Joseph O'Connor : Zvijezda mora

Terry Eagleton napisao je da je Velika glad u Irskoj, uzrokovana gnjilenjem krumpira, bila najveća socijalna katastrofa XIX stoljeća. U razdoblju od 1845. do 1952. procjenjuje se da je milijun ljudi umrlo od gladi, ili bolesti povezanih s njom, a još milijun emigriralo u Ameriku. Riječ je demografskoj katastrofi tokom koje je Irska izgubila između 20% i 25% svog stanovništa.

Slavna viktorijanska Britanija, vladarica svijeta i vladarica tadašnje Irske, mogla je bez problema opskrbljivati hranom izgladnjelo stanovništvo. No čak je i Charles Trevelyan, pomoćnik ministra financija zadužen za dostavu pomoći, smatrao da je Glad božja kazna za „indolentnost" Iraca. Cinizma nije manjkalo niti unutar same Buckinghamske palače. Godine 1845. otomanski sultan objavio je da šalje 10.000 sterlinga pomoći izgladnjeloj Irskoj. Njezino Veličanstvo kraljica Viktorija tada ga je zamolila da pošalje desetinu te svote, jer je ona sama, eto, poslala tek dvije tisuće.

Sveukupno, tokom pet godina Viktorija i njena vlada potrošili su manje od pola postotka svog tadašnjeg bruto nacionalnog proizvoda za pomoć Irskoj i njenom stanovništvu. Štoviše, čitavo vrijeme trajanja Gladi iz Irske se hrana, pod oružanom zaštitom, i izvozila. Kao vrhunac sarkazma bilježi se i podatak da je spomenuti Charles Trevelyan za svoj angažman na dostavi pomoći gladnima dobio viteški naslov.

Citatom Trevelyanove izjave o Božjoj kazni lijenoj, nezahvalnoj i buntovničkoj zemlji Joseph O'Connor započinje svoj roman "Zvijezda mora".

Jedanaesti je mjesec „Crne 1947.". U Londonu je već održan prvi kongres Komunističke lige; osnovano je prvo Vegetarijansko društvo, također u Londonu; izlazi Marxova „Bijeda filozofije" i Engelsovi „Principi komunizma"; Emily Bronte objavljuje „Orkanske visove", roman koji će se stoljeće kasnije dovesti u vezu s gladi u Irskoj; Charlotte Bronte objavljuje „Jane Eyre"; Verdi premijerno izvodi „Macbetha"; Yerba Buena postaje San Francisco; Samuel Colt prodao je svoj prvi revolver američkoj vladi, a kraj američkih Indijanaca jasno se vidi na njegovom nišanu...

U to doba iz Queenstowna za New York isplovljava „Zvijezda mora", brod gladnih. Na parobrodu je stotine putnika iz trećeg razreda, i desetak putnika iz prvog razreda. Tokom putovanja od 25 dana umrijeti će 95 putnika, mahom od neuhranjenosti, gladi i bolesti povezanima s njom. Među mrtvima biti će i lord David Merridith Kingscourt, irski zemljoposjednik i član Doma lordova. Irska osvetnička skupina „Naplaćivaći", jedna od mnogih nasilnih protuengleskih organizacija koje su namnožile tih godina, organizirala je njegovo ubojstvo. S lordom Merridithom na „Zvijezdi mora" je i njegov ubojica, odbjegli zatvorenik i prosjak koji se neće živ iskrcati u New Yorku ako ne obavi svoj zadatak.

Joseph O'Connor, brat Sinead O'Connor i autor deset hvaljenih bestselera, uključujući romane „Kauboji i indijanci", „Desperadosi" i „Trgovac" - na „Zvijezdu mora" ukrcao je sve glavne povijesne aktere Gladi. Uz lorda veleposjednika i njegovog potencijalnog ubojice, izgladnjele emigrante i englesku posadu, tu je i američki novinar koji piše o Gladi, pripadnici „Naplaćivaća", te još desetak likova određenih vremenom u kojem su živjeli...

