Obiježavanje 100 obljetnice smrti Antuna Gustava Matoša

Održava se
14.03.2014.

U Hrvatskoj se ove godine pod pokroviteljstvom UNESCO-a obilježava 100 godina smrti ANTUNA GUSTAVA MATOŠA, pjesnika, novelista, feljtonista, esejista i putopisca (1873.-1914.).
 
Po stotoj obljetnici Matoševe smrti upriličena su brojna događanja širom Hrvatske ali i u Matoševom u rodnom gradu Tovarniku. Od brojih događanja izdvajamo samo neka, a detaljan program pogledajate u priloženom katalogu.

U Hrvatskom društvu pisaca, u petak 14. ožujka održat će se književni skup "Što nam Antun Gustav Matoš znači danas". U petak 14. i subotu 15. ožujka Kulturno-informativni centar u Zagrebu organizira manifestaciju "Matoš - samac usred svemira".

Društvo Antuna Gustava Matoša upriličit će nekoliko događanja, od posjet Matoševu grobu u Zagrebu, koncert gregorijanskoga pjevanja u župnoj crkvi svetoga Mateja u Tovarniku i postavljanje spomen-ploče na trijemu Kuće A. G. Matoša – kulturnoga centra u Tovarniku.

U predvorju HNK-a u Zagrebu održat će se svečana akademija na kojoj će o Matoševu djelu i značenju u suvremenoj hrvatskoj kulturi govoriti ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, akademici Ante Stamać i Dubravko Jelčić . Umjetnički dio ČITANJA MATOŠA izvest će studenti Umjetničke akademije u Osijeku pod mentorstvom Gorana Grgića.    

Knjižnice grada Zagreba organiziraju izložbu "Antun Gustav Matoš". Otvorenje izložbe održat će se u ponedjeljak 17. ožujka u 12 sati u auli Gradske knjižnice.

Umjetnička akademija u Osijeku organizira nekoliko događanja od kojih "100 čitanja Matoša" u  kojem sudjeluju osnovne škole, gimnazije, dom učenika srednjih škola, KUD A. G. M., Društvo A.G.M., dječji dom i knjižare u Vinkovcima, Zagrebu, Tovarniku, Novalji, Osijeku, Čačincima, Ðakovu, Samoboru i Zaboku.

U HAZU-u, u prostorijama Narodnoga doma u Opatičkoj ulici, 17. ožujka u 18 sati bit će otvorena izložba Matoševih rukopisa, knjiga, slikovnoga materijala i uporabnih predmeta. Istog dana u 21 sat u Histrionskom domu u Zagrebu održat će se promocija audiozapisa A. G. Matoša – "I dok je srca, bit će i Kroacije".

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu priredila je "Virtualnu izložbu" djela Antuna Gustava Matoša. Središnju jezgru izložbe činit će vremenska lenta kojom će, glasom Matoševim, posredstvom njegova teksta autobiografske naravi, te kritičkim osvrtima o njemu, biti prikazani ključni ulomci iz stvarne i literarne biografije kako bi se naglasila njegova prijelomna uloga u povijesti hrvatske književnosti.

U suradnji s HRT-om bit će emitiran prilog iz Pariza, iz Ulice Jacob br. 2, s mjesta gdje je bio hotel Cronstadt, u kojem je prije 113 godina stanovao Antun Gustav Matoš.

***

Antun Gustav Matoš, novelist, pjesnik, esejist, feljtonist, putopisac, književni kritičar i publicist (Tovarnik, 13. VI. 1873. – Zagreb, 17. III. 1914.). U Zagrebu, gdje je živio od ranoga djetinjstva, pohađao je osnovnu školu i započeo gimnazijsko školovanje, koje nije završio. Glazbeno nadaren, primao je i poduku iz violončela. Nakon prekida gimnazijskoga školovanja poslan je u vojnu školu, odakle je 1894. dezertirao. Nakratko zatočen u Petrovaradinskoj tvrđavi, prebjegao je u Srbiju. U Beogradu je nastupao kao violončelist u glazbenim sastavima i istodobno razvio publicističku djelatnost. Objavljivao je književne kritike u beogradskome tisku, a slao je tekstove i u Hrvatsku, uz ostalo i svoje prve novele. Beograd je napustio 1898., a nakon kraćega zadržavanja u Beču, Münchenu i nešto duljega u Ženevi, stigao je 1899. u Pariz.

U Parizu, gdje se upoznao s francuskom kulturom kasnograđanske epohe, ostao je do 1904., a do 1908., kad mu je amnestija omogućila povratak u Zagreb, ponovno je boravio u Beogradu. U Zagrebu je kao profesionalni pisac objavljivao književne kritike i eseje, a počeo je pisati i liriku. Kultivirao je boemski životni stil te je oko sebe okupio krug mlađih pjesnika i štovatelja (Lj. Wiesner, K. Häusler, T. Ujević, K. Kovačić, N. Polić). Temperamentan i kritičan, stekao je i mnogo protivnika, a polemike s književnim i ideološkim neistomišljenicima pratile su ga sve do prerane smrti, prouzročene bolešću grla.

Matoš je uz I. Vojnovića, V. Nazora i M. Begovića najplodniji i najveći pisac hrvatske moderne.