Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: N. Bartolčić • 05.07.2011.

Udruga Knjižni blok uputila pismo Agenciji za elektroničke medije RH

Da li ste zadovoljni koliki prostor u programima najvećih koncesionara u hrvatskom televizijskom i radijskom prostoru dobivaju sadržaji iz kulture i obrazovanja, odnosno knjige i kultura čitanja? Pretpostavljamo da niste, kao niti mi, i vjerujemo da nas je mnogo nezadovoljnih situacijom koja takva nije od jučer, i koja prijeti da bavljenje kulturom, kao i pisanjem i proizvodnjom knjiga, u Hrvatskoj postane besmislena misija, jer osim što ne postoji dovoljno dobro osmišljena kulturna politika, medijska je praksa još daleko gora.

U posljednjih nekoliko godina održane su brojne tribine na temu nezavidnog položaja kulture (pa tako i knjige) u medijima, o zagađenju medijskog prostora, žutilu... i pisalo se o tome, ali efekt je bio poražavajući. Nikakav. Što i ne treba čuditi kada državna regulatorna tijela koja bi trebala, između ostalog, brinuti i o sadržajnoj komponenti serviranog nam medijskog programa (neki bi rekli "smeća"), u kolikoj je mjeri on usklađen s pozitivnom zakonskom regulativom, i prije svega, ne dijeliti koncesije po logici kapitala već striktno se pridržavajući slova zakona, u ovom slučaju Zakona o elektroničkim medijima.

Upravo je Agencija za elektroničke medije (AEM), kao i njeno Vijeće kojem predsjeda Zdenko Ljevak, dojučerašnji predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara RH, takvo tijelo čije su obveze sasvim konkretne, no praksa koju provodi Agencija pokazuje znatne manjkovosti, što pokazuje i kratak pregled weba Agencije na kojem bi trebale biti javno dostupne sve programske osnove dobitnika medijskih koncesija, ali nisu, zbog čega Agencija direktno krši Zakon o elektroničkim medijima koji propisuje:

"Programska osnova nakladnika televizije i/ili radija na temelju koje je dana koncesija kao i njezine izmjene su javne i objavljuju se na internetskoj stranici Vijeća za elektroničke medije."


No, sve se to dade lako ispraviti i popraviti, ukoliko postoji dobra volja za to. Stoga se nedavno osnovana udruga Knjižni blok - Inicijativa za knjigu, u kontekstu programskih ciljeva udruge, obratila Agenciji smatrajući da "Agencija za elektroničke medije kao i samo Vijeće za elektroničke medije u sadašnjem trenutku koji je izuzetno nepovoljan za knjigu i nakladništvo mogu i moraju imati značajnu ulogu, djelovati kao korektivni faktor koji će osigurati zakonom propisanu zastupljenosti knjige i nakladništva u elektroničkim medijima, te osim kvantitete osigurati i kvalitetu programa na koju njegovi građani (pretplatnici) imaju pravo, a kvaliteta kojeg, na žalost, umjesto da raste kontinuirano opada."

 
Tekst pisma kojeg je Knjižni blok dana 29. lipnja 2011. uputio Agenciji za elektroničke medije prenosimo u cijelosti:

 

***
 

Poštovani,

 
            Knjižni blok - Inicijativa za knjigu je nevladina neprofitabilna udruga kojoj je glavni cilj utjecati na poboljšanje statusa knjige u društvu, znanosti i kulturi, te na uređenje hrvatskog tržišta knjiga, a kroz stvaranje platforme za rad na javnim politikama koje se tiču nakladništva i kulture čitanja, uključivanje građana i stručne javnosti u proces osmišljavanja strategija, prijedloga zakonskih promjena te unaprjeđenje praksi i donošenja odluka vezanih za knjigu i sve sudionike u lancu knjige. Kao takav Knjižni blok želi potaknuti javnu raspravu o problemima u sektoru, te planira niz akcija fokusiranih na probleme nakladnika, knjižara, knjižnica, te krajnjeg korisnika - čitatelja.

            U kontekstu programskih ciljeva udruge Knjižni blok obraćamo Vam se jer smatramo da Agencija za elektroničke medije kao i samo Vijeće za elektroničke medije u sadašnjem trenutku koji je izuzetno nepovoljan za knjigu i nakladništvo mogu i moraju imati značajnu ulogu, djelovati kao korektivni faktor koji će osigurati zakonom propisanu zastupljenosti knjige i nakladništva u elektroničkim medijima, te osim kvantitete osigurati i kvalitetu programa na koju njegovi građani (pretplatnici) imaju pravo, a kvaliteta kojeg, na žalost, umjesto da raste kontinuirano opada.

            Kako je i u svijetu odavno prepoznata velika uloga elektroničkih medija u očuvanju jezičnog i kulturnog identiteta, posebice u brojčano malih naroda, tako je i na Agenciji za elektroničke medije Republike Hrvatske velika odgovornost da brine o ispunjavanju svih uvjeta koje Zakon o elektroničkim medijima stavlja pred koncesionare televizijskih i radijskih postaja, naročito onih s nacionalnom koncesijom.


