Eppur si muove: Simetrijski i supersimetrijski poticaj

Održava se
03.06.2015. u 19h

Nova tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove posvećena je novoj hipotezi postanka života - Simetrijski i supersimetrijski poticaj. Tribina će se održati u srijedu 3. lipnja u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice u Zagrebu.

U situaciji kada je postanak života na Zemlji znanstvena zagonetka, govorit će se o postojećim znanstvenim hipotezama, uključujući najnoviju koja je stvorena u Zagrebu, o mogućem ključu postanka u dubokim unutarnjim matematičkim simetrijama i pitanje razmatrati u širem humanističkom, filozofskom i teološkom kontekstu.

Bit će riječi o suštinskom pitanju: kako je u primordijalnoj "juhi" nastao fundamentalni genetski kod (preslikavanje nukleotidne informacije u stvaranje aminokiselina, tj. proteina), a koji uopće nije optimalan. To je fundamentalno pitanje postanka života (je li život nastao u moru, vulkanima, stijenama... sekundarno je pitanje - nakon što je stvoren genetski kod).

Je li to stohastički (slučajan) proces, ili je realizacija duboke unutarnje (apstraktne) simetrije? Je li to veza sa simetrijskim/supersimtrijskim podrijetlom prirodnih zakona, kao npr. zakona o očuvanju energije? Je li to argument da je život nastao samo na Zemlji iako u svemiru ima ogromni broj planeta? Dakle, prioritetno je pitanje informacije i izvora informacije.

Urednik i voditelj tribine:

Vladimir Paar, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Predsjednik je Odbora HAZU za bioinformatiku i biološku fiziku te član Odbora HAZU za primijenjenu genomiku.

Sudionici tribine:

Marija Rosandić, Medicinski fakultet u Zagrebu, predmet znanstvenog interesa je KSA kompjutorsko istraživanje repeticija višeg reda i duplikona u ljudskom genomu.
 
Josip Bratulić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti profesor u miru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, filolog. Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, te je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga.