Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Višnja Vukašinović • 19.08.2017.

Patrick Modiano : Mjesto za zvijezdu

Patrick Modiano: Mjesto za zvijezdu

Mjesto za zvijezdu Modiano Patrick

Patrick Modiano, kojeg je odbor Nobelove nagrade opisao kao "Marcela Prousta za naše vrijeme", u književnost je stupio prkosnim urlikom. Njegov debitantski roman "Mjesto za zvijezdu" prvu put objavljen 1968. godine strastvena je satira usmjerena ka svim postojećim modelima identiteta koji su prijetili da svojom ograničenošću ugroze autentičnost mladog pisca. Nakon što ju je maštovito i jetko obranio svojim prvim romanom, Modiano je počeo pisati svoju "beskonačnu knjigu" čiji su predmet oni kojih više nema, a koja do danas broji gotovo trideset kratkih romana u kojima stilski i tematski dosljedno istražuje medij vremena i fenomen njegova beskrajnog vraćanja što ga omogućuje čin sjećanja.

Na svojim putovanjima u prošlost on se jednako oslanja na fakte iz vlastite obiteljske prošlosti u kojoj ključno mjesto zauzima period Drugog svjetskog rata, kao i na svoje nepresušno umijeće imaginiranja kojim je sposoban preobraziti proživljeno u začudno bogat svijet rezonantnih doživljaja i impresija, baš kao što je to svojedobno činio na početku spomenuti Marcel Proust. Modianov pak debi posvema je drugačija knjiga. Zajedljiv je to i flambojantan obračun sa židovstvom, francuskim književnim veličinama, kolaboracionističkom prošlošću, golističkom mitologijom i vlastitim problematičnim obiteljskim nasljeđem. Pisac u njemu vrši svojevrsni književni egzorcizam kako bi istjeravši na čistac sva uvriježena mijenja stvorio za sebe prostor slobode u kojem će stvarati opus lišen već gotovih ladica i etiketa. Sve što je Modiano objavio nakon "Mjesta za zvijezdu" lišeno je opterećenja osvetničke satire i mjesto toga uronjeno u poetičnu misiju iskupljenja onih koji nikada nisu dobili priliku, prerano umrlih i nestalih, a čiji duhovi u svijetu njegove proze na realan način oblikuju stvarnost onih koji su ih nadživjeli.

Neočekivana eksplozivnost njegova prva romana objavljenom kada su autoru bile dvadeset i tri godine i dočekanom havlospjevima kritike prije svega ima nešto od Jarryjeve drskosti i agresivnosti prema ustajalom društvenom licemjerju te Huysmansove beskompromisne potrage za estetskim  ekstazama. Junak i pripovjedač "Mjesta za zvijezdu" je mladi i bogati Židovi Rafael Šlemilovič koji je "odlučio postati najveći francuski židovski pisac poslije Montaignea, Marcela Prousta i Louis-Ferdinanda Célinea." Imena posljednje dvojice uporno iskrsavaju na stranicama Modianoova debitantskog romana svaki put preuzimajući drugi simbolički kapital s kojim valja bespoštedno raskrstiti postupkom raskrinkavanja mehanizama njegove proizvodnje – jednom je to židovstvo, drugi put snobistički elitizam, treći kolaboracija s Nacistima.

Poput Jarryjevih junaka Šlemilovič je sklon djetinjem pretjerivanju i prgavoj infantilnosti u otporu građanskim normama i pred njega stavljenim očekivanjima – njegovo je jedino poslanje biti slobodan i pisati i čitati u društvu svog najboljeg prijatelja, mladog aristokrata Jean-Francois Des Essartsa čije ime evocira Huysmansova Des Esseintesa, a koji je baziran na Rogeru Nimieru, desno orijentiranom piscu koji se u poraću zalagao za Célineovu rehabilitaciju. Njih dvojica dane krate čitanjem ideološki zazornih pisaca, hedonističkim rasipanjem neiscrpnog imetka te spačkama s identitetom koje služe provociranju francuske ljevice i dežurnih društvenih dušobrižnika.

Dora Bruder Modiano Patrick
Ulica mračnih dućana Modiano Patrick
Mali Dragulj Modiano Patrick

Židovski identitet i njegova dekonstrukcija najvažnije su teme "Mjesta za zvijezdu". Naslov romana odnosi se tako istovremeno na pariški toponim – trg što okružuje Arc de Triomphe te na mjesto na kojem su Židovi bili prisiljeni nositi Davidovu zvijezdu u periodu okupacije. Modianov junak neprestano provocira očekivanja što ih na njega postavlja činjenica njegova židovstva – on je sve što književnošću ovjekovječeni  "vječni Žid" nije – bonvivan, cinik, hedonist, rasipnik. Središnja nit u priči koja ga prati na bojnim pustolovinama, od Pariza preko Beča sve do Izraela, jest hrvanje s identitetskim stereotipima koji vrebaju na svakom koraku prijeteći da ga liše njegove autentične biti odnosno slobode da bude ono što jest bez obzira na podrijetlo i stalež. A ti izazovi su određeni kulturni obrasci unutar kojih operira francuska kultura i književnost – Šlelimovič se tako redom mora othrvati idealiziranju provincije, zatim tradicije te u konačnici i samom simboličkom kapitalu umjetnosti: "Nije pomislio ni na trenutak da se nakon što je bio Židov kolaboracionist, pa Židov normalien, pa Židov provincijalac, tek sada izlaže opasnosti da u ovoj limuzini s markizinim grbom (grimiz na azurnoj podlozi s cvjetovima požutio od ukriženo razmještenih zvijezda) postane Židov snob."

