Maja Klarić dobitnica Nagrade Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo
U Hrvatskom društvu pisaca održana je u četvrtak 5. prosinca 2024. prva dodjela Nagrade Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo (objavljeno u razdoblju od 1. 9. 2022. do 31. 8. 2024.) Svečanost dodjele otvorio je njezin inicijator i utemeljitelj Branislav Glumac. Uz Glumca, o Nagradi, književnoj ostavštini Jože Horvata i autorskim pravima koje je Joža Horvat prenio na Hrvatsko društvo pisaca, govorio je Velimir Visković. Obrazloženja za izbor finalista čitale su članice žirija Dorta Jagić i Gordana Crnković.
Prva Nagrada Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo dodijeljena je Maji Klarić za knjigu „Deset dugih dana. Portugalski Camino“ (Fotopoetika, Šibenik, 2024.)
Prvoj dobitnici Nagrade predana je brončana plaketa s portretom Jože Horvata akademskog kipara Zorana Jurića, te novčani dio nagrade od 1.500,00 eur.
OBRAZLOŽENJA
žirija u sastavu Dorta Jagić, Gordana Crnković i Jasen Boko:
Maja Klarić: „Deset dugih dana. Portugalski Camino“ (Fotopoetika, Šibenik, 2024.)
Maja Klarić, putopjesnikinja, autorica više knjiga putopisne poezije i prozno-poetskih putopisa ovim je pjesničko-proznim zapisima s hodočašća u Portugalu ostvarila svoje najcjelovitije djelo. Ova zbirka narativne poezije tematizira vezu između putovanja, kreativnosti, pisanja i događaja iz osobne povijesti, kao i spoznaja o sebi i svijetu. Autorica je ovom knjigom ispričala osobnu priču i istodobno na sažet i upečatljiv način dočarala smisao Camina. U knjizi se razvija introspektivna naracija koja kroz portrete ljudi i krajeva vodi prema osobnom pročišćenju, koje je drugo ime za prepletanje putovanja i kreativnosti. Knjiga je obogaćena fotografijama s putovanja, što je dobar običaj u dobrim putopisnim knjigama, a ovdje fotografije bojama i motivima korespondiraju s raspoloženjem koje dominira u tekstu. Zbirka poetsko-proznih zapisa „Deset dugih dana“ izrazito je refleksivne naravi, donosi pitanja ali dakako ne i jednoznačne odgovore, a njezin je izričaj obilježen upravo misaonošću. Izričaj je to koji luta između jednostavnosti i zagonetnosti, poput samog dijaloga koji hodač prirodom vodi sa samim sobom.
Ukratko i o finalistima:
1. Tino Deželić: Svakidašnji ljudi, No Rules, Beograd, 2024.
Knjiga originalnog koncepta opisuje susrete s neobičnim i običnim osobama koje autor upoznaje na putovanjima diljem svijeta. Autor iskazuje i svoje viđenje putopisa kao punokrvnog prikaza mjesta i ljudi. Ne robuje ni društvenim ni književnim konvencijama. Upoznaje se s najrazličitijim osobama, koje nerijetko pripadaju i tzv. polusvijetu, i svakom sugovorniku prilazi sa strastvenom znatiželjom te ostvaruje uzbudljivo i zanimljivo štivo.
2. Miroslav Kirin: Zapisci iz dodirnutih krajeva, Mala zvona, Zagreb, 2023.
Knjiga je zbirka putopisnih zapisa autora profinjenog pisma, važnih misaonih uvida ali i duhovitih opaski. Radi se o putniku koji će na putovanju susresti vlastite tjeskobe, a poziciju iz koje progovara i sam će nazvati „ukopanošću u vlastiti svijet“. Pojedinim opisima prirode ostvaruje dojmljive umjetničke domete.
3. Helena Klakočar: El Shatt, fragmenti, Umjetnička organizacija Javni prostor, Zagreb, 2023.
Autorica donosi istinitu priču o važnoj epizodi iz naše povijesti, zbjegu dalmatinskih ljudi u Sinajsku pustinju 1943. godine. Priča je ostvarena upečatljivim odabirom situacija i anegdota, jednostavnim i efektnim crno-bijelim crtežima, izmjenom više pripovjednih perspektiva djece izbjeglica ali i mlade Engleskinje zaposlene u administraciji kampa. Zadivljujućim ekonomičnim načinom pripovijedanja dočarava se bitno i jedinstveno iskustvo u zbrinjavanju izbjeglica koje je provedeno na kulturan i civiliziran način. Poučna je to knjiga s obzirom na današnje izbjegličke situacije ali i s obzirom na zapostavljenost teme kod nas.
4. Zorka Milošević: Beleške osmog putnika, Udruženje građana Norma, Sombor, 2024.
Duhovita i dosjetljiva autorica donosi izvještaj o privremenom radu u Austriji i Njemačkoj, o upoznavanju tih zemalja te o susretima s drugim privremenim radnicima iz naših krajeva. Spaja osobna zapažanja, anegdote iz suvremenosti, asocijacije na fenomene popularne kulture i povijesne činjenice o mračnoj povijesti zemalja u kojima se zatekla na privremenom radu.
5. Nikola Popović: Veče uoči predstave, Matična biblioteka Ljubomir Nenadović, Valjevo, 2024.
Knjiga je zbirka tekstova koji su ujedno priče, lirski zapisi i putopisi. Autoru su fragment i pjesnička slika važniji nego kulturno-povijesne činjenice. U fragmentarnim zapisima spaja prikaz realnih prizora i situacija, snoviđenja, uspomena, a čini to na stilski i narativno impresivan način. Slike s putovanja, čak i one koje nestanu u trenu, za ovog su autora neiscrpan poticaj za pisanje.
6. Hrvoje Rupčić: Putešestvije po Turkestanu, VBZ, Zagreb, 2024.
Autor autentičnog pustolovnog poriva ostvario je dopadljivu i uspjelu knjigu prikazujući svoju motorističku avanturu s Puta svile. Neizvjesnost i teškoće koje se javljaju na putovanju vrlo je vješto koristio u organizaciji teksta, potičući u čitatelju znatiželju i iščekivanje.
Hrvatsko društvo pisaca ustanovilo je 2024. godine Nagradu Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo bez obzira na rod ili vrstu. Književna nagrada dodjeljuje se izmjenično; jedne godine za najbolju objavljenu putopisnu knjigu u posljednje dvije godine, a iduće godine za najbolji neobjavljeni rukopis putopisa, također u posljednje dvije godine. Književna nagrada je regionalna, a prijaviti se mogu autorice i autori koji pišu na jezicima s kojih nije potreban prijevod. Nagrada Joža Horvat dodjeljuje se uz potporu Grada Zagreba.