“Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”

U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću. 

Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu “Ljeta s Marijom” postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. “Ljeta s Marijom” nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.

Olja Savičević Ivančević spisateljica je i pjesnikinja, rođena 1974. u Splitu. Knjige su joj prevedene u dvanaest zemalja, a ulomci iz proze i pjesme prevedeni su na tridesetak jezika. Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije. Za rukopis "Nasmijati psa" nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinkovic Večernjeg lista za kratku priču i nagrade Kiklop za zbirku poezije "Kućna pravila". Roman "Adio kauboju" nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan, a prema njemu je postavljen istoimeni kazališni komad. Roman "Pjevač u noći" nagrađen je nagradama Libar za vajk Pulskog sajma knjiga i nagradom English PEN Award. Dobitnica je regionalne nagrade makedonskog festivala Druga prikazna.

Prema nekoliko njezinih priča snimljeni su kratki igrani filmovi, nacrtan je strip, a prema nagrađivanim dramskim tekstovima postavljeno je nekoliko predstava za djecu. Živi i radi kao slobodna spisateljica na relaciji Zagreb—Split—Korčula. 

Objavila: "Bit će strašno kada ja porastem" (pjesme, 1988.), "Vječna djeca" (pjesme, 1993.), "Žensko pismo" (pjesme, 1999.), "Puzzlerojc" (pjesme, 2006.), "Nasmijati psa" (priče, 2006., prošireno izdanje 2021.), "Kućna pravila" (pjesme, 2007.), "Adio kauboju" (roman, 2010.), "Mamasafari (i ostale stvari)" (pjesme, 2012.), "Pjevač u noći" (roman, 2016.), "Šporki Špiro i Neposlušna Tonka" (slikovnica, u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2017.), "Adrijana se vratila" (slikovnica u suradnji s Imeldom Ramović, 2019.), "Sami na cilome svitu" (ilustrirana priča za djecu u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2020.), "Divlje i tvoje" (pjesme, 2020.), "Moj prijatelj Mačkodlak" (slikovnica, u suradnji s Lucijom Mrzljak, 2021.), "Standardan život" (pjesme u prozi, 2021.), "Ljeta s Marijom" (roman, 2022.) i "Pisma čitateljici" (dnevnik, 2023.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.