: Igor Grbić
- 08/2006.
- 400, meki uvez
- ISBN 9536875225
- Cijena: 18.58 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Američki književnik, filozof i naturalist Henry David Thoreau, pristalica Emersonovog transcedentalizma, pokreta koji je zastupao monizam, individualizam, odbacivanje vanjskih autoriteta, ostavio je dubokog i trajnog utjecaja na misao i američku književnost. Zagovornik iskonske povezanosti čovjeka i prirode, Thoreau je ljudski duh i stavljao iznad materijalizma i iznad društvenog konformizma.
Njegovo najslavnije djelo – “Walden ili život u šumi”, djelo je elokventnog opisa njegovog eksperimenta u življenju s prirodom i od prirode, na način nekoga koji se u samoću i povukao iz duhovnih pobuda.
“U šumu sam otišao jer sam želio živjeti sporo i promišljeno, suočavati se samo s onim što je u životu bitno i jer sam želio vidjeti mogu li iz toga naučiti nešto kako ne bih, kad mi dođe vrijeme za umrijeti, otkrio da nikada nisam niti živio.” Na Dan nezavisnosti, četvrtog srpnja 1845., kad mu je bilo 28 godina, Thoreau, s diplomom sa Harvarda, napustio je obitelj i svoje mjesto učitelja u rodnom Concordu, savezna država Massachusetts, povukao se na obližnji Walden Pond, i tim činom proglasio osobnu nezavisnost od društva. U želji da živi životom lišenim svih materijalnih užitaka, Thoreau je, dvije godine, dva mjeseca i dva dana, živio, jednostavnim životom, u jednostavnoj kolibi koju je sam izgradio, u šumi, na obali Walden jezera. Šetao, promatrao prirodu, na zemljištu oko kolibe uzgajao vlastito povrće, i čitao sve što mu je došlo pod ruku - klasike, putopise, knjige o botanici, zoologiji, filozofiji, politici, ekonomiji.... i detaljne bilješke o vlastitim aktivnostima i razmišljanjima unosio u svoj dnevnik.
“Walden”, jedinstveno djelo tog čovjeka od načela, kronika je njegovog eksperimenta u samostalnom načinu života, neovisnom o drugima, jednostavnom i temeljnom, kakvog nam je priroda darovala. Thoreau se nije za pustinjacki način života odlučio zato jer je mrzio čovjeka. Baš naprotiv! “Ako čovjek ne ide u korak s drugima,” pisao je, “možda je to stoga što korača uz bubanj nekog drugog telala. Treba ga pustiti, ma koliko odmjerena i daleka ta melodija bila.” Nije Thoreau tih 26 mjeseci živio ni životom pravog pustinjaka. Često je odlazio do Concorda, pomagao, na razne načine, obitelji i susjedima, cijeloj zajednici Concorda, a često je u njegovu kolibu navraćao i neki od njegovih rođaka ili prijatelja. “Više sam posjetitelja imao kad sam u šumi živio,” pisao je Thoreau u poglavlju “Posjetnici”, “nego u bilo kojem drugom razdoblju mog zivota.” “Tri sam stolice imao,” pisao je, “jednu za samoću, dvije za prijateljstvo, tri za društvo.” U panteonu američke književnosti, Thoreauov Walden stoji rame uz rame s divovima kakvi su “Moby Dick”, Hermana Melvillea, i “Vlati trave”, Walta Whitmana.
Više na:
Henry David Thoreau
Njegovo najslavnije djelo – “Walden ili život u šumi”, djelo je elokventnog opisa njegovog eksperimenta u življenju s prirodom i od prirode, na način nekoga koji se u samoću i povukao iz duhovnih pobuda.
“U šumu sam otišao jer sam želio živjeti sporo i promišljeno, suočavati se samo s onim što je u životu bitno i jer sam želio vidjeti mogu li iz toga naučiti nešto kako ne bih, kad mi dođe vrijeme za umrijeti, otkrio da nikada nisam niti živio.” Na Dan nezavisnosti, četvrtog srpnja 1845., kad mu je bilo 28 godina, Thoreau, s diplomom sa Harvarda, napustio je obitelj i svoje mjesto učitelja u rodnom Concordu, savezna država Massachusetts, povukao se na obližnji Walden Pond, i tim činom proglasio osobnu nezavisnost od društva. U želji da živi životom lišenim svih materijalnih užitaka, Thoreau je, dvije godine, dva mjeseca i dva dana, živio, jednostavnim životom, u jednostavnoj kolibi koju je sam izgradio, u šumi, na obali Walden jezera. Šetao, promatrao prirodu, na zemljištu oko kolibe uzgajao vlastito povrće, i čitao sve što mu je došlo pod ruku - klasike, putopise, knjige o botanici, zoologiji, filozofiji, politici, ekonomiji.... i detaljne bilješke o vlastitim aktivnostima i razmišljanjima unosio u svoj dnevnik.
“Walden”, jedinstveno djelo tog čovjeka od načela, kronika je njegovog eksperimenta u samostalnom načinu života, neovisnom o drugima, jednostavnom i temeljnom, kakvog nam je priroda darovala. Thoreau se nije za pustinjacki način života odlučio zato jer je mrzio čovjeka. Baš naprotiv! “Ako čovjek ne ide u korak s drugima,” pisao je, “možda je to stoga što korača uz bubanj nekog drugog telala. Treba ga pustiti, ma koliko odmjerena i daleka ta melodija bila.” Nije Thoreau tih 26 mjeseci živio ni životom pravog pustinjaka. Često je odlazio do Concorda, pomagao, na razne načine, obitelji i susjedima, cijeloj zajednici Concorda, a često je u njegovu kolibu navraćao i neki od njegovih rođaka ili prijatelja. “Više sam posjetitelja imao kad sam u šumi živio,” pisao je Thoreau u poglavlju “Posjetnici”, “nego u bilo kojem drugom razdoblju mog zivota.” “Tri sam stolice imao,” pisao je, “jednu za samoću, dvije za prijateljstvo, tri za društvo.” U panteonu američke književnosti, Thoreauov Walden stoji rame uz rame s divovima kakvi su “Moby Dick”, Hermana Melvillea, i “Vlati trave”, Walta Whitmana.
Više na:
Henry David Thoreau
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
