Knjiga za sve koji žele razumjeti kršćanstvo 21. stoljeća i jednoga od njegovih najvažnijih predstavnika – papu Franju.

Ja sam ateist. Ja sam antiklerikalan. Ja sam militantni sekularist, tvrdoglavi racionalist, okorjeli nevjernik. Ali evo me, letim prema Mongoliji sa starim Kristovim vikarom na Zemlji, spremam se pitati ga o uskrsnuću tijela i o životu vječnom. Zato sam se ukrcao na ovaj avion: da pitam papu Franju hoće li moja majka, nakon što umre, vidjeti mojeg oca i da majci prenesem njegov odgovor. Evo bezbožne lude koja prati Božju ludu do nakraj svijeta. 

Kada Javier Cercas dobije poziv da u rujnu 2023. prati papu Franju na apostolskom putovanju u Mongoliju i da o tome napiše knjigu, svjestan je da je pred njime prilika koju Vatikan nikada nije pružio nijednom piscu. Ali kakvu bi knjigu mogao napisati osvjedočeni ateist poput njega? I zašto bi je uopće napisao?

Nefikcijski roman "Božja luda na kraju svijeta" najznačajnijeg živućeg španjolskog pisca Javiera Cercasa mnogo je više od iznimnog, duboko pronicavog portreta Jorgea Marija Bergoglia, nepredvidivog i proturječnog reformatora, jednoga od najpopularnijih, ali i najkontroverznijih papa u povijesti. Putovanje na kojemu Javier Cercas iz neposredne blizine promatra Franju i Katoličku crkvu na jednoj od njezinih najudaljenijih i najneobičnijih periferija svakom se stranicom ove knjige pretvara u sve intimniju potragu neizvjesna ishoda – u pustolovnu priču o susretu sumnje i vjere, nade i smrti, u triler o najvećoj tajni u povijesti čovječanstva i o najvećem obećanju kršćanstva: uskrsnuću tijela i besmrtnosti.

Javier Cercas, jedan od najcjenjenijih suvremenih španjolskih pisaca, rođen je 1962. u Ibahernandu. Na Sveučilištu u Geroni predavao je španjolsku književnost i stalni je suradnik katalonskog izdanja dnevnika El Paísa. Autor je zapaženih zbirki pripovjedaka, knjiga eseja i više hvaljenih romana. Svjetski uspjeh postigao je romanom "Salaminski vojnici", koji je ubrzo po objavljivanju 2001. nagrađen Nagradom katalonske udruge knjižara Premi Llibreter, nagradom Premio Ciutat de Barcelona, nagradom žirija pisaca Premio Salambó, nagradama Premio de la Crítica de Chile, Premio Qué Leer, Premio Extremadura i Premio Grinzane-Cavour te u Velikoj Britaniji nagradom Independent Foreign Fiction Prize. Roman je prodan u više od pola milijuna primjeraka u Španjolskoj i preveden na više od petnaest jezika. David Trueba prema njemu je snimio istoimeni film.

Hrvatsku čitateljsku publiku nastavio je osvajati romanima "Brzina svjetlosti" (2005.), "Anatomija jedne pobune" (2009.), "Prevarant" (2014.), "Zakoni granice" (2012.), "Vladar sjena" (2017.), "Terra Alta" (2021), "Neovisnost" (2022.) te "Dvorac Modrobradoga" (2024.). Živi i piše u Barceloni.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.