Salman Rushdie se oporavlja nakon napada nožem
Pisac Salman Rushdie skinut je s respiratora i govori dok se oporavlja od uboda nožem u SAD-u. Rushdie, čiji je roman “Sotonski stihovi” doveo do prijetnji smrću iz Irana 1980-ih, u petak je trebao održati predavanje u državi New York, kada je napadnut na književnom okupljanju. Uboden je najmanje jednom u vrat i jednom u abdomen, prema policiji, prije nego što je odveden u bolnicu.
Pokušaj ubojstva Salmana Rushdieja povezuje s fetvom koju je vođa islamske revolucije ajatolah Homeini ozdao 1989. u Iranu kojom je Rushdiejev roman "Sotonske stihove" proglasio svetogrđem i praktično otvorio "lov" na piščevu glavu. Rushdie je nakon toga gotovo desetljeće proveo skrivajući se, da bi se tek kasnije malo po malo vraćao "normalnom" životu, javnim nastupima ali sve to uz jake mjere osiguranja.
Salman Rushdie (Mumbai, 1947.) autor je brojnih djela, mahom romana: "Grimus", "Djeca ponoći", "Sram", "Sotonski stihovi", "Harun" i "More Priča", "Maurov posljednji uzdah", "Tlo pod njenim nogama", "Bijes", "Klaun Shalimar", "Firentinska čarobnica", "Luka i vatra života", "Dvije godine, osam mjeseci i dvadeset osam noći", "Zlatna kuća" i dr.
"Djeca ponoći", objavljena 1981. godine, jedina su knjiga koja je osvojila dva Bookera: dva različita žirija dodijelila su joj 1981. nagradu Booker i 1993. nagradu Booker of Bookers, a 2008. zahvaljujući glasovima javnosti osvojila je nagradu Best of the Booker. Rushdie je autor i zbirke kratkih priča "Istok, zapad" te triju knjiga nefikcionalne proze: "Jaguarov osmijeh", "Imaginarne domovine: eseji i kritike 1981.–1991." i "Korak preko crte", kao i suurednik dviju antologija, "Zrcaljenje" i "Najbolje američke kratke priče 2008." Rushdiejevi memoari "Joseph Anton" objavljeni su 2012. i postigli su međunarodni uspjeh. Djela su mu prevedena na više od četrdeset jezika.
Godine 2007. zbog svojih književnih zasluga proglašen je vitezom, a dobio je, među brojnim priznanjima, Whitbreadovu nagradu za najbolji roman (dvaput), Njemačku nagradu za autora godine, Veliku nagradu Budimpešte, Commandeur des Arts et des Lettres (najviše francusko umjetničko odlikovanje), Austrijsku državnu nagradu za europsku književnost i Aristeion Europske unije. Dobitnik je priznanja Library Lion Javne knjižnice u New Yorku te danske nagrade Hans Christian Andersen za 2014. godinu.
Član je Američke akademije umjetnosti i književnosti i trenutačno predaje kao gost na Sveučilištu u New Yorku. Počasni je doktor i član šest europskih i sedam američkih sveučilišta te počasni profesor humanističkih znanosti na MIT-u i bivši počasni predavač na Sveučilištu Emory.