Na tom putu oslobođenja njegovo je najpouzdanije oružje iznevjeriti očekivanja – tako redom postaje Gestapov doušnik, štovatelj regresivnih pisaca, svodnik i ubojica. Sve to kako bi šamarao građanske konvencije i razrušio mitove o židovskim umjetnicima. Sveti gralovi padaju jedan po jedan u svijetu u kojem ništa nije lišeno propitivanja i kritike, a svete krave židovske književnosti na svakoj drugoj stranici bivaju ritualno zaklane: "Proust mi se činio već previše asimiliranim zbog djetinjstva provedenog u provinciji, Edmond Fleg previše ljubaznim, a Benda previše apstraktnim: čemu svoditi sve na čistu duhovnost, Benda? Na hijerarhiju arkanđela? Na nevidljive Židove?"

Modianovo vlastito židovstvo stiglo je kasno – tek kao adolescent otkriva kako mu je otac Židov što dodatno komplicira mračnu obiteljsku prošlost. Naime, piščevi roditelji upoznali su se u okupiranom Parizu, oboje emigranti, ona Belgijanka, on talijansko-egipatski Židov. U ratno i poratno vrijem žive imućno jer je otac za vrijeme okupacije mešetario na crnom tržištu i kretao se u kolaboracionističkim krugovima, dok je majka glumica u Pariz stigla upravo u pratnji nacističkih vojnika kako bi se okušala u filmskoj industriji. Modiano je rođen 1945. kao njihovo prvo dijete, a dvije godine kasnije, dobili su i sina Rudolpha koji umire od bolesti kao devetogodišnjak. Roman "Mjesto za zvijezdu" nosi istu posvetu kao i idućih šest autorovih knjiga: "Rudyju Modianou".

Obiteljski prijatelji njegovih roditeja iz vremena okupacije pojavljuju se kao likovi u gotovo svim pa i u ovom Modianoov romanu. Među njima ovdje najviše pažnje dobiva pisac i kriminalac Maurice Sachs – Židov i antisemit koji je prijateljevao s Cocteaom i Gideom te bio Gestapov špijun. Modiano je nakon rata u očevoj knjižnici otkrio njegova djela zajedno s onima drugih istaknutih kolaboracionističkih pisaca kao što su Robert Brasillach, Lucien Rebatet, Drieu la Rochelle i Céline. Svi oni služe kao modeli mladom Rafaelu Šlemiloviču koji guta njihova djela, o njima piše nadahnute eseje i tako izlazi iz kože židovstva koju mu je namijenilo njegovo podrijetlo. Cilj njegova putu oslobođenja što ga trasira Mjesto za zvijezdu osigurati vizuru iz koje će biti viđen samo kao pisac, a ne kao židovski pisac.

Modianoov debi tek je naizgled buntovna i hirovita proza koja nema previše veze s opusom koji će uslijediti. Na razini književnog stila Mjesto za zvijezdu s ostatkom autorovih romana dubinski povezuje tretman vremena kao razotkrivene iluzije koju pisac koristi kako bi prozom izveo ritual njegova poništenja. I dok u svojim kasnijim djelima pisac tretira prošlost kao supostojeći, sastavni dio sadašnjosti, u "Mjestu za zvijezdu" on pak potpuno dokida razliku između njih pa unutar istog paragrafa iz šezdesetih prelazimo u period okupacije. Činjenica kako ni najmanje pažnje nije posvećeno narativnoj dosljednosti te kako bez dokučivog razloga neprestano skačemo s jednog mjesta radnje na neko drugo svjedoči kako je autor taj koji u mediju jezika konačno postaje gospodar vremena.

Vrijeme je bilo i ostalo Modianoova tema, medij i fiksacija. A u "Mjestu za zvijezdu" njegovo poništenje prije svega ima zadatak drskim kršenjem pravila raskrčiti put što vodi kroz šikaru nametnutih očekivanja i propisanih identiteta do čistine na kojoj umjetnost može biti viđena optikom nje same.


( tekst je prvotno pročitan 1.7.2017. u emisiji Bibliovizor Hrvatskog radija )

Patrick Modiano

Mjesto za zvijezdu

  • Prijevod: Ana Kolesarić
  • Fraktura 11/2016.
  • 160 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789532668124

Rafael Šlemilovič, pripovjedač prvoga romana nobelovca Patricka Modianoa, nestvaran je lik kroz čije se susrete prelamaju tisuće života i sudbina. On je Židov koji je čas mučenik, čas izdajica, čas bogataš, a čas nevoljki siromah. Susreće najrazličitije likove i dok ide od mjesta do mjesta u frenetičnom pripovijedanju, mijenja se te od žrtve postaje sve ono što bi možda mogao biti...

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –