Inge Kralupper : Ponosni smo na činjenicu da imamo fiksnu cijenu knjige

Za vrijeme nedavne posjete sajmu knjiga u Beču Buch Wien razgovarali smo s Dr. Inge Kralupper koja vodi menadžment sajma, a ujedno je i poslovoditeljica Hauptverband des Österreichischen Buchhandels (krovna organizacija koja okuplja aktivne sudionike na austrijskom tržištu knjiga). U kratkom razgovoru zamolili smo je da nam predstavi koncept sajma, kao i da nam u najkraćim crtama oslika situaciju na austrijskom tržištu knjiga.

Nenad Bartolčić: Gospođo Kralupper, molio bih vas na početku malo faktografskih podataka, koliko je izlagača prisutno na sajmu Buch Wien 2011, te koliko posjetitelja ove godine očekujete?

Inge Kralupper: Ove godine na sajmu Buch Wien izlaže blizu 300 izlagača, fokus je na nakladničkim kućama koje objavljuju na njemačkom jeziku, no imamo i nekoliko zajedničkih štandova koje organiziraju npr. Španjolski kulturni institut, Poljski kulturni institut, dok KultureKontakt prezentira strane zemlje i njihov je fokus na istočnoeuropskim književnostima, tako da sajam njeguje i tu međunarodnu komponentu.

U ovom trenutku dok razgovaramo (razgovor je vođen 2. dana trajanja sajma, op. N.B.) naravno da još ne znamo koliko ćemo posjetitelja imati ove godine, ali očekujemo porast u odnosu na prošlu godinu kada smo imali oko 30.000 posjetitelja. Ovo je još uvijek mlad sajam, relativno nov, jer počeli smo 2008., prije četiri godine, i želimo da on iz godine u godinu raste, a u nedjelju kada po završetku obradimo sve brojčane pokazatelje vidjeti ćemo kakav nam je ovogodišnji rezultat (želja za rastom se i ostvarila, bilo je 10 % više posjetitelja, njih oko 33.000 je pohodilo ovogodišnji sjajam, uz 12 % povećan broja izlagača, op. N.B.).

Da li posjetitelji plaćaju ulaznicu?

Da, oni plaćaju ulaznicu, osim učenika koji dolaze u organiziranoj posjeti, u vidu školskih ekskurzija i sl. Normalna cijena je ulaznice je 7 eura, no distribuiramo i tzv. čitateljske propusnice kako ih zovemo, a koje omogućuju slobodni ulaz za 4,50 eura, a ima još i drugih modela popusta. Mnogi posjetitelji koji dolaze ulaze i na osnovu svojih članskih iskaznica iz knjižnica, knjižara...

Koji je bio osnovni motiv pokretanja sajma Buch Wien? Što vas je ponukalo da se i Beč 2008. godine ubilježi na kartu značajnih svjetskih sajmova knjige?

Prije sajma Buch Wien imali smo manifestaciju Buch Woche koje se održavala u bečkoj gradskoj vijećnici, na mnogo manjem prostoru i manjeg opsega, na kako smo dobivali sve više i više zahtjeva, pogotovo od strane njemačkih nakladničkih kuća koje su bile zainteresirane da nastupe u Beču jer im je bitna prisutnost i na austrijskom tržištu knjiga, njihovim zahtjevima nismo bili u mogućnosti udovoljiti jer to jednostavno nije bilo moguće organizirati u prostoru bečke gradske vijećnice, on je bio premali.

Radeći na konceptu novog sajma, istovremeno smo tražili i veći izlagački prostor, i napokon smo pronašli ovaj u sklopu prostora bečkog sajma, a kako je u međuvremenu do ovog dijela grada sagrađena i linija podzemne željeznice, sadašnja je lokacija postala i mnogo dostupnija posjetiteljima, te su tako bili stvoreni tehnički i organizacijski preduvjeti za organizaciju sajma Buch Wien.

