Da li je ovo moguće u Hrvatskoj?

Kada zagrebački Radio 101 u svojim dnevnim vijestima emitira neku koja se tiče događanja u zemljama bivše nam zajedničke države, obično prije toga puste jingle "vesti iz komšiluka". Nakon nekog vremena eto i nama jedne takve, knjiške ( jingle ).

Na tisuće Kragujevčana potpisalo je peticiju za spas posljednje gradske knjižare „Svjetlost" (Svetlost), kako bi bila sazvana izvanredna sjednica Narodne skupštine grada s tom točkom na dnevnom redu. A sve zbog toga što je trgovačko poduzeće „Srbija" odlučilo prostor u centru grada, u kojem knjižara „Svjetlost" radi već punih 55 godina, ustupiti povoljnijem ponuđaču. Logika kapitala bila je neumoljiva pa je u ponoć, 31. ožujka, nevelika knjižara od cca 50 kvadrata, koja je na toj lokaciji postojala još od 1953. godine, praktično prestala postojati.

Ipak, Kragujevčani su odlučili ne miriti se sa tzv. dobrim običajima zemalja u tranziciji. Organizirali su potpisivanje peticije za spas knjižare, i već nakon nekoliko dana prikupljeno je više od 4.700 potpisa, a putem interneta podršku svojim zemljacima dali su brojni Kragujevčani na privremenom radu u SAD, Kanadi i diljem Europe.

Podrška im je stigla i od Ministarstva kulture Srbije, a zatražena je i od predsjednika i premijera Srbije, pa čak i od šefa srpskih radikala Tomislava Nikolića, koji je rođen u Kragujevcu. Iako je broj prikupljenih potpisa već dovoljan za sazivanje kragujevačke skupštine, organizatori ističu da im je cilj prikupiti 10.001 potpis, kako bi bila sazvana izvanredna sjednica još višeg tijela, Narodne skupštine Srbije, na kojoj bi bilo razmatrano ovo za Kragujevčane očito važno pitanje.

Teško je procijeniti da li je slični scenarij moguć i u Hrvatskoj (ne scenarij prenamjene knjižara u neki butik ili restoran, već scenarij bunta kulturno osvještenog građanstva protiv takvog i sličnih primjera kulturocida). Kada su se svojevremeno u Zagrebu nakon denacionalizacije prenamjenom prostora zatvorila dva kultna knjiška punkta - oba nezaobilazna za svaku povijest knjige u Hrvata - Antikvarijat Matice hrvatske u Ilici i Znanstvena knjižara na Preradovićevom (Cvjetnom) trgu - s iznimkon nekoliko nezapaženih istupanja u medijima zagrebačka kulturna elita ostala je nijema i nezainteresirana, pa danas na mjestu Znanstvene knjižare imamo sterilni T-Comov centar u kojem je nekoliko desetaka tisuća knjiga zamijenilo nekoliko desetaka modela mobitela.

Srećom pa Zagreb, barem u svome centru, ne oskudijeva knjižarama, kao ni antikvarijatima, no situacija u brojnim drugim hrvatskim gradovima nije bajna. Pozitivni primjeri pomaganja knjižarske djelatnosti su rijetkost (npr. nedavno je grad Rijeka odlučio da knjižarama omogući povoljnije uvjete najma prostora), i bolje da nikada ne saznamo bi li i hrvatski građani organizirali potpisivanje peticije za spas neke svoje knjižare.