Predstavljanje Gajeve "Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja"

Održava se
20.09.2007.

Slijedom Tribine "Deset (naj)značajnijih hrvatskih knjiga" koja se organizira u povodu obilježavanja 400. obljetnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u četvrtak, 20. rujna u 12:00 sati, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice održati predstavljanje knjige Ljudevita Gaja "Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja".

Ljudevit Gaj, književnik, političar, tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda rođen je 08. srpnja 1809. u Krapini. Već je u ranoj mladosti pisao poeziju, a 1826. godine objavljeno mu je djelo Die Schlösser bei Krapina koje predstavlja historijat krapinskog starog grada. Godine 1830. u Budimu objavljuje svoje djelo Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, a 1835. pokreće novine na hrvatskom jeziku Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske s književnim podliskom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (kasnije Novine ilirske i Danica ilirska) u kojemu su se objavljivali domoljubni tekstovi.

U prosincu 1835. godine, objavljuje proglas o napuštanju kajkavskog dijalekta i starog pravopisa, odnosno o prihvaćanju štokavštine i novog pravopisa te su pri tome Novine horvatske tiskane novim pravopisom i štokavskim narječjem. Djelo "Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja" sadrži prijedlog pravopisne reforme hrvatskog jezika na principu pisanja: jedno slovo za jedan glas. Navedeni pravopis izrađen je na principima ćirilice kao nacionalnog pisma s dodatkom po uzoru na češke dijakritičke znakove (č, š i ostale). "Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja" je knjižica koja je postavila temelje jedinstvenom pravopisu i književnosti na štokavskom narječju.

Uvodnu riječ uputit će prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj NSK, a knjigu će predstaviti akademik Milan Moguš.