Željeli smo privući i što više mladih ljudi, više njih starosti +20 godina, i stoga na sajmu izlaže i dosta manjih nakladničkih kuća koje su osim na knjige specijalno usmjerene i na multimediju, i to su te dvije glave težnje koje smo željeli ostvariti konceptom Buch Wien, rast sajma u smislu broja izlagača, i privlačenja što više mlađe publike sklone knjizi & čitanju.

Da li na sajmu nakladnici samo izlažu svoja izdanja ili ih na svojim izlagačkim štandovima i prodaju? Pitam vas ovo iz razloga što se gotovo u isto vrijeme kod nas u Zagrebu održava sajam knjiga Interliber, no on se na žalost pretvorio u jednu veliku knjižaru, i konceptualno se sve više udaljuje od onog koncepta sajmova kojeg i vi nastojite prakticirati kroz Buch Wien.

Nakladnicima nije dopušteno samostalno prodavati svoja izdanja na sajmu, ali zato u sklopu sajma imamo jednu veliku sajamsku knjižaru, tj. izdvojeni prostor gdje je jedino mjesto gdje se na sajmu izložene knjige mogu i kupiti. Prethodno smo bili raspisali javni natječaj za tu sajamsku knjižaru, i od pristiglih prijava na natječaj odabrane su bile tri knjižare, koje su onda organizirale tu, da je tako nazovemo, četverodnevnu sajamsku knjižaru.

Budući da sajam organizira austrijska strukovna organizacija knjiškog ceha, koja u sebi objedinjuje i izdavače i knjižare, uz distributere, antikvarijate... dakle sve dionike na austrijskom knjiškom tržištu, važno nam je da imamo suradnju s oba važna segmenta lanca knjige, i s nakladnicima i s knjižarima. Pazimo da ne bi zaboravili niti jedan segment, ili da ne bi favorizirali jedan dio tzv. lanca knjige (nakladnike) na uštrb drugog (onih koji prodaju knjige). Austrijski će vam izdavači ionako reći da im trebaju knjižare/knjižari, one su njihovi prirodni partneri, i da im je bitno da je njihov broj što veći kako bi preko njih mogli što bolje plasirati i prodavati svoja izdanja.

Koliko je tema elektroničke knjige, i uopće knjige u kontekstu digitalnog doba prisutna na sajmu?

Da, to je vruća tema, i novinari su posebno fokusirani na nju, pa tako na samom sajmu imamo nekoliko izdavača koji izlažu čitače elektoničkih knjiga, kao i dva knjižarska lanca koji prodaju knjige preko svojih specijaliziranih portala za prodaju e-knjiga. No, u Austriji, baš kao i u većem dijelu Europe, elektronička knjiga još uvijek nije uzela toliko maha kao što je to npr. slučaj na tržištima u SAD-u ili Velikoj Britaniji, no izvjesno je da će se vrlo brzo sličan trend dogoditi i kod nas. I u Austriji se sve više događa utjecaj, prodor stranih velikih igrača poput Amazona, zbog kojeg i naše knjižare u određenom postotku gube udio na tržištu.

Koliko uopće knjižara i izdavača djeluje u Austriji?

Imamo oko 400 knjižara, tj. onih prodajnih prostora koje se uobičava smatrati knjižarom, tu ne ubrajam manje dućane širom zemlje koji osim knjiga u ponudi imaju još štošta, a u ovom kontekstu i knjižarske lance brojimo kao jedan iako svaki od njih ima i više knjižara. Kod nakladnika je taj broj teže odrediti jer imate nakladnike koji izdaju redovito knjige, ali ima dosta i onih koji se tek sporadično pojavljuju sa svojim izdanjima, koji npr. objavljuju naslove vezane uz određeno doba godine, školsku sezonu i sl.

Da, slično je i u Hrvatskoj, postoji čitav niz nakladnika koji zapravo teško da se mogu nazvati profesionalnim nakladnicima, i njihove knjige nerijetko uopće ne završe na tržištu. U Hrvatskoj imamo i veliki problem s distribucijom knjiga, pa kako je u Austriji riješena distribucija knjiga?

