Davor Uskoković : Zanimaju nas autori čije knjige imaju komercijalni potencijal

Nenad Bartolčić : Razgovaramo, eto, po treći put u godinu dana. Prvi put je to bilo neposredno nakon prošlogodišnjeg Interlibera, drugi put u sklopu nekadašnje emisije "Rat svjetova" na Radiju 101, i evo sada, uoči još jednog, ovogodišnjeg Interlibera. Dakle, tada si više-manje tek najavljivao da će "novo" Znanje ozbiljno nastupiti na hrvatskom tržištu knjiga, s čitavim nizom novih biblioteka i naslova, pa u kolikoj ste mjeri u tome i uspjeli?

Davor Uskoković : Ponajprije bih se htio zahvaliti Modernim vremenima Info i tebi osobno što već godinama ulažeš golemi trud informirajući javnost o svim aspektima hrvatskoga izdavaštva.

Što se tiče Znanja, u nepune dvije godine od dolaska nove uprave napravljeno je iznimno mnogo. Sve ovo vrijeme intenzivno se radi na 5 ključnih resursa na kojima počiva svaka profesionalno vođena nakladnička kuća, a to su financijski, ljudski, društveni, intelektualni i simbolički kapital. Primjerice, kada je riječ o ljudskom kapitalu, ograničavam se na uredništvo, ono u ožujku prošle godine, kada sam došao u Znanje, nije postojalo.

Danas redakciju Znanja čini desetak mladih, obrazovanih i visoko motiviranih urednika, koji su sposobni realizirati i najsloženije zadaće tzv. ekstremnog izdavaštva. Isto tako, kada govorimo o intelektualnom kapitalu, odnosno intelektualnom vlasništvu, Znanje je bilo izgubilo većinu svojih autora i suradnika. Danas posjedujemo stotine ugovora s vodećim svjetskim agencijama, autorima i brojnim suradnicima. Da zaključim: puno je toga napravljeno, još nas više toga čeka. I tome se veselimo!

Na početku je izgledalo da će se "novo" Znanje u većoj mjeri nastaviti na nekoliko biblioteka na kojima je "staro" Znanje izgradilo svoj brend, mislim na biblioteke 'Hit', 'Evergreen', 'Stribor'... u prvom redu zahvaljujući svom legendarnom uredniku Zlatku Crnkoviću. Njega ste čak bili i angažirali kao svojevrsnog konzultanta, no čini mi se da je novo Znanje krenulo više svojim putem, da nastoji osvojiti neku novu publiku, kroz novopokrenute biblioteke pa i sam način nastupanja u javnosti.

S obzirom na ono što je kao urednik ostvario, Zlatko Crnković je kategorija za sebe. Jedan i neponovljiv. Glavni "dioničar" kada govorimo o simboličkom kapitalu Znanja. On je za nas mnogo više od konzultanta - kao tržišno orijentirani nakladnik Znanje neminovno slijedi većinu Crnkovićevih uredničkih postulata, pa i onda kada, kako si rekao, idemo "svojim" putem.

Koje su, dakle, biblioteke na koje se Znanje danas oslanja? Koji je to tip knjiga, i na koji segment čitateljske publike računate?

Izdvojio bih naš trenutačno najvažniji projekt - u fokusu je  biblioteka-projekt Knjiga dostupna svima, koju sam pred ljeto najavio u tvojoj emisiji "Rat svjetova" na Radiju 101. U samo nekoliko mjeseci ova je biblioteka postala izdavački fenomen, o čemu zorno svjedoči više od 300 000 prodanih knjiga.

Formula uspjeha jednostavna je: čitateljima smo ponudili  svjetske hit naslove po iznimno pristupačnoj cijeni (19,90 kn!). Dodamo li tome najviše uređivačke i grafičko-tiskarske standarde te atraktivan dizajn, ne čudi što su KDS-bestseleri naišli na izniman odaziv među čitateljima. Uspjehu projekta svakako je pridonijelo i uključivanje renomiranih izdavača (Algoritam, Ljevak, Mozaik knjiga, Fraktura) te razvijena distribucijska mreža koja se ne oslanja samo na knjižare nego  i na netipične prodajne kanale (trgovački lanac Konzum, Kozmo, kiosci Tiska).

