Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Dragan Jurak • 08.01.2007.

John Updike : Udaj se za mene

Seksualna revolucija nije gađala selektivno. Na udaru se našlo čitavo društvo. Čak i njegovi bastioni tradicionalizma. Vrlo živu sliku o tome kako je to bilo kada je seksualna revolucija sedamdesetih udarila u bedeme srednje klase mogli smo vidjeti u filmu Anga Leea «Ledena oluja». U jednom od sugestivnijih trenutaka sredovječni bračni parovi okupljeni na subotnjem tulumu odlučuju igrati «zabavu s ključevima». Igra je nova. Tek je stigla iz Kalifornije u suburbijske zajednice Nove Engleske. Pravila su jednostavna. U zdjelu za voće muškarci ubacuju ključeve od automobila. Bez da gledaju, supruge iz zdjele moraju izvaditi jedan ključ. Kući odlaze s onim muškarcem čiji će ključ izvaditi.

Prije seksualne revolucije, pedesetih godina, bračna nevjera nije tako izgledala. U Billy Wilderovom «Apartmanu» šefovi su ševili sekretarice i telefonske operaterke, a onda bježali kući ženama i djeci, održati privid tradicionalnih vrijednosti. Na «zabavama s ključevima», preteči današnjih «swingerskih partija», nije više bilo privida tradicionalnih vrijednosti. Preljub se nije skrivao. Seks «izvan normi» prakticiran je javno. Dapače, bračna nevjera je počela nalikovati na orgije.

O tome što se to u međuvremenu promijenilo – što se to dogodilo šezdesetih – John Updike je napisao čitavu seriju romana. Ušančen u srednjestaleškim suburbijskim zajednicama Nove Engleske on je još od kraja pedesetih promatrao zbivanja u američkoj srednjoj klasi. Sa serijom «Rabbit romana» ispisivao je svakodnevicu srednje klase. Godine 1968. napisao je «Parove», roman o preljubničkim interakcijama deset parova. S njime započinje serija romana o braku i preljubu. Slijedili su «A Mouth of Sundays» (1975.), «Merry Me» (1976.) i «Too Far to Go» (1979.). Tokom tog razdoblja Updike se razveo nakon dvadeset godina braka, i ponovo oženio.

Roman «Udaj se za mene» smješten je na početak šezdesetih. U Bijelu kuću upravo je ušao mladi preljubnik. Tu je sada JFK, i njegova polujavna veza s Marilyn Monroe. Dok se šeće Washingtonom Updikeova kućanica s Long Islanda – koja je ostavila djecu bejbisiterici i iznenada sjela na avion kako bi se našla s ljubavnikom – pita se koliko je predsjednik dobar u krevetu. Još godinu dana prije, u vrijeme Eisenhowera, sigurno se to ne bi pitala. No vremena se mijenjaju. Seks je stigao u Bijelu kuću. Pennsylvania 1600 pulsira od libida: JFK, Bobby, Jackie, Marilyn... tko zna što se sve unutra događa. Seks nije samo u Bijeloj kući. Seks je stigao i na police potrošačkog društva. Srednja klasa iz pedesetih sada si uz kuću, auto, i bazen, može priuštiti i seks, preljub, avanturu. Nije više samo riječ o muževima. Niti supruge nisu više «mirne». Ali daleko smo još od «zabave s ključevima».

U romanu Updike postavlja u interakciju dva bračna, preljubnička para. Jedan se troši uz staromodno načelo «da je na ženi da ne zatrudni, a na muškarcu da prekine vezu kad žena postane emocionalno ovisna». Kod drugog para preljub je već evoluirao. Oni sa seksom i preljubom žele kupiti i zaljubljenost, i novi brak, i onda opet novu obitelj. Na neki način iz jednog jednoženstva lakoumno se juri u drugo. Preljubnik nije siguran što bi: «jednu guzatu plavušu» za štednjakom, ili nekoliko takvih, konzekutivnim redom, zajedno s djecom, retriverom, i tim stvarima.

Prva veza ne dovodi u pitanje bračni i obiteljski status quo. Druga komplicira društvenu situaciju. Ona preljub čini javnim, i legalizira ga. «Ne želim te kao ljubavnicu» kaže zaljubljeni preljubnik. «Ovdje nema druge institucije osim braka. Brak i košarkaška utakmica petkom navečer... Naša je nevolja u tome što živimo u sumrak starog morala i preostalo ga je dovoljno da nas muči, a nedovoljno da nas održi.»

Iako napisan prije trideset godina, s radnjom koja se zbiva prije četrdesetpet godina, «Udaj se za mene» još uvijek se čini jako aktualnim. Updike je kartografirao promjene koje su odredile suvremeno društvo. Njegov tekst naizgled nema socioloških ambicija. U prvom redu su likovi i priča. No sve je jasno. Zapadno društvo je probalo drogu slobodne ljubavi. I želi je opet i opet... Na policama potrošačkog društva seks «izvan normi» i vječna zaljubljenost, puno bolje idu od vječnog života i bračne vjernosti.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –