Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 04.12.2023.

Šest romana u finalu Književne nagrade Fric 2023.

Na 29. Sanjam knjige u Istri predstavljeni su i finalisti i finalistkinje Književne nagrade Fric. O njima, ali i ovoj važnoj nagradi govorili su direktor dnevnog lista 24sata Goran Gavranović i zamjenik glavnog urednika 24sata, Alen Galović

U finale ovogodišnje Književne nagrade Fric plasiralo se šest naslova: "Peleov priručnik" Dragana Juraka, "Mirovanje" Dunje Matić, "Gracija od čempresa" Želimira Periša, "Brod za Issu" Roberta Perišića, "Ljeta s Marijom" Olje Savičević Ivančević i roman "Sama" Ivane Šojat. 

Finaliste je odabrao žiri predvođen predsjednicom, teatrologinjom Natašom Govedić, a u kojem su još bili molekularna biologinja Dragomira Majhen, dramaturginja Dubravka Vrgoč, kritičar i teoretičar književnosti Tomislav Brlek, teolog Dalibor Milas, odvjetnik Čedo Prodanović i povjesničar Hrvoje Klasić.

Književnu nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će se sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea, 15. prosinca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10 000 eura. 

Obrazloženja žirija:

Peléov priručnik Jurak Dragan
Mirovanje Matić Dunja
Gracija od čempresa Periš Želimir
Brod za Issu Perišić Robert
Ljeta s Marijom Savičević Ivančević Olja
Sama Šojat Ivana

Jurak, Dragan: Peleov priručnik (V.B.Z.)
Jurakova proza poigrava se funkcijom “sveznajućeg detektiva” iz noir-tradicije i njegovim pogledom na dokumente jedne ljubavne izvanbračne afere, čije komadiće postaje jednako teško sastaviti, kao i dokučiti filozofiju “zametenog traga” u koji se ljubavnici nastoje sakriti. Kako veli pisac: “Granica između stvarnosti i nepostojanja briše se. Postaje neodređena. Prošlost se poništava. Budućnost se ne očekuje. Ljubavnici odlaze u svoj svijet. To je podmorski svijet, svijet prigušenih zvukova.” Poezija, esejistika i “kriminalistika” spajaju se u roman koji želi govoriti o ljubavi kao nemogućoj, zabranjenoj i osujećenoj, ali ipak revolucioniranoj u svom varljivo nevelikom opsegu.

Matić, Dunja: Mirovanje (V.B.Z.)
Sve od dnevničkih zapisa Virginije Woolf posvećenih bolesti, preko Susan Sontag do Sarah Ramey, tema “pisanja protiv dijagnoze”, ali i pod teretom dijagonze, postaje način narativnog uspostavljanja unutarnjih uporišta, gotovo šamanskog “prijepisa” svoje biografije u novi kontekst, koji spisateljica Katy Wimhurst naziva “strategija Perzeja”: užas je moguće pogledati samo u blagom odsjaju, na površini štita slavnog grčkog junaka. Nikako ne izravno. Dunja Matić to ovako formulira u svom romanu: “Umjesto raspravama, riječi služe smiraju. Sastaju se u tišini, na bjelini, dodirom tipke. Malo ih je i sve su mekane.” I zbilja, svijet ozdravljanja i partnerske podrške uspostavlja se milimetar po milimetar, polako poražavajući svoju Meduzu.

Periš, Želimir: Gracija od čempresa (Oceanmore)
Perišev stil, bogat ironičnom preradom bajke i narodne predaje, makabrističkim pjesničkim slikama, fabriciranim narodnim legendama i srčanom agitacijom za ženska prava, pokazuje da rod autora ne odlučuje o feminizmu teksta. Jer “Gracija od čempresa” je rugalica patrijarhatu i crkvi, začinjena ismijavanjem svega onoga što se u konzervativnim sredinama smatra svetinjom: primitivnosti, poslušnosti, pristojnosti i poniznosti (4P). Iako kreće od davnih progona žena i njihova nekažnjena ubijanja, tekst se polako kreće povijesnim horizontima sve dok ne uspostavi “ženski grad” ili utvrdu u kojoj žene nemaju gospodara. I nije toliko važno može li takav grad opstati, nego može li se makar i zamisliti, pa onda i pretvoriti u spekulativni eksperiment.

Perišić, Robert: Brod za Issu (Sandorf) 
Ispričan iz perspektive dječaka, mačke i magarca, ovaj roman o grčkoj kolonizaciji jadranske obale i otoka Visa radikalno kritizira vrijednosti kapitala i kapitalizma. Na cijeni je briga za slobodarstvo robova, kako onih ljudskih, tako i onih životinjskih. Već i sama činjenica da tekst pripovijeda Vjetropir ili lako pokretljiv element zraka dosta govori o “dedramatizaciji” povijesnih kronika i pokušaju da se ispripovijeda etnografija čuvanja ljudskog i životinjskog nemirnog, istraživačkog duha i osobnog dostojanstva, a ne povijest vladarskih obijesti. Duboki, transvrsni humanizam ovog teksta uspostavlja novi žanr animalne historigrafske metafikcije. Pri tom je povijesna dokumentacija naseljavanja Jadrana jednako važna u tekstu, kao što je to fokus na mudrost životinja.

Savičević Ivančević, Olja: Ljeta s Marijom (Fraktura) 
Izabravši ime “Marija” kao obrazac čitave naše kulture, ali i ženske loze jedne obitelji, Savičević Ivančević pripovijeda o sto godina koje povezuju Marjetu, Meri, Mašu, Marijolu i Maru. Blisko “Životu djevojčica i žena” Alice Munro, autorica nastoji uspostaviti prijelomne trenutke ženske samosvijesti: izdržati trudnoću izvan braka, dobiti bitku s gladi i siromaštvom, ne odustati od školovanja i karijere, izdržati nekonvencionalnog svog glasa. Bake, majke, kćeri i unuke ovdje su suprotstavljene “marijanskoj” tradiciji europskog kršćanskog samoodricanja, odnosno prikazane kao duga linija polaganog uspostavljanja i jačanja “marijanskog” feminizma.

Šojat, Ivana: Sama (Naklada Ljevak)
Iako je formalno riječ o romanu koji prati unutarnje razloge raspada dvaju brakova, zapravo je riječ o tekstu koji propituje političku dimenziju parezije (konfrontacijske istine) te općenito potrebe radikalne iskrenosti u odnosima. Heroina teksta s naporom ljušti slojeve i slojeve socijalnog licemjerja kako bi uspostavila kriterije iskrenosti – najprije sa sobom, zatim sa svojom majkom i u konačnici sa suprugom od kojeg se razvodi. Svaka etapa istinoljublja je osnažuje i potvrđuje da je “samotnost” mnogo više povezana s lažima, nego s bespoštednom istinom u odnosima.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –