4. međunarodna konferencija Nakladništvo – trendovi i konteksti: Tržišta: uvjeti, iskustva, predviđanja
Četvrta međunarodna konferencija Nakladništvo – trendovi i konteksti održana je 1. i 2. prosinca u Zagrebu u Goethe-Institutu, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
Ovogodišnji organizatori – Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, Goethe Institut u Zagrebu i Centar za obrazovno nakladništvo – ugostili su više od 15 predavača iz nakladničke djelatnosti, obrazovnih i znanstvenih ustanova iz Hrvatske i iz inozemstva, okupili 50-ak studenata informacijskih znanosti iz Osijeka i Zadra te 20-ak djelatnika iz nakladničke prakse.
Prvi dan konferencije gosti su održali predavanja uokvirena temom Tržišta: uvjeti, iskustva, predviđanja, dok je drugi dan konferencije bio u znaku okruglih stolova s nekoliko tematskih blokova i otvorenih diskusija.
Među inozemnim predavačima našli su se Christoph Bläsi (Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu) koji je govorio o specifičnim karakteristikama školskih udžbenika i posebnosti tržišta obrazovne literarure, Miha Kovač (Sveučilište u Ljubljani) i Ruediger Wischenbart (Sveučilište u Beču) koji su predstavili rezultate šestogodišnjeg istraživanja tražišta i karakteristika bestselera u Europi te Adriaan van der Weel (Sveučilište u Leidenu) koji je govorio je o autoritetu u alternativnim obrazovnim publikacijama.
Zoran Velagić i Tomislav Jakopec (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) otvorili su zanimljivu temu sveprisutnog mrežnog tržišta korištenih knjiga i predstavili načine kako pratiti to tržište, dok je Franjo Pehar (Sveučilište u Zadru) govorio o korisničkim iskustvima i korisnosti digitalnog nakladništva. Ewa Jabłońska-Stefanowicz (Sveučilište u Wrocławu) govorila je o stanju i izazovima suvremenog nakladništva e-knjige u Poljskoj, dok su švedsko stanje tržita e-knjiga predstavili Elena Macevičiute i Tom Wilson (Sveučilište u Boråsu).
O trendovima u nakladništvu stripova u Francuskoj govorio je Benoît Berthou (Sveučilište Sorbonne u Parizu), a Josipa Selthofer (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) prikazala je istraživanje o tržištu stripova u Hrvatskoj. Anita Papić i Domagoj Sajter (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) predstavili su istraživanje o vidovima poslovanja nakladničke djelatnosti u Hrvatskoj, SAD-u i EU-u. Michael Bhaskar (Canelo Digital Publishing) govorio je o nestanku tradicionalnih oblika kritike u današnjem vremenu, odnosno predstavio je koncept razmišljanja o nakladništvu kao današnjem postojećem obliku kritike. Sophie Noël (Sveučilište Sorbonne u Parizu) prikazala je samostalne francuske novine na prijelazu 21. stoljeća kao nove oblike i pojave u političkoj i intelektualnoj djelatnosti.
Drugi konferencijski dan bio je u znaku nakladničkoga okruglog stola na kojemu se raspravljalo u nekoliko tematskih blokova.
Prvi dio bavio se istraživanjima u nakladništvu pri čemu je Miha Kovač predstavio projekt COSTIS1404 E-READ: Evolution of Reading in the Age of Digitization koji se bavi prevladavanjem procesa digitalizacije, posebice u čitalačkom okruženju. Osim Mihe Kovača u prvom je dijelu izlagao i Zoran Velagić, a njegovo je izlaganje govorilo o svrsi, ciljevima i misiji Europske organizacije nakladničkih studija (EUROPUB).
U središnjem dijelu okruglog stola teme su bile: nakladničke perspektive e-knjiga u Hrvatskoj, moguća događanja i scenariji u budućnosti knjižarstva. Živost ovoj raspravi posebice je doprinijelo sudjelovanje osoba iz hrvatske nakladničke prakse, među kojima je Nenad Bartolčić (Moderne vremena, Knižni blok) uz brojne druge probleme hrvatskoga nakladništva i knjižarstva izdvojio probleme hrvatske knjižarske distribucije, nepostojanja distribucijskoga centra, kao i nepostojanja centralog izvora informacija o suvremenom objavljivanju u RH. Simona Goldstein (Antibarbarus) opisala je napore nakladnika u izdavanju stručne i znanstvene literature te teškoće zbog zanemarivanja i financiranja istih.
Okrugli je stol bio zaključen raspravom o nakladničkom obrazovanju u Hrvatskoj kao ključnoj paradigmi opstanka nakladničkih stručnjaka te njihova promišljena i sustavna profiliranja. Nives Tomašević (Sveučilište u Zadru) predstavila je nakladničke studije na hrvatskim sveučilištima te postojeću literaturu i novitete iz teorije nakladništva i knjižarstva, dok su osječke studentice Mirjana Matković i Ivana Varga prikazale nakladničke studentske praktične radove i pilot-projekte na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku.
4. međunarodna konferencija Nakladništvo – trendovi i konteksti svojim je dinamičnim programom aktivan doprinos u borbi protiv negativnih brojki i trendova stagnacije ili opadanja većine nakladničkih i knjižarskih vidova poslovanja u Hrvatskoj. Susretanje teoretičara i praktičara te njihova volja da zajedničkim snagama potaknu rasprave te time i dovedu do mogućih rješenja vezanih uz nakladnički i knjižarski sektor, optimistične su naznake budućih trendova koji bi vodili do izrade učinkovitih strategija.
Očuvanje tržišta knjiga pokazalo se jednako važnim i za kupce knjiga i za nakladnike te istodobno imperativom očuvanja obrazovnih i kulturnih potencijala svake zajednice te se zaključilo kako teme koje je otvorila ova konferencija ujedinjuju nakladnike i knjižare s domaćom i međunarodnom akademskom zajednicom.