Njemački 'KulturPass' startao s vrlo dobrim i poticajnim rezultatima

KulturPass

Već smo pisali da se 14. lipnja ove godine i Njemačka priključila Italiji, Francuskoj i Španjolskoj i omogućila kulturne vaučere tj. KulturPass za sve mlade u Njemačkoj koji ove godine navršavaju 18 godina. Ono što bi posebno trebalo zanimati sve koji se u Hrvatskoj bave knjigom, od pisanja/proizvodnje do prodaje, kao i one koji se bave obrazovno-kulturnim politikama ili poticanjem čitanja, jest da i prvi rezultati ove mjere u Njemačkoj ponavljaju trendove koji su se već prije pokazali u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, a to je da su upravo knjige najčešći izbor korisnika kulturnih vaučera, i da se to pokazuje kako kroz broj knjiga kupljenih preko vaučera, ali i u ukupnim vrijednostima koje se u toj akciji pokazuju kroz segment prodaje knjiga.

Modeli kulturnih vaučera u nekim se detaljima razlikuju od zemlje do zemlje, no u osnovi ideja je identična kod svih: omogućiti mladima da konzumiraju kulturne proizvode, kao i da se kod njih stvori navika kupovanja tih proizvoda, pri čemu nije zanemarivo da se na taj način istovremeno i smanjuje piraterija u velikoj mjeri prisutna kod nekih vrsta proizvoda (knjige, glazba...), te da se na taj način kod mladih razvija svijest o vrijednosti autorskog rada.

"Želimo zainteresirati mlade za raznolikost kulture u našoj zemlji."
KulturPass je inicijativa Bundestaga (njemačkog saveznog parlamenta) o kojoj operativno skrbe državna ministrica kulture i medija Claudia Roth i savezni ministar financija Christian Lindner.

Uvjet da bi mladi od ove godine mogli koristiti KulturPass jest da potencijalni korisnici postaju punoljetni tijekom 2023. godine, a preduvjet je da imaju registrirano prebivalište u Njemačkoj. Dakle, mjera zahvaća vrlo široko, osim njemačkih građana korisnici mogu biti i građani iz drugih zemalja ukoliko i oni imaju registrirano prebivalište u Njemačkoj. Procjenjuje se da bi KulturPass mogao obuhvatiti čak 750.000 mladih punoljetnika/ca u tekućoj godini, a ukoliko ovogodišnji rezultati budu prema očekivanjima (ili još i bolji) razmotrit će se i mogućnost da u 2024. KulturPass bude dostupan i mladima uzrasta od 14 do 17 godina.

Dva su osnovna cilja koji se želi postići: inspirirati mlade za kulturu i podržati kulturnu industriju.

Njemačka ministrica kulture Claudia Roth nedavno je prezentirala rezultate dosegnute tijekom prva dva mjeseca provođenja ove mjere, i oni su vrlo dobri. Sredinom kolovoza već se 385.000 mladih koji ispunjavaju uvjete registriralo u KulturPass sustav, a u otprilike prva dva mjeseca 154.000 mladih je kroz KulturPass "obrnulo" nešto više od 2,9 milijuna eura.

Prema ukupnoj realiziranoj vrijednosti najviše je utrošeno za koncerte i festivale, a slijede knjige i stripovi. Na trećem su mjestu ulaznice za kino, a slijede ih glazbeni instrumenti. ALI, pogledaju li se prodane količine, najviše su putem vaučera kupovane knjige i stripovi, ulaznice za kino, te nakon njih ulaznice za kazalište i koncerte, a znatno manje kupovalo se glazbene instrumente, ulaznice za muzeje, glazbene CD-e i ploče.

U sustavu KulturPass trenutno sudjeluje više 8.000 pružatelja kulturnih usluga, uključujući kina, festivale, knjižare i muzeje.

Uz KulturPass možete iskoristiti prednosti široke kulturne ponude. Ako 2023. navršite 18 godina (godina rođenja 2005.), dobit ćete budžet od 200 eura. Ovaj proračun možete iskoristiti za koncerte, posjete kinima, muzejima i kazalištima ili za kupnju knjiga i ploča. Budžet vam je dostupan od vašeg 18. rođendana. 

Za digitalnu registraciju u aplikaciji KulturPass potreban vam je jedan od sljedeća tri dokumenta :

• osobna iskaznica s online ID funkcijom (za njemačke državljane)
• eID iskaznica (za državljane EU)
• elektronička boravišna dozvola (za državljane izvan EU-a koji borave u Njemačkoj)

U pilot fazi 2023. KulturPass je namijenjen svim mladim ljudima koji žive u Njemačkoj, bez obzira na njihovo državljanstvo, ali tijekom postupka registracije korisnici moraju dokazati da imaju registrirano prebivalište u Njemačkoj. Funkcija eID, koja se koristi pri registraciji za provjeru identiteta, dostupna je građanima Njemačke putem online osobne iskaznice, građanima EU-a putem eID kartice i strancima koji nisu iz EU-a putem elektroničke boravišne dozvole. Trenutno se radi i na tehničkom rješenju kako bi se 18-godišnjacima sa statusom privremene dozvole boravišta u Njemačkoj također omogućio pristup KulturPass-u.