Zapravo, stara drvena „Zvijezda mora" nešto je poput radne sobe u kakvoj Agatha Christie obično okuplja aktere svog krimića kako bi nam na kraju otkrila ubojicu. I na „Zvijezdi mora" je počinjeno ubojstvo. I ovdje je ubojica netko tko se u Queenstownu ukrcao na brod. No lord David Merridith Kingscourt, pripadnik zloglasne zemljoposjedničke aristokracije koja je predstavljala jedan od glavnih uzročnika Gladi, nije jedini leš koji će se pojaviti u romanu. Tu je još i 94 umrlih tokom putovanja, ali tu je i svih onih milijun umrlih za vrijeme trajanja Gladi.

Agatha Christie ubojicu otkriva jednostavnim objašnjenjem, proizašlim iz složene dedukcijske konstrukcije. Ubojica je batler, ili šogorica, ili brat bonvivan, ili vrtlar - ili već netko sličan među likovima koje je Agatha u posljednjem poglavlju zatvorila u radnu sobu. Joseph O'Connor ima teži zadatak. Njegova objašnjenja nisu jednostavna, njegova logička dedukcija je ovdje gotovo neupotrebljiva, a njegovi leševi se broje u desecima i stotinama tisuća. Točnije, sa „Zvijezdom mora" plovi milijun i jedan leš.  

Za irskog pisca, odnosno pisca koji se takvim osjeća, Glad 45.-52. osjetljivo je područje nacionalne katastrofe. Riječ je o traumi koja će još dugo ostati jednim od glavnih elemenata irskog narodnog identiteta, i još duže, glavnim sastojkom njegove kolektivne podsvijesti. O'Connorov stil je povišen, koliko zbog onodobnog novinara kao glavnog naratora romana, toliko, čini se i zbog emocionalne ostrašćenosti samog autora.

Sineadin brat u svom romanu „pjeva" o Gladi, onako kako su o tome već stoljeće i pol pjevale irske folklorne pjesme. Povremeno taj povišeni, folklorno-arhaični stil, počinje zadobivati konture i teksturu hollywoodske patetike. U pasusu u kojem irske majke zazivaju u newyorškoj luci imena svoje umrle djece gotovo da već možemo vidjeti i visokobudžetnu hollywoodsku ekranizaciju „Zvijezde mora"... Ali opet, kakva je to tema! - ovdje opremljena izvanrednim ilustracijama iz onodobnog Harper's Weeklya ili Puncha koje Irce prikazuju kao pijane majmune - kakav je to povijesni grozokaz! Pred njime ipak sve stilske i kompozicijske zamjerke O'Connoru postaju sekundarne.

Jer Glad 45.-52. nije bila samo najveća socijalna katastrofa XIX stoljeća, već i zlosutna najava katastrofa XX stoljeća, tog najmračnijeg od svih vjekova. Tokom Staljinova terora glađu u Ukrajini 1932.-33. (tzv. Holodomora) procjenjuje se da je umrlo od 2,6 do 10 milijuna ljudi; tokom kineskog „Velikog skoka naprijed", kada je Mao prodavao hranu za oružje kako bi Kina postala vojna velesila, od gladi je prema nekim izvorima umrlo i 70 milijuna ljudi, što je ukupan zbroj poginulih u Prvom i Drugom svjetskom ratu; tokom terora Crvenih Kmera u Kambodži (1975.-1979.) od gladi uzrokovanih poljoprivrednim reformama procjenjuje se da je umrlo negdje između 400 tisuća i milijun i pol ljudi...

Velika glad u Irskoj bila je najava tih geopolitičkih strategija masovnog izgladnjivanja stanovništva, ali i najava holokausta, pošto u njoj postoje i elementi genocida. Bolest gnjiljenja krumpira harala je polovicom XIX stoljeća čitavom Evropom, ali je samo u Irskoj, tada dijelu Velike Britanije, prouzročila masovnu glad. Genocid je, dakako, star koliko i povijest: sam Mojsije je po dolasku u Obećanu zemlju istrijebio tamošnja plemena. No Glad u Irskoj možda je i prva nakon koje će se takvi običaji početi brojati u milijunima.

Joseph O’Connor : "Zvijezda mora"
Prevela Marina Čičin-Šain

Fraktura, Zaprešić 2010.

( Tekst se ekskluzivno objavljuje na MV Info zahvaljujući potpori udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )