Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Višnja Vukašinović ×

Kritika • 23.11.2018.

Ingmar Bergman : Rođeni u nedjelju

Smrt odnosno smrtnost središnja je preokupacija autora koji je pred kraj života izjavio kako nije prošao ni jedan jedini dan, a da nije razmišljao o toj temi. Kod Bergmana se ona pojavljuje kao duboka potreba za propitivanjem vlastitih ograničenja i imanentne krhkosti sebstva tjerajući ga na radikalna istraživanja ljudske intimnosti i krajnjih konzekvenci međuljudskih odnosa.
Kritika • 04.12.2017.

Alain Badiou: Metafizika stvarne sreće i David Albahari: 21 priča o sreći

U materijalistički i narcistički koncipiranim narativima zapadnog svijeta sreća se pojavljuje kao identitetski imperativ koji je na krilima liberalnog kapitalizma bez alternative prije svega mišljen kao jednokratna ugoda odnosno kao ultimativni proizvod koji možemo konzumirati. No puno je važnije kako u ovoj koncepciji ideje sreće ona u potpunosti isključuje kategorije susreta i empatije.
Kritika • 19.08.2017.

Patrick Modiano : Mjesto za zvijezdu

Modianov junak neprestano provocira očekivanja što ih na njega postavlja činjenica njegova židovstva – on je sve što književnošću ovjekovječeni 'vječni Žid' nije – bonvivan, cinik, hedonist, rasipnik. Središnja nit u priči jest hrvanje s identitetskim stereotipima koji vrebaju na svakom koraku prijeteći da ga liše njegove autentične biti odnosno slobode da bude ono što jest bez obzira na...
Kritika • 29.01.2017.

Kuda idu izgubljene djevojke (Dora Bruder)

Modiano ima svoja sredstva i svoju logiku koja je suprotna onoj povjesničara. On ne istražuje da bi došao do takozvane istine, on fantazira da bi stvorio istinu onih kojima je on bila uskraćena. Njegov je posao iskupljenje nijemih, nepravedno zavijenih šutnjom.
Esej • 19.01.2017.

Njena borba i njegova borba (Ferrante i Knausgaard)

Pozornicom umjetnosti riječi suvereno vladaju dvije figure koje dubinski propituju autobiografsku potku pisanja – Karl Ove Knausgaard i Elena Ferrante – i to s posve suprotnih strana. On predimenzionira autorsku poziciju poništavajući razliku između sebe i pripovjedača, dok ona poziciju autora jednako samosvjesno minimalizira čineći je nedostupnom.
Kritika • 20.05.2014.

C. K. Stead : Rizik

Indikativno je da Stead odveć ne mari za literarnu dosljednost i nije jedan od onih pisaca koji pišući o bankarstvu ima potrebu informirati se o toj temi i tako svoju prozu učiniti uvjerljivom i opipljivijom. Njegov uspješni bankar Sam Nola često ima asocijacije na pjesme Philipa Larkina, T. S. Eliota ili pak Wordswortha te se općenito doimlje kao knjiški moljac za kojeg su novac, dionice i nekretnine tek...
Esej • 04.03.2014.

Alain Resnais

Kada je o Resnaisu riječ jedno je sigurno: rijetko je koji redatelj u zadnjih pola stoljeća toliko unaprijedio i proširio naše razumijevanje igranog filma, kako svojim genijalnim formalnim invencijama, posebno na području montaže i zvuka, tako i neprikosnovenom suvremenošću tematike primjetnoj već u najranijim ostvarenjima. Formalna je inventivnost Resnaisovih filmova često u drugi plan bacala činjenicu...
Kritika • 28.01.2014.

Florin Lãzãrescu : Naš posebni izvjestitelj

Ironijska oštrica romana stoga je tupa, a iznesena kritika poznata i predvidljiva. Kritika je razorna onda kada je zaodjenuta u ruho koje je novo, svježe, jedinstveno. Priča o padu iz nevinosti i gubitku duhovnih vrijednosti jednog naivnog mladića, čija je sudbina valjda metafora suvremene rumunjske povijesti u Našem posebnom izvjestitelju, provučena je kroz poprilično poznate tematske i stilske obrasce s...