Postoje dva glavna velika distributivna lanaca, koji su praktično u posljednjih desetak godina pokopali nekoliko tada još postojećih manjih distributera. No, distribucija kao sustav dobro funkcionira, u knjižarama možete lako naručiti knjige koje možda nećete taj čas kada ih tražite naći na polici, ali bez problema ćete ih sami ili uz pomoć osoblja u knjižari pronaći u katalogu i naručiti.

A koji bi bili najveći problemi s kojima se danas suočavate na austrijskom tržištu knjiga?

Internet prodaja nam je postala glavi problem. Amazon (ali ne samo on) ulazi na tržište i njihova prodaja kontinuirano raste, iz godine u godinu, a iz tog razloga lokalne knjižare ostvaruju manji promet i zaradu, neki čak moraju odustati od posla, dok s druge strane nakladničke kuće imaju, kao što sam već i spomenula, izraženu potrebu za knjižarama, za što razgranatijom knjižarskom mrežom i uopće za što boljim funkcioniranjem knjižarstva. Sadašnje okolnosti na tržištu pretežito idu na ruku najvećima, kako nakladnicima tako i knjižarima, što može dovesti u pitanje uravnoteženost, dobru izbalansiranost na tržištu.

Drugi je problem u primjeni i održanju fiksne cijene knjige, u prvom redu u kontekstu prekogranične internet prodaje. Iako smo u Austriji jako ponosni  na činjenicu da imamo fiksnu cijenu knjige, zbog svih benefita koje ona donosi u smislu održavanja strukturalne raznolikosti knjiškog tržišta, svakodnevno se moramo nositi s izazovima koje pred njezinu primjenu stavlja internet prodaja koja je postala zapravo internacionalna prodaja, pogotovo u kontekstu okruženja zemljama koje ne prakticiraju fiksnu cijenu knjige.

Ali, to su problemi, njih uvijek ima, i zato u Austriji kroz udruženje Hauptverband des Österreichischen Buchhandels aktivno radimo da održimo naš sustav regulacije knjiškog tržišta.

Amazon si može priuštiti i nultu marginu, odnosno čak raditi i godinama s minusom na nekim proizvodima, igrati na taktiku iscrpljivanja konkurencije, i istovremeno povećavati bazu svojih kupaca koji praktično mogu kupovati sve a ne samo knjige.

Da, upravo tako, i stoga nam Amazon i slični predstavljaju jedan od većih problema s kojima se danas suočavamo.

Pri kraju ovog kratkog razgovora moram pripomenuti da nam u Hrvatskoj jako nedostaje iskustvo i primjena praksi prisutnih i potvrđenih na razvijenim i organiziranim knjiškim tržištima, nedostaje nam profesionalizacija unutar knjiškog ceha, previše je nedovoljno učinkovitog volontiranja i improvizacije. Bilo bi npr. vrlo korisno ako biste jednom prigodom, naravno na naš poziv, posjetili Hrvatsku i prenijeli našim kolegama iz branše neka vaša iskustva, kako vaša osobna s organiziranjem sajma Buch Wien tako i  ona cehovska, oko organizacije austrijskog tržišta knjiga?

Tu ste u pravu. Osim rada u menadžmentu sajma Buch Wien ujedno sam i poslovoditeljica Hauptverband des Österreichischen Buchhandels (krovne organizacije koja okuplja aktivne sudionike na austrijskom tržištu knjiga i koja je ujedno i organizator sajma), i uopće, jako je važna ta praksa razmjene iskustava, ako to prakticirate uvijek možete nešto naučiti od drugih, dobiti neke nove ideje, čuti za neke nove projekte, do čega bez te komunikacije možda uopće i ne bi došli.

Gospođo Kralupper, zahvaljuem vam na ovom kratkom razgovoru, i nadam se da ćemo uskoro biti u prilici ponovno razgovarati, ali ovaj put na nekom skupu u Hrvatskoj.

Sa zadovoljstvom ću se odazvati vašem pozivu. Hvala i vama.