Čim se mladi registriraju i kreiraju korisnički račun u aplikaciji KulturPass, postoji nekoliko načina da dođu do zanimljivih ponuda. Prvi je korištenje funkcije pretraživanja koja im omogućuje detaljnu pretragu ​​kulturne ponude, bilo da traže određeni proizvod ili žele posjetiti određeni događaj. Kao druga opcija, prilikom kreiranja korisničkog računa mogu se odabrati osobne postavke na temelju kojih se na osobnoj početnoj stranici aplikacije nude prijedlozi za ponude ili događanja u blizini.

Korisnici KulturPassa kroz aplikaciju rezerviraju željene kulturne proizvode, a to što su prethodno rezervirali mogu preuzeti na licu mjesta od pružatelja usluga ili ih digitalno razmijeniti na internetskoj stranici pružatelja usluga. Dakle, nije predviđena dostava fizičkih proizvoda (npr. knjiga, cd-a...), jer se želi potaknuti mlade da dolaze u lokalne knjižare, da ponovno ili po prvi put otkrivaju mjesta u kojima im se ti kulturni sadržaji (proizvodi, usluge) nude, stavljajući naglasak na ponudu u području gdje žive, budući da je jedan od ciljeva projekta promicanje kulturnog iskustva "na licu mjesta" tj. u lokalnoj zajednici.

Ukoliko je korisnik omogućio aplikaciji pristup lokaciji, tada aplikaicija prema zadanim postavkama pristupa lokaciji korisnika kako bi mu prikazala relevantne rezultate u njegovoj blizini. Onim korisnicima koji ne vole dijeliti svoje trenutne informacije o lokaciji ponude se mogu filtrirati na način da aplikacija koristi poštanski broj koji je korisnik unio u svojem korisničkom profiluo, a postoji i mogućnost da se rezultati pretraživanja/ponude prikazuju nasumično.

Važno je mlade u kontekstu populariziranja knjiga i čitanja približiti i kupovinu kulturnih sadržaja, pa tako i knjiga, a stvaranje navika odlaska u fizičke (ne virtualne!) knjižare pomoglo bi i da one opstanu (a neke tek postanu!) kao izlozi knjižne kulture, mjesta i kasnijih susreta s knjigom a ne samo ove inicijalne vaučerske razmjene.

Gledano iz perspektive samo knjižnog sektora, projekt "Knjiški punoljetnik" (mogući radni naziv ako bi se za probno, testno razdoblje projekt fokusirao samo na knjige, op. N.B.) se može sagledati i kao potporna mjera 4 u 1, jer ne samo da je punoljetnik/ca dobio knjige, već je to i potpora knjižnom sektoru: autorima (piscima, prevoditeljima, ilustratorima...) jer će se na taj način svake godine dodatno prodati minimalno cca 100 - 150 tisuća primjeraka knjiga (broj zapravo ovisi o prosječnoj cijeni kupljenih knjiga i izdašnosti vaučera), stoga je mjera dobrodošla i knjižarima koji će zaraditi svoju knjižarsku proviziju od te "vaučerske prodaje", a zaradit će i nakladnici čije će knjige naši knjiški punoljetnici kupiti u knjižari.

Dakle, novac nije samo jednosmjerno ubrizgan u sustav već on kola u sustavu i popravlja mu slabokrvnu sliku, ali što je najvažnije odgaja nove kupce i čitatelje knjiga. Hrvatska bi za tu namjenu  morala nekako i mimo EU fondova pronaći za početak minimalno proračunskih cca 3,5 milijuna eura (uz vrijednost vaučera = 100 eura) i napokon konkretnije dodatno "pogurati" kulturne i kreativne industrije, a naročito provođenje "usporene" Nacionalne strategije poticanja čitanja.

Naravno, bilo bi idealno da je taj vaučer još izdašniji, no njegova vrijednost može za početak biti i manja od 100 eura jer ipak je najvažnije da se krene pa da se s vremenom vrijedost vaučera i njegov doseg  povećava, tako da bi se osim knjiga mogle uključiti i ulaznice za kazališne predstave, izložbe, koncerte i sl., no to je već razina mjere o kojoj bi nadležni u resornim ministarstvima trebali razmisliti i oblikovati je u hodu, ako bi se eksperimentalno krenulo samo s knjigama.


* Ovaj članak je objavljen u okviru projekta “Važnost knjige i čitanja u razvoju djece i mladih" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.