Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

kulturna iskaznica ×

Vijest • 20.10.2026.

Kulturnu iskaznicu aktiviralo već 10.000 punoljetnika

U nepunih pet mjeseci od početka provedbe pilot-projekta Kulturne iskaznice, svoju je iskaznicu aktiviralo 10.000 osamnaestogodišnjaka. Putem interneta i na više od 150 prodajnih mjesta dosad je ostvareno više od 10.500 transakcija, ukupne vrijednosti 280 tisuća eura. Najveći interes mladi pokazuju za knjige i kino, a od jeseni Kulturnom iskaznicom mogu kupovati i gramofonske ploče.
Razgovor • 21.05.2026.

Krešimir Partl : Kulturnom iskaznicom želimo potaknuti mlade da konzumiraju kulturu

Bili smo vrlo otvoreni i nismo ograničavali sadržaj nego smo htjeli prepustiti osamnaestogodišnjacima da sami odluče što žele gledati, čitati i koje predstave žele posjetiti. To nije potpora knjižarskom sektoru, nije potpora nakladnicima niti kino-sektoru, nego projekt čiji je cilj potaknuti mlade ljude da konzumiraju kulturu.
Vijest • 19.05.2026.

Krenuo projekt 'Kulturna iskaznica' – 18 godišnjacima 100 eura za kulturne sadržaje

Mladima koji u 2026. godini navrše 18 godina, omogućeno je korištenje sredstava u iznosu od 100 eura za pristup kulturnim i medijskim sadržajima diljem Hrvatske i to putem Kulturne iskaznice - dugoročnog strateškog projekta Ministarstva kulture i medija koji nastoji doprinijeti razvoju novih generacija publike u kulturi.
Vijest • 20.01.2026.

Javni poziv za sudjelovanje u pilot-projektu Kulturna iskaznica

Ministarstvo kulture i medija objavilo je poziv pružateljima kulturnih i medijskih sadržaja za sudjelovanje u pilot-projektu Kulturna iskaznica. Projektom se mladima koji u 2026. godini navrše 18 godina omogućuje izdavanje Kulturne iskaznice, kojom ostvaruju 100 eura za kulturne sadržaje. Prijave su otvorene od 20. siječnja 2026.
Tema • 12.12.2025.

Kulturna iskaznica mora biti i strateška mjera, ne smije se pretvoriti u '1 klik šoping'

Europska iskustva pokazuju da kulturni vaučeri očekivano generiraju porast potrošnje u knjigama, ali i da se bez dodatnih mehanizama taj porast koncentrira u najvećim prodajnim sustavima, dok mali knjižari i mali nakladnici ostaju marginalizirani. Hrvatska, s već sada slabom i regionalno neravnomjernom knjižarskom infrastrukturom, posebno je osjetljiva na takvu mogućnost.