De facto, s KDS-om Znanje uvodi džepnu knjigu (mass market) na hrvatsko tržište. S obzirom na na to da su dosadašnji pokušaji s džepnom knjigom u Hrvatskoj neslavno završavali, ne moram naglašavati da je riječ je o iznimno složenom I zahtjevnom projektu koja traži maksimalan angažman svih koji su u njega uključeni.   

Kako se Znanje nosi s ovom najnovijom krizom (iako se hrvatski knjiški ceh permanentno suočava s kriznim situacijama)? Kakvi su vam rezultati u ovoj godini?

S obzirom na stanje koje smo zatekli u Znanju, nama krizne situacije nisu ništa novo. Čak mislim da smo u prednosti pred kolegama iz drugih izdavačkih kuća, jer smo navikli na "krv, suze i znoj".

Prije prelaska na mjesto glavnog urednika u Znanju radio si i kao urednik u još jednoj velikoj nakladničkoj kući, u Mozaiku knjiga, dakle iskustvo rada u većim sistemima ti nije nepoznato. Kako je hijerarhijski postavljeno uredništvo Znanja, tj. u kolikoj se mjeri ti kao glavni urednik stigneš baviti pojedinačnim izdanjima?

Vrijednost neke kompanije i te kako ovisi o ljudskom kapitalu. Znanje vrijedi koliko vrijede njegovi zaposlenici. To se pravilo i te kako odnosi na uredništvo. Ponosan sam što sam dio uredničkog tima koga krasi visoka motiviranost, stručnost i strast prema poslu koji obavlja. Pazi, dok mi sada "čavrljamo", uredništvo intenzivno radi na stotinjak novih knjiga, a da ne spominjem "more" potencijalnih naslova koji se danonoćno provjeravaju.

U javnosti je nedovoljno poznat podatak da su najprodavaniji domaći autori među onima koji pišu za najmlađu publiku, za djecu i tinejdžere. Kakvi su daljnji planovi Znanja s bibliotekom Stribor i uopće s naslovima za mlađi segment čitatelja?

Biblioteka "Stribor" jedina je ozbiljna biblioteka dječje književnosti u Hrvatskoj. Nju već punih petnaest godina s uspjehom vodi njezina utemeljiteljica Vera Barić. Gotovo svi relevantni hrvatski i svjetski dječji autori objavljeni su u ovoj biblioteci. Naša glavna zadaća je učiniti "Stribor" još dostupnijim mladim čitateljima.

Koliko su i koji domaći autori i dalje zanimljivi Znanju, nekada su Hit biblioteku, koja je bila namijenjena odrasloj publici,  nosili i domaći autori Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Ivan Aralica... ?

Istina. Bio je to još jedan genijalan potez Zlatka Crnkovića. Naravno da su nam i danas zanimljivi domaći autori. Medjutim, kao izdavača koji djeluje po tržišnim zakonitostima, ponajprije nas zanimaju autori čije knjige imaju komercijalni potencijal. Nažalost, takvih je autora iznimno malo pa u našem programu dominira prijevodna žanrovska književnost.  

Projekt "Knjiga dostupna svima" dodatno je pojačao ponudu knjiga na novinskim kioscima, ali one su se pojavile i na nekim novim mjestima, u mreži Konzumovih dućana, i što je najvažnije, po vrlo niskim cijenama. Možeš li otkriti neke podatke, o kojim se prosječnim nakladama radi i kako te knjige prolaze na tržištu?

Kada je riječ o džepnoj knjizi, tj. o hitovima iz biblioteke KDS, prosječna naklada nije ispod 10 000 primjeraka. Već sam spomenuo da je prodano više od 300 000 knjiga iz KDS-a, i ta nas činjenica ohrabruje.

U svezi prodaje knjiga kroz spomenute ne-knjižarske kanale, ne mogu se ne sjetiti onog prvog vala u kojima su knjige preplavile kioske, i kada su se nakladnici ljutili na izdavače novinskih izdanja, na korporacije popout EPH i Styrije, da loše djeluju na tržište knjiga, da obezvređuju iste, i da nerealno niskim cijenama šalju krivu poruku potrošačima i bacaju u problem sve druge nakladnike. Međutim, čim bi im se ukazala prilika, vodeći hrvatski izdavači učinili su istu stvