Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: MV Info • 02.04.2008.

Pjesnička večer 'U četiri glasa'
Održava se
03.04.2008.

Pjesnička večer «U četiri glasa» na kojoj će, u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Španjolske, nastupiti španjolski pjesnici José Daniel Espejo, Gonzalo Navaza, Maria Josep Escrivà i Berta Piñán, održati će se u književnom klubu Booksa u Zagrebu, u četvrtak 3. travnja 2008. u 20 sati.

Četvero španjolskih pjesnika (dvije pjesnikinje i dva pjesnika) čitati će nekoliko svojih djela: Gonzalo Navaza na galješkom, Maria Josep Escrivà na katalonskom, José Daniel Espejo na španjolskom i Berta Piñán na asturijskom.

U recitalu će sudjelovati i osam studenata Sveučilišta u Zadru koji će pročitati hrvatski prijevod istih tih pjesama, plod prevoditeljske radionice što su je koordinirali profesori sa zadarske hispanistike, koji su ujedno i voditelji večeri: Ivana Lončar, Nikola Vuletić, Carolina Rouco Chao i Pau Sanchis i Ferrer.

Posjet španjolskih pjesnika Hrvatskoj odvija se u sklopu manifestacije "Dani iberoromanskih jezika i kultura" kojeg organizira Sveučilišta u Zadru. Osnovna ideja manifestacije je predstaviti iberoromanske jezike i kulture. Ove godine fokus je na španjolskom, katalonskom, galješkom i asturijskom, a središnje teme su povijest jezika i poezija.

O autorima:

José Daniel Espejo
(Orihuela, 1975.) autor je zbirki «Los placeres de la meteorología» (Nausícäa, Murcia, 2000.), «Quemando a los idiotas en las plazas» (Universidad de Murcia, 2001.) i «Música para ascensores» (Editora Regional, 2007.). Ljubitelj je glazbe španjolske grupe La Buena Vida, Balkana i džin-tonika. Nasmrt mrzi Juana Manuela de Pradu. Njegov pogled na poeziju naširoko je razložen na ovoj adresi: http://josedanielespejo.blogspot.com/

Gonzalo Navaza
(Lalín, 1957.). Prevoditelj, pisac, stručnjak za toponimiju i profesor galješkog jezika i književnosti na Sveučilištu u Vigu. Autor je zbirki «Fábrica Íntima, Erros e Tánatos, Libra, A torre da derrota» (zbirka palindromskih stihova), «Santos e defuntos i Elucidiario». Autor je galješkog prijevoda «Zova divljine» Jacka Londona i urednika galjeških rječnika izdavačke kuće Xerais. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj književni rad, među kojima valja istaknuti Premio Martín Codax (2000) i prestižna nagrada španjolskih kritičara (Premio de la Crítica Española), koju je osvojio dvaput, 1991. i 2000.

Maria Josep Escrivà
(Grau de Gandia, 1968.) autorica je četiri zbirke poezije «Remor alč» (1993, književna nagrada Senyoriu d'Ausiàs March de Beniarjó),» A les palpentes del vidre» (1998.), «Tots els noms de la pena» (2002.) i «Flors a casa» (Barcelona, 2007.; nagrada Jocs Florals de Barcelona). Njezina poezija zastupljena je u brojnim antologijama, među kojima se ističe «Imparables». Antologija istoimenog naziva («Una antología», 2004.) u kojoj se pojavljuje zajedno s još osam pjesnika s kraja 20. stoljeća, stubokom je promijenila panoramu katalonske književnosti. Njene pjesme prevedene su na španjolski (kastiljski), slovenski, talijanski i njemački. U listopadu 2007. predstavljala je katalonsku književnost na književnom sajmu u Frankfurtu, na kojem je katalonska kultura bila počasni gost.

Berta Piñán
(1963.) jedna je od asturijskih autora zaslužnih za preporod asturijskog jezika i kulture. Autorica je pjesničkih zbirki  «Al abellu les besties» (1985.), «Vida privada» (1991.), «Temporada de pesca» (1998.), «Un mes» (2002.) i «Noches de incendio» (2005.). Objavila je i nekoliko zbirki pripovijetki među kojima se ističu «La tierra entero» (1996.) i «La maleta al agua» (2006.). Okušala se i u drugim žanrovima, osobito u književnosti za djecu, s pripovijetkama kao što su «Lula,lulina» (1989.) i recentnija djela «El branu de Mirtya» (2006.), «Las cosas que les gustan a Fran» (2007.) i «El extranjero» (2007). Autorica je znanstvenih tekstova i ogleda među kojima se ističu «Notes de sociollingüística asturiana» (1991.), «Alfaya» (1989.) ili «Tres sieglos construyendo la igualdá» (2004.). Njezina djela prevedena su na španjolski (kastiljski), francuski, ruski, katalonski, baskijski, njemački i mađarski jezik.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –