'Živa voda priča' - tema nastupa Hrvatske na sajmu knjige u Bologni 2015.

Prenosimo u cijelosti informaciju koja se pojavila na webu Ministarstva kulture:

"Autorski tim u sastavu Nataša Govedić, Ana Šilović i Vanja Žanko predložio je, a Ministarstvo kulture prihvatilo autorsku koncepciju hrvatskog nastupa na sajmu dječje knjige u Bologni 2015. Osnova hrvatskog nastupa temeljit će se na razumijevanju književnosti za djecu kao transformacijskog umjetničkog iskustva u kojem su priča, pripovijedanje i ilustracija centralna os, objedinjena pod naslovom Živa voda priča (Living Waters, Living Stories).

Koristeći motiv žive vode iz slavenske mitologije želi se prikazati i propitati bliski odnos između priče i njezinih 'posvojitelja', snagu njezine ljekovite moći koje su iskusile generacije od Ivane Brlić Mažuranić do Svjetlana Junakovića, kojima su upravo priče otvarale mnogobrojne prolaze u alternativne svjetove. Priča za djecu promatra se kao nasušna potreba, poput vode, kao nezamjenjivo iskustvo odrastanja, alat kojim savladavamo sve društvene jezike. Pripovijedanje je stoga istovremeno i pedagogija i umjetnost i etika i politička praksa, o njemu ovisi i budućnost naših građanskih sloboda i utopija, pronalaženje novih sustava vrednovanja.

Selekcija radova pokazat će respekt prema što neposrednijem kontaktu priče s djetetom, prema što bogatijoj aktivaciji jezične i likovne umjetnine, ali i s njome povezanih interaktivnih predmeta, participativnih ambijenata i instalacija. Knjiga kao putokaz prema zajedničkim čitanjima, crtanjima, igranjima, radionicama, predstavama, izradama animiranih filmova, otkrivanjima novih dječjih stvaralačkih praksi, svjedočit će o kreativnom potencijalu hrvatskih pisaca i ilustratora.

Hrvatska kao zemlja gost predstavit će se u okviru sajma recentnom književnom produkcijom te centralnom izložbom hrvatskih ilustratora na čijoj će selekciji, sukladno uobičajenoj praksi, raditi slijedećih mjeseci Povjerenstvo sačinjeno od profesionalaca iz područja likovnosti i književnosti, a u nizu gradskih prostora nastup će biti obogaćen izložbama, predstavama, čitanjima, radionicama i filmskim projekcijama."

**

KOMENTAR:

Iz najnovijeg kratkog priopćenja Ministarstva kulture teško je točno zaključiti kako će se Hrvatska, njezini pisci, ilustratori i nakladnici knjiga za djecu i mlade (te dizajneri i arhitekti kao potpora a ne "subjekt" projekta) u konačnici predstaviti na najznačajnijem svjetskom dječjem knjižnom sajmu. Iz nekoliko napisanih rečenica idejna nit vodilja ne izgleda bez glave i repa, no pitanje je da li je ona i dovoljna, koliko je tu možda previše teorije a premalo prakse.

Stoga, da bi javnost mogla procijeniti u kolikoj je mjeri baš ovaj prijedlog "dovoljno čvrste koncepcije i s jasnom vizijom koja bi objedinila sve elemente nastupa Hrvatske kao zemlje gosta na Sajmu dječje knjige u Bologni 2015." (dakle, ono što odbijeni projekti prema Ocjenjivačkom sudu nisu bili) bilo bi poželjno na jednoj javnoj tribini što prije sučeliti prezentacije i "gubitnika" i imenovanih "pobjednika", te javno raspraviti sve konceptualne prijepore oko hrvatskog nastupa u Bologni 2015., dok bi dosadašnje "administrativne" prijepore trebalo jednako argumentirano raspraviti posebno.

Jer, ako se dogodi da veći broj (i ne baš sveukupno brojnih) hrvatskih nakladnika (pisaca, ilustratora) dječje knjige bojkotira hrvatski nastup kao zemlje gosta u Bologni 2015. (ali ne i sajam jer im je poslovni nastup na njemu važan!) a što bi se prema nekim najavama moglo dogoditi, tada smo si zabili efektan autogol i Bolognu 2015. ćemo moći upisati kao još jednu propuštenu priliku za uspješno prezentiranje hrvatskog nakladništva u svijetu, kao i za bolju međusobnu komunikaciju knjižnog sektora i državne administracije.

Ako ne shvatimo da će se uspjeh nastupa na sajmu knjiga u Bologni, koji je u prvom redu poslovni sajam na kojem se susreću "velike i male ribe" u svjetskom biznisu s dječjom knjigom, mjeriti i učinkovitošću dodatnog poslovnog proboja u prvom redu hrvatskih nakladnika i pisaca (ilustratora) na svjetsko tržište (a tek sekundarno i hrvatskih dizajnera ili arhitekata koji će dati svoj obol uređenju npr. štanda), tada ne uviđamo temeljne razlike između pojedinih knjižnih sajmova u svijetu. Usporedimo li sajam dječje knjige u Bologni sa sajmovima u Frankfurtu ili Leipzigu, tada je Bologna ipak bliža poslovnom (B2B) modelu sajma u Frankfurtu, iako se u nekim segmentima podudara i s onim u Leipzigu (npr. u smislu brojnih povezanih događanja knjige i čitanja u gradu).

Na žalost, velika metodološka greška je napravljena prilikom odlučivanja o prijavljenim projektima, pa neka je Ocjenjivački sud bio i 100% u pravu u svojoj ocjeni i odbijanju predloženih projekata neshvatljivo je da nije bilo moguće popraviti niti jedan od njih, kao i prilagoditi njihove financijske zahtjeve realno mogućem proračunu.

Izbor Hrvatskog dizajnerskog društva za nositelja projekta unatoč činjenici da je njegova predsjednica bila članica Ocjenjivačkog suda koji je u prvom koraku prekrižio kandidaturu ujedinjenih snaga "dječje knjige" dodatno je dolio ulje na vatru. Tako smo umjesto konstruktivnog dijaloga posljednjih dana svjedočili ratu priopćenjima & izjavama nakladnika i autora "dječje" i Ministarstva kulture, u kojima je bilo izmijenjeno i niskih udaraca, pri čemu je obeshrabrujuće kako su preostala dva strukovna udruženja pisaca zauzela neizrečeni mudri gard "nas se to ne tiče", baš kao i strukovne udruge onog "programsko-tematski" nezainteresiranog dijela nakladnika.

Jasno je da svi oni koji su godinama gradili hrvatski nastup na sajmu knjiga u Bologni (i koji je donosio puno više pozitive nego li npr. nastupi u Frankfurtu) neće svoj u praksi stečeni know how samo tako pod ovakvim okolnostima ustupiti nekome drugom, i to je sada problem koji Ministarstvo kulture mora pod hitno riješiti - kako nakladnike i autore dječje knjige "vratiti" u projekt, odnosno kako projekt barem dijelom vratiti i onima od kojih ipak sve počinje.

U suprotnom će najviše nastradati hrvatska dječja knjiga.