Madina Hussiny (Hosseini, Husseni) bila je sitna, lijepa djevojčica, malo oblija u licu, s velikim osmjehom i divnim očima, s kovrčavom kosom, crnom i gustom. Vesela i znatiželjna uvijek  je željela sudjelovati u svemu, u svim organiziranim i spontanim događanjima u izbjegličkim kampovima u kojima je provela velik dio svog kratkog života. Oni koji su je u tim kampovima viđali i susretali pamte je kao neustrašivu i razigranu, u stalnom pokretu, okruženu drugom djecom, često u društvu mlađeg brata ili malo starije sestre. U kampu u Sofiji u Bugarskoj Madina se rado igrala s lutkama, slušala priče i preodijevala u princezu u kutiću s kostimima. U kampu u Bogovađi u Srbiji žalila je što ne može zadržati mačiće, ići na izlet, ali i, riječima onih koji su je poznavali, srećno bazala, švrćkala po kampu. 

Madina je imala pet, najviše šest godina kada je 21. studenog 2017. godine s majkom i petero svoje braće i sestara ušla potajno iz Srbije u Hrvatsku preko zelene granice. Porijeklom iz Afganistana, ona i njezina obitelj zbog viznog sustava nisu ni mogli ući u Hrvatsku s putovnicama, preko graničnog prelaza. Sat vremena nakon što su ušli u Hrvatsku presreli su ih hrvatski policajci koji su ih, unatoč noći i hladnoći - pa i unatoč tome što su, riječima majke, zatražili azil - odveli natrag do granične crte, nedaleko od željezničke stanice u Tovarniku. Poput tolikima prije, policajci su i njima ondje naredili da se vrate u Srbiju, slijedeći željezničke tračnice koje vode prema Šidu. Ubrzo, tijekom pušbeka naišao je vlak i usmrtio Madinu. Madinino tijelo zadržano je u Hrvatskoj i naknadno predano obitelji u Srbiju. Madina je pokopana u Šidu, gdje i danas počiva.

Odgovornost za Madininu smrt istraživale su i tražile različite institucije i tijela. Prema presudi Europskog suda za ljudska prava iz 2021. godine, hrvatski su policajci nezakonito protjerali Madinu i njezinu obitelj iz Hrvatske, nečovječno su postupali prema Madininoj braći i sestrama, držeći ih u detenciji, cijelu su obitelj nezakonito lišili slobode, uskraćujući im, između ostalog, pristup odvjetnici, a hrvatske su vlasti propustile provesti učinkovitu istragu Madinine smrti. U praksi, hrvatske i europske institucije, koje su odgovorne za aktualni režim kontrole granica kojeg su smrti i pušbekovi dio, do danas nisu preuzele odgovornost za njezinu smrt, niti su krivci kažnjeni.

Madinino ime stoga je danas simbol smrti na granicama i migrantskim putevima kroz Hrvatsku, kao i prikrivanja tih smrti. Ono je, međutim,  i simbol ustrajnog otpora politikama koje proizvode takve smrti. U čast Madine Hussiny svake godine održavaju se prosvjedne akcije i intervencije u okviru kojih je 2023. godine pokrenuta i inicijativa imenovanja dječjeg igrališta u parku Ribnjak u Zagrebu Madininim imenom.

Ova je slikovnica dio te inicijative. Ona je poziv da pamteći Madinu gradimo budućnosti u kojoj neće biti razlika među ljudima, u kojoj neće biti granica i nasilja, budućnost sazdanu na slobodi, ljubavi i zajedništvu, slobodu na Igralištu Madine Hussiny.

Marijana Hameršak

Olja Savičević Ivančević spisateljica je i pjesnikinja, rođena 1974. u Splitu. Knjige su joj prevedene u dvanaest zemalja, a ulomci iz proze i pjesme prevedeni su na tridesetak jezika. Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije. Za rukopis "Nasmijati psa" nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinkovic Večernjeg lista za kratku priču i nagrade Kiklop za zbirku poezije "Kućna pravila". Roman "Adio kauboju" nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan, a prema njemu je postavljen istoimeni kazališni komad. Roman "Pjevač u noći" nagrađen je nagradama Libar za vajk Pulskog sajma knjiga i nagradom English PEN Award. Dobitnica je regionalne nagrade makedonskog festivala Druga prikazna.

Prema nekoliko njezinih priča snimljeni su kratki igrani filmovi, nacrtan je strip, a prema nagrađivanim dramskim tekstovima postavljeno je nekoliko predstava za djecu. Živi i radi kao slobodna spisateljica na relaciji Zagreb—Split—Korčula. 

Objavila: "Bit će strašno kada ja porastem" (pjesme, 1988.), "Vječna djeca" (pjesme, 1993.), "Žensko pismo" (pjesme, 1999.), "Puzzlerojc" (pjesme, 2006.), "Nasmijati psa" (priče, 2006., prošireno izdanje 2021.), "Kućna pravila" (pjesme, 2007.), "Adio kauboju" (roman, 2010.), "Mamasafari (i ostale stvari)" (pjesme, 2012.), "Pjevač u noći" (roman, 2016.), "Šporki Špiro i Neposlušna Tonka" (slikovnica, u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2017.), "Adrijana se vratila" (slikovnica u suradnji s Imeldom Ramović, 2019.), "Sami na cilome svitu" (ilustrirana priča za djecu u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem, 2020.), "Divlje i tvoje" (pjesme, 2020.), "Moj prijatelj Mačkodlak" (slikovnica, u suradnji s Lucijom Mrzljak, 2021.), "Standardan život" (pjesme u prozi, 2021.), "Ljeta s Marijom" (roman, 2022.) i "Pisma čitateljici" (dnevnik, 2023.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.