Zakon o elektroničkim medijima, između ostalog, propisuje:

Članak 9.

"...djelatnost objavljivanja audiovizualnog i radijskog programa od interesa je za RH kad se programi odnose na: očuvanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturu javnog dijaloga, razvoj obrazovanja, znanosti i umjetnosti i športa, poticanje medijske pismenosti..."

i članak koji govori o programskim načelima i obvezama - i obvezi koncesionara da stavi na uvid javnosti programsku shemu na osnovi koje emitira program, a koja, između ostalog, mora sadržavati:

Članak 23.

- "predviđeni  kvantitativni razmjer pojedinih sadržaja"

- "predviđeni opseg vlastitih i udio hrv. audio i audiovizualnih djela".

            Iz navedenog se vidi da u programskoj shemi televizijskih i radijskih dobitnika koncesija - pogotovo kod davanja koncesija na nacionalnoj razini - određeni postotci moraju pripadati i programu za znanost, obrazovanje i kulturu, jer se u suprotnom krši Zakon o elektroničkim medijima. Onim koncesionarima koji u svojoj programskoj shemi, na osnovi koje su se javili na natječaj, nemaju nikakvih kulturnih ili obrazovnih sadržaja koncesija ne bi smjela (odnosno nije smjela) biti odobrena, ili ukoliko je ipak bila odobrena, trenutno stanje u programu takvih koncesionara hitno se mora uskladiti s kriterijima koje propisuje Zakon o elektroničkim medijima.

            Posebno nas zanima što su koncesionari televizijskog programa, a naročito oni na nacionalnoj razini, učinili u smislu poštivanja članka 24. Zakona, koji propisuje da audiovizualni ili radijski programi trebaju osobito:

- "pridonositi slobodnom oblikovanju mišljenja, svestranom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi"

- "promicati hrvatske kulturne stečevine i poticati slušatelje i gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu"

 
            Obzirom na navedeno tražimo Vijeće za elektroničke medije da:

a) učini dostupnima (tj. da se objave na internetskim stranicama Agencije) programske osnove svih elektroničkih medija koji su dobili koncesije, a naročito televizijskih postaja s nacionalnim koncesijama. Trenutno ih je od 30 upisanih televizijskih koncesionara na stranicama AEM objavljeno samo njih 4, pri čemu se NOVA TV i RTL Televizija ponavljaju s istim programskim dokumentom za različite programe tj. i za DOMA TV i RTL2.

            Prateći godinama programe nacionalnih tv-postaja vidljivo je da velike tv-postaje (osim, naravno, HTV-a) nemaju niti jednu emisiju koja bi se mogla smjestiti u okvire bilo znanstvenog, bilo obrazovnog, bilo programa iz kulture. Pojedine tv-postaje ( RTL, NOVA TV) u svom skoro desetogodišnjem djelovanju nisu uspjele proizvesti ni jednu jedinu emisiju koja bi pokrivala navedena područja. Ili, da ponovimo zakonsku definiciju, emisiju koja bi dala svoj doprinos vrijednostima kao što su "očuvanje hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturu javnog dijaloga, razvoj obrazovanja, znanosti i umjetnosti i športa, poticanje medijske pismenosti".

 
b) da se pismeno očituje o iznesenom problemu, i da nam odgovori na pitanje u kolikoj su mjeri programske sheme radijskih i televizijskih postaja usklađene sa Zakonom o elektroničkim medijima, odnosno da pregledno iskaže u kojoj se mjeri ostvaruju obvezujuće programske sheme. Naglasak treba staviti na one programske zahtjeve koji jasno propisuju koliko u postotcima i minutaži pojedine nacionalne tv-postaje moraju imati programa za znanost, obrazovanje i kulturu te iskazati u kakvom su odnosu propisani postoci sa stvarnim minutažama u konkretnim emisijama,  i to na svim nacionalnim tv-postajama.

            U slučaju da Vijeće utvrdi da postoje odstupanja (nedovoljan broj zadanih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih sadržaja, a koji su nužni da bi mogli ispunjavati uvjete za koncesiju) zahtijevamo da Vijeće precizira što i u kojim rokovima namjerava učiniti po pitanju usklađivanja zatečenog stanja s odredbama Zakona o  elektroničkim medijima.

 
Molimo Vijeće  da se u zakonski predviđenom roku očituje na gore navedene primjedbe.


Zahvaljujemo na suradnji i srdačno vas pozdravljamo!


                       za udrugu Knjižni blok - Inicijativa za knjigu


                       Nenad Bartolčić
                       predsjednik


** Agencija bi se na ovaj dopis trebala očitovati u zakonskom roku od 30 dana.

– Pismo udruge Knjižni blok upućeno Agenciji za elektroničke medije RH –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –