Točka preokreta
Nedavno je svijetlo dana na hrvatskom izdavačkom nebu ugledala jedna naoko "obična" knjiga – "Točka preokreta" Malcolma Gladwella koja je za samo nekoliko tjedana postala knjiga o kojoj se govori. Točnije, i sama je postala svojevrsna točka preokreta ne samo u skladu njezinog naslova već i njene temeljne teze. Podsjetimo, riječ je knjizi koja je od objave svog prvog izdanja u SAD postigla status globalnog bestselera, četiri mjeseca bila je na popisu najprodavanijih knjiga New York Timesa, a dvije godine na listi Business Weeka. Njen Autor Malcolm Gladwell ovom je knjigom postao marketinški guru čije znanje danas traže na prestižnim konferencijama i u velikim korporacijama kao što su HP, Intel, PricewaterhouseCoopers ili Coca Cola, a njegovi knjige i članci koje objavljuje u tiražnom New Yorkeru čitaju se kao obvezna litearura na brojnim poslovnim školama. No, posebno zbog uspjeha knjige "Točke preokreta" mnogi su ga proglasili novim liderom korporativnog svijeta, Petrom Duckerom 21. stoljeća.
Za one koji možda ne znaju: izraz "točka preokreta" u izvorniku "tipping point" ušao je u SAD u upotrebu još sedamdesetih kada su se iz središta starijih gradova na američkom sjeveroistoku bijelci naglo selili u predgrađa. Postoje, dakle, takva mjesta, bolje rečeno točke, nakon čijih dosega određeno ponašanje postaje masovna pojava. Konkretnije rečeno: u određenom trenutku svi počinju nositi istu jaknu ili cipele i one postaju masovni trend. Ovo obilježje usko je povezano s trendovima u pop kulturi, ali posljednjeg desetljeća - rastom značaja korporacija, reklama i japizma - i s trendovima u poslovnom svijetu biznisa i marketinga.
Knjiga "Točka preokreta" biografija je jedne ideje, a ta ideja je vrlo jednostavna. Ona kaže kako je najbolji način razumijevanja pojave modnih trednova, porasta i smanjenja kriminala, pretvaranja nepoznatih knjiga u najprodavanijie uspješnice, porasta navike pušenja među tinejđerima ili fenomena usmene predaje te drugih tajnovitih promjena u svakodnevnom životu to da se o njima promišlja kao o epidemijama. Drugim riječima ideje, proizvodi, poruke i ponašanje šire se poput virusa. Ta tri obilježja: prvo - zaraznost, drugo - činjenica da male promjene mogu imat veliki učinak, i treće - pravilo da se promjene ne događaju postupno nego naglo i dramatično, jednaka su trima načelima koja definiraju kako se vodene kozice, navodi Gladwell, prenose među učenicima istog razreda osnvone škole ili načinu kojima svake zime napada gripa. Od navedena tri, najvažije je treće obilježje - ideja da se epidemija može pojaviti ili nestati u jednom jedinom, dramatičnom trenutku, jer podrazumijeva preostala dva obilježja te pruža najveći uvid u uzroke suvremenih promjena. Taj trenutak u razvoju epidemije u kojem se sve može odjednom promjeniti naziva se točka preokreta, zaključuje autor.
Gladwell, na temelju slikovitih primjera poput analize fenomena cipela "Hush Puppies" koje potpuno iznenada postaju "in" u SAD premda se na prvu loptu ne može dokučiti zašto svi počnu nositi iste cipele ili pak smanjenja stope rasta kriminala u New Yorku devedesetih, nakon zabrinjavajućih statističkih podataka njegova rasta desetljećima prije toga, daje odgovore na pitanje kako točka preokreta može stvar - uvažavajući dakako kontekste - okrenuti bilo pozitivnom bilo u negativnom smjeru. Njegova razmišljanja nisu pravovjerna i pravolinijska ili ne daj bože akademska. Dapače. On u stvari gleda uvijek šire uvažavajući spontatne meahanizme i događaje na terenu.
Ono što je posebno zanimljivo jest čitanje i primjena Gladwellova učenja i teza na domaći teren i društvene procese i trendove mladog tranzicijskog hrvatskog društva. Prisjetimo se samo medijskog nekritičkog tretmana novih trednova poput teških pljački i razbojstava, novokomponiranih bogataša, domaćeg kvazi jet seta i zvijezda turbo folka ili pak sve češćeg trenda samoubojstava o kojem se raspravlja čak i u hrvatskom Saboru, a o kojima TV dnevnik nacionalne televizije, u trci sa žutim tiskom i sveopćim kičem medijske produkcije, daje udarne termine. Uvažavajući jednu od teza ove knjige koja govori da su istraživanja pokazala da, primjerice, vijest o samoubojstvu koju mediji prezentiraju bombastično i senzacionalistički dajući joj veliki prostor i publicitet bez kritičkog odmaka i analize, povećava broj novih samoubojstava, onda možemo zaključiti da su za brojne negativne točke preokreta mladog hrvatskog društva krive neke od karika društvenog lanca poput dijela neodgovornih političara ili nezrelih medija koji u trci za profitom ne biraju sredstva.
Bilo bi - i tek će naravno biti - izuzetno zanimiljivo vidjeti koje su pozitivne točke preokreta hrvatskog društva, da li ćemo ih znati prepoznati i da kako da li ćemo biti u stanju barem neke od njih kreirati ili incirati poput navedenog primjera iz Glawellove knjige kada su gradski oci New Yorka angažirali kriminologa Georga Kellinga za pomoć pri suzbijanju kriminala, a ovaj je predložio naoko jalovu borbu protiv bezbrojnih grafita u njujorškom metrou i kampanju protiv "švercanja" u metrou.
Poruka kriminalcima da to više nije njihov teren je bila jasna i nakon određenog vremena dala prve reultate. Ukratko, došlo je do točke preokreta i kriminal se drastično smanjio.
( Tekst je prvotno objavljen u Vjesniku )