Kliofest predstavlja dokumentarni film 'Duh vremena' Lordana Zafranovića i putujuću izložbu 'Gradovi u pokretu'

Održava se
14.05.2019. u 17h

Poznati filmski redatelj Lordan Zafranović na ovogodišnjem Kliofestu će publici u Zagrebu premijerno predstaviti novi dokumentarni film "Duh vremena" (Zeitgeist). Polusatni dokumentarac u švicarskoj produkciji nastao je na osnovu izložbe "Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe" koja će za vrijeme Kliofesta biti postavljena u holu Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Kroz arhivsku foto-građu jugoslavenskih i turskih fotoreportera velikih dnevnih listova poput Politike i Džumhurijeta, izložba i film prate svakodnevni život u Istanbulu, Ankari, Beogradu i Sarajevu tokom 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća, nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Osmanskog Carstva.

Autorica izložbe te scenaristica i producentica filma je Nataša Mišković, profesorica na Sveučilištu u Baselu, koja izložbom i filmom predstavlja rezultate velikog istraživačkog projekta SIBA – Vizualni pristup istraživanju urbanog prostora u Jugoslaviji i u Turskoj 1920-ih i 1930-ih godina. Putujuća izložba "Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe" predstavlja pažljivo odabrane dvije stotine digitalno obrađenih fotografija koje bilježe promjene u četiri grada. Kroz objektive fotoreportera dnevnih listova Politike i Vremena iz Beograda te Džumhurijeta i Akšama iz Istanbula izložba istražuje kako su obnovljeni centralni dijelovi tih gradova da bi predstavili vrijednosti novih vlada, kako je stvaran novi čovjek – moderni građanin uz pomoć masovnih sportskih manifestacija, novih trendova u odijevanju i ponašanju, a s druge strane, kako se svakodnevica u čaršiji nastavila kao da se nikada ništa nije zbilo.

Izložba je koncipirana kao svojevrsna zagonetka koja posjetitelja potiče na istraživanje i od njega traži da odgonetne iz kojeg grada potiče svaka od prikazanih fotografija. Na taj način naglašena je teza da svi ti gradovi imaju mnogo više zajedničkog od onoga što danas pretpostavljamo. Zabavni segment izložbe je i mogućnost da se posjetioci fotografiraju ispred povijesnih pejzaža koji su rezultat digitalne intervencije Mehmeda Akšamije te da probaju modne detalje karakteristične za dvadesete i tridesete godine prošlog stoljeća. Postavku prati vodič, dok se više informacija o pojedinačnim fotografijama nalazi na internetskoj prezentaciji Vizualnog arhiva jugoistočne Europe (VASE – Visual Archive Southeastern Europe: gams.uni-graz.at/vase), projekta koji Nataša Mišković vodi u suradnji sa Sveučilištem u Grazu.

Izložba je dosad privukla veliku pozornost medija i publike gdje god je gostovala: u gradovima koji su predmet izloženih fotografija – Beogradu, Sarajevu, Istanbulu, ali i u Ljubljani, Grazu i Baselu. Prema riječima Lordana Zafranovića, on je posve slučajno prisustvovao otvaranju izložbe Gradovi u pokretu – postosmansko nasljeđe, koja ga je fascinirala: “Nataša je uložila ogromnu energiju i ljubav istražujući fotografije iz prošlosti i pokazala je veliku odgovornost prilikom priprema za ovu predivnu izložbu. Pomislio sam kako bi bilo šteta da sve to nakon nekoliko tjedana završi opet u rafovima i predložio sam da se snimi film. Bilo mi je zadovoljstvo da radim s njom, i da usuglasim svoju filmsku viziju s njenom historiografskom preciznošću”, naveo je Zafranović, koji će svoj novi film premijerno predstaviti 14. svibnja u 17 sati u Kinu Tuškanac u Zagrebu.

Riječ je o edukativnom, ali i kreativnom kratkometražnom dokumentarcu. Na podlogu sastavljenu od fascinantnih, fotoreporterskih slika iz SIBA databaze, Zafranović i N. Mišković dodaju glas pjevača Boža Vreća kako bi dočarali radost i tugu, bogatstvo i siromaštvo, osmansku prošlost i modernizaciju Jugoistočne Evrope nakon Velikog rata.

Izložba je nastala u suradnji sa Muzejom Jugoslavije u Beogradu, digitalnu obradu fotografija obavio je prof. Mehmed Akšamija iz Sarajeva, a dizajneri postavke su Igor i Irena Stepančić iz Beograda. Pored fotodokumentacije Politike i Borbe, svoje su arhive otvorili Yapı kredi Culture, Art and Publishing u Istanbulu, niz srpskih, bosanskih i turskih arhiva i muzeja kao i privatni kolekcionari fotografija prof. Mehmed Akšamija iz Sarajeva i Cengiz Kahraman iz Istanbula.