Nove / stare radionice u Centru za kreativno pisanje

Ako još uvijek čuvate svoje neobjavljene rukopise i nitko ih nije pročitao, ako niste sigurni da li je priča koju namjeravate poslati na natječaj dobra, ako želite čuti zašto se neka knjiga nalazi na prvom mjestu književnih Top ljestvica ili ako samo tražite mjesto na kojem će se vaša kreativnost pretvoriti u kratku priču, roman, dramski tekst, scenarij ili možda književni prijevod, dođite u Centar za kreativno pisanje.

S Miroslavom Mićanovićem ćete pisati i čitati kratke priče.
Uz Tomislava Zajeca doći ćete  do dramskog lika i vlastitog dramskog teksta.
Milana Vuković Runjić i Marinko Koščec vode vas do samoh vrha književnog stvaranja, do romana.
Goran Ferčec zna kako napisati dobar scenarij i napraviti još bolji film.
Branka Čegec i radionica poezije pravi su izbor za sve zaljubljenike u poeziju.
Tomislav Kuzmanović i radionica prevođenja dovest će vas do svakog književnog prijevoda omiljenog pisca.
A prvo ime književne kritike, Jagna Pogačnik reći će vam kako neku knjigu ocijeniti i pomoći će vam da sve ono što možda i sami znate prenesete u književnu kritiku.

A što kažu voditelji?

***

Jagna Pogačnik:

1. Što je radionica Kako (pro)čitati knjigu?

To je radionica načelno zamišljena kao radionica pisanja kritike, no jasno je da su za pisanje kritike, osim talenta i senzibiliteta, potrebne i neke druge vještine i (pred)znanja. Da bi se napisala kritika potrebno je pročitati knjigu, razumjeti je, razdijeliti na sastavne dijelove, smjestiti u neki kontekst, ocijeniti što je u njoj dobro a što loše, stvoriti neki vrijednosni sud i tek potom prionuti na pismeno artikuliranje svega toga. Zato sam radionicu pisanja kritike zamislila nešto šire, odnosno kao svojevrstan spoj dviju radionica.

S jedne strane, to je radionica na kojoj se pokušava uputiti polaznike kako doista pročitati knjigu i o njoj suvislo razgovarati, a da se odmaknemo od prepričavanja sadržaja i nabrajanja i karakterizacije likova, kako su nas to uglavnom učili na satovima lektire. Pokazati im koji su to elementi, na formalnoj i sadržajnoj razini, od kojih se sastoji književni tekst, što su žanrovi i što znači pripadnost nekom žanru, što neki naslov čini uspješnicom, i tek na kraju ih uputiti da iznesu svoj stav o pročitanom, pozitivan ili negativan, ali argumentiran i ne posve subjektivan.

Sviđa mi se/ne sviđa mi se tek je početak, iza toga mora stajati jasan stav koji se može obraniti. Taj dio radionice, nakon malo vježbe, postaje jako zabavan i dinamičan, pa se ponekad šalimo da ne funkcioniramo samo kao čitateljski klub, nego i kao grupa za psihološku pomoć. Tek kad smo riješili taj dio, koji se odvija na podlozi pet uglavnom recentnih proznih naslova koje polaznici trebaju unaprijed pročitati, možemo pristupiti pisanju kritike i uvjeriti se koliko je ponekad teško ono o čemu smo lijepo razgovarali prenijeti u pisanu formu.

2. Tko su polaznici vaše radionice? Koji su motivi njihova dolaska na radionicu?

Hm, u dvije godine koliko vodim radionicu ekipa je bila vrlo raznolika, bilo je tu studenata Filozofskog, psihologa, sociologa, filmskih redatelja, producenata, ljudi koji su zalutali u nekakav činovnički posao, geografa, semiotičara, medicinskih sestara... Generacijski također vrlo raznolikih, s posve različitim predznanjima i motivacijama. Mislim da ih ipak povezuje nekakav zajednički motiv, svi vole čitati knjige i to rade čitav život, pa bi htjeli provjeriti koliko su vješti čitači, ali i dobiti neke upute o tome što to znači doista pročitati knjigu.

3. Iako neke statistike govore o tome kako sve manje čitamo, postoji jedan problem koji muči one koji ipak čitaju. Često ne znaju objasniti ili jednostvano reći zašto im je neka knjiga dobra ili loša?

Ova radionica, a i ostale s čijim se sudionicima susrećem u Centru, pokazale su mi da ne treba vjerovati statistikama. Čita se puno, premda nam mediji nastoje pokazati kako to više nije u modi. Zašto je neka knjiga dobra, a neka loša teško je objasniti i nama kritičarima, ali na radionicama se trudimo to učiniti. Dakako, da ne mogu od polaznika tražiti da se služe metajezikom i književnim teorijama, ali ih nastojim potaknuti da na književno djelo gledaju malo profesionalnije i ponuditi im neku aparaturu kako bi mogli svoje dojmove podići na neku višu razinu.

***

Od ovog semestra u Centru je i Ivana Simić Bodrožić koja  postavlja pitanja: Je li autobiografija ta koja određuje život, a ne obrnuto? Čiji je život vrijedan pripovijedanja iz sasvim drugih razloga nego tuđi? Koja je granica između pisanja kao terapije i osobne priče koja postaje univerzalna i mijenja univerzume? Zajedno s Ivanom tražit ćete odgovore i pokušati vlastitu autobiografiju pretvoriti u univerzalnu priču.

Pozivamo vas da se prijavite na radionice kreativnog pisanja i podijelite s piscima poput vas, sve lijepe, ali i teške trenutke stvaranja vlastitog teksta. Tu ćete pronaći sve one koji vole književnost i kao vi traže nekoga kome će pročitati svoje priče, drame, pjesme i s kim će podijeliti svoja iskustva.

Za prijave i obavijesti o radionicama zovite na broj 01 2431 071 ili 091 5675 140, pišite na e-mail info@cekape.com, cekapecentar@gmail.com ili zavirite na web stranicu www.cekape.com.