Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 17.03.2016.

David Mitchell : Koštani satovi

David Mitchell: Koštani satovi

Koštani satovi Mitchell David

Za Mitchellove romane moglo bi se reći da su „širokopojasna“ literatura. David Mitchell (1969.) ne uzima kičicu u ruku ako pred sobom ne vidi gigantsko platno. Već slavni "Atlas oblaka" (2004.) skakao je s kontinenta na kontinent, iz XIX stoljeća u XX, pa u daleku budućnost i onda natrag. Isprva je planiran roman od 900 stranica. Na kraju se Mitchell zadovoljio s 500 stranica teksta: golemim "metaliterarnim" skladištem, romanom proizašlim iz čitanja Itala Calvina, povijesnih knjiga Jareda Diamonda i Michaela Kinga, biografije Fredericka Deliusa, Don DeLillova "Podzemlja", te "Ghostwrittena" samog Mitchella.

I spomenuti "Ghostwritten" (1999.) je bio priča za sebe. Roman za kojeg je A.S. Byatt rekla da je najbolji debitantski roman kojeg je ikad čitala odvijao se širom zemaljske kugle a vodilo ga je devet naratora. Recenzenti su bili osupnuti količinom mašte i količinom glasova koji progovaraju iz Mitchella. Zapravo bili su toliko osupnuti da su mu poneki zamjerili upravo to: višak mašte, višak glasova.

I "Koštane satove" vrijedi opisati. Roman "težak" gotovo šest stotina stranica zapravo se sastoji od najmanje tri samostojna romana. Priča započinje 1984. godine u Engleskoj a završava 2043. u Irskoj, višekratno premoščujući kontinente, ali i ovozemaljsku i nadnaravnu dimenziju stvarnosti i postojanja. U principu, fantastike u romanu nema mnogo. Većina romana ulazi u opis tradicionalnog realizma: u prvom dijelu u fokusu je tinejdžerica iz engleske provincije, u drugom student s Cambridgea, u trećem britanski ratni reporter, u četvrtom britanski pisac, nekadašnji "Divlji dječak britanske literature".

Fantastika u prvim dijelovima proviruje tek tu i tamo. Potpuno će se razmahati tek u petom dijelu/romanu; da bi se u šestom, završnom dijelu ponovo povukla. No bez obzira riječ je o fantastičnoj, gotskoj prozi (recenzent Washington Posta to zove – "gotska groza"). Kao što sam Mitchell kaže knjiga ne može biti napola fantastika, kao što žena ne može biti napola trudna. S time se potpuno slažemo. I još tome dodajemo da su stvorenja koja svoju besmrtnost hrane ljudskim dušama – u "Koštanim satovima" tzv. "Anakoreti mesožderi" – zapravo ono što obično zovemo vampirima, bez obzira što Mitchell u romanu bježi od te riječi kao što od češnjaka bježe… Ali dobro, shvatili ste.

Rezimirajmo, "Koštani satovi" tipični je Mitchellov "širokopojasni" roman, bolje rečeno niz stvarnosnih romana uokvirenih fantastičnom prozom u tradiciji nadnaravnih, besmrtnih bića. Oni koji su Mitchellu već zamjerali višak mašte, višak glasova, mogli bi ponoviti svoj prigovor. Ovoga puta s više utemeljenja nego u slučaju "Atlasa oblaka".

Prava čuda kao da se događaju iza literarnog spektakla. Ili zapravo obrnuto, on je tek njihovo pozadinsko platno. Mitchell nije daleko od ideje romana kao bučne opere koja razapne čitateljevu "drhtavu dušu na jarbol pa je bičuje bjesomučnom uzvišenošću…"

"Koštani satovi" osjetno otklizavaju u postmodernističku hipertrofiju. Mitchellova eksplozija mašte, različitih glasova, različitih literarnih stilova, i literarnih klišeja, pokazuje tendenciju rasplinjavanja, pogotovo u posljednja dva dijela romana. Ali ima tu još i nešto. Čitajući "Koštane satove" s vremena na vrijeme pojavljuje se misao da štos možda uopće i nije u "mičelovskom", "širokopojasnom" romanu. Da bit nije u golemom platnu, i golemoj literarnoj mašti koja se njime valja. Već upravo suprotno: da su "Koštani satovi" najbolji u svojim detaljima, da je Mitchell najzanimljiviji u pojedinoj figuri, rečenici.

Tako se na rubu romana može pronaći i jedan oblačni dan u New Yorku, u kojem njujorški neboderi iznad tridesetog kata nestaju u oblacima. Što Mitchella tjera na pomisao kako bi "da se King Kong danas popeo na Empire State, nitko tu dolje kod nas ne bi vjerovao da se to stvarno događa."

Već u sljedećoj rečenici oblačni njujorški dan nestaje u ratu koji se vodi između Anakoreta i Horologa, njihovih besmrtnih antagonista. Mitchell napušta King Konga izgubljenog u niskoj naoblaci, ali ne i čitatelj! Još i stotinama stranica dalje, dok traje najžešći "psihodvoboj" tokom kojih "psihoudari" dosežu temperaturu od 500 Celzijevih stupnjeva a eksplozije odzvanjaju poput atomskih bombi na dnu bunara – čitatelja zaokuplja King Kong i njegova nevidljiva drama s vrha Empirea.

Ima u "Koštanim satovima" još takvih mjesta, gdje ono malo otima pažnju velikom. Prava čuda kao da se događaju iza literarnog spektakla. Ili zapravo obrnuto, on je tek njihovo pozadinsko platno. Mitchell nije daleko od ideje romana kao bučne opere koja razapne čitateljevu "drhtavu dušu na jarbol pa je bičuje bjesomučnom uzvišenošću…" Ima u tome nešto. Bilo je toga u "Atlasu oblaka", a u manjoj mjeri ima i u "Koštanim satovima". Ali ovoga puta ipak smo skloniji nekim sitnijim potezima kičice. Drami King Konga kojeg razapetog na vrhu Empirea bičuju jezičci nevidljivosti i nečujnosti.

David Mitchell

Koštani satovi

  • Prijevod: Saša Stančin
  • Vuković & Runjić 01/2016.
  • 592 str., meki uvez
  • ISBN 9789532861358
  • Cijena 149.00 kn

Nakon strasne svađe s majkom zbog dečka, petnaestogodišnja Holly Sykes za sobom zalupi vrata obitelji i starom životu. Holly ipak nije tipična tinejdžerica što je pobjegla od kuće. Privukla je pozornost skupine opasnih okultista – i njihovih neprijatelja. No Hollyn bijeg tog vrućeg ljeta 1984. tek je uvod u šokantan nestanak koji cijelu obitelj nepovratno rani. Ova tajna obilježit će šest desetljeća Hollyna života i sve koje na tom životnom putu sretne – rođene, nerođene, neumrle i besmrtne.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –