Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: I.P. - MV • 01.04.2025.

Mislavu Ježiću i Lei Kovács dodijeljene nagrade 'Iso Velikanović' za 2024. godinu

Nina Obuljen Koržinek, Lea Kovács i Mislav Ježić (foto: MKM)

Dobrostive Littell Jonathan

Nagrada „Iso Velikanović“, najviše priznanje za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj, dodijeljena je jučer u Hrvatskom državnom arhivu akademiku Mislavu Ježiću i prevoditeljici Lei Kovács, a uručila ju je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Nagradu „Iso Velikanović“ dodjeljuje Ministarstvo kulture RH za najbolja ostvarenja u području prevođenja književnih djela. O dobitnicima je odlučilo sedmeročlano povjerenstvo, na čijem je čelu bio Dinko Telećan, a članovi su bili Ivana Peruško, Marko Kovačić, Ksenija Banović, Anda Bukvić Pažin, Vlatka Valentić i Dubravko Torjanac.

Nagradu za životno djelo dobio je akademik Mislav Ježić, dok je godišnja nagrada za najbolji književni prijevod pripala Lei Kovács za roman „DobrostiveJonathana Littella (ur. Roman Simić, Fraktura, 2024.).

Uz čestitke laureatima, ministrica kulture i medija, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, naglasila je važnost nagrađivanja prevoditelja koji svojim radom, znanjem i umijećem povezuju našu kulturu s drugim kulturama, sa svjetovima koji su nam prostorno ili vremenski daleki. „Prevodeći, odnosno prenoseći književna djela s drugih jezika na svoj vlastiti, na hrvatski jezik, prevoditelji ne samo da povezuju kulture i dočaravaju druge i drugačije svjetove, već i obogaćuju upravo svoju, našu vlastitu kulturu i taj naš lijepi hrvatski jezik“, istaknula je ministrica. Također je podsjetila kako je Ministarstvo kulture i medija proteklih dvadeset godina nagradilo velik broj književnih prevoditelja koji su svojim vrijednim radom obogatili hrvatsku kulturu, prevodeći s brojnih stranih jezika te je tako učinili relevantnim dijelom svjetske književne scene.

U ime nagrađenih zahvalio je akademik Mislav Ježić, koji je pritom izjavio: "Hrvatski književni jezik mora imati mnogo različitih registara i stilova – ako želi izraziti sve što treba, ne može ostati u normativnoj formi... Hrvatski književni jezik nije instrument jednoga registra – treba ga rabiti kao veličanstvene orgulje, koristeći sve registre koje poznaje hrvatska i svjetska književna kultura."

Izvor: Ministarstvo kulture i medija

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –