Jedna od deset najznačajnijih hrvatskih knjiga

Održava se
22.05.2007.

Slijedom tribine "Deset najznačajnijih hrvatskih knjiga" Nacionalna i sveučilišna knjižnica predstavlja knjigu Ruđera Josipa Boškovića "Teorija prirodne filozofije", u utorak, 22. svibnja u 12:00 sati, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (Ul. Hrvatske bratske zajednice 4).

Knjigu predstavlja akademik Žarko Dadić.

Ruđer Josip Bošković, fizičar, matematičar, astronom, filozof, pjesnik i diplomat rođen je 18. svibnja 1711. u Dubrovniku, a umro 13. veljače 1787. u Milanu. Prvotno se školovao u rodnom gradu, a potom u rimskom isusovačkom kolegiju. Nakon studija bio je učitelj, kasnije i profesor matematike na istom kolegiju. Od 1736. objavljuje prve disertacije, rasprave iz matematike, mehanike, astronomije i geodezije, koje su njegovi učenici iznosili na javnim sastancima u kolegiju. Rasprave iz primijenjene matematike (konstrukcija sferne trigonometrije i pristupačni prikaz glavnog svojstva konusnih presjeka) pronijele su mu glas učenim svijetom.

Godine 1757. odlazi u Beč gdje pod carem Franjom I. zastupa Luccu u sporu s Toskanom te ondje, 1758. objavljuje svoje veliko djelo "Teorija prirodne filozofije svedena na jedinstven zakon sila koje djeluju u prirodi“ (lat. „Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in naturae existentium“) ili skraćeno "Teorija prirodne filozofije“.

U "Teoriji prirodne filozofije" Bošković postavlja novi zakon djelovanja između točaka što tvore tijela; sila je u malim međusobnim udaljenostima točaka odbojna (repulsivna), a u većim udaljenostima prelazi u privlačnu (atraktivna). Pomoću tog zakona Bošković izvodi mehanička, kemijska i fizička svojstva tijela (nepomičnost, protezanje, kohezija i sl.) - tijela se sastoje od konačnog broja nedjeljivih točaka bez protezanja čije je svojstvo - sila.

Osim vrhunskih pronalazaka na polju astronomije, mehanike, optike i geodezije, Bošković je također bio pažljiv eksperimentator čiji su radovi vođeni strogom logikom znanstvenog istraživanja, a njegova otvorenost duha omogućavala je neposredan prijenos znanstvenih iskustava u jedno novo shvaćanje prirode. Istraživanja Boškovićevog djela sve su učestalija i pokazuju da su njegove koncepcije aktualne bilo kao nagovještaji ili kao konkretne inspiracije za niz suvremenih shvaćanja u znanosti, posebno u filozofiji i fizici.

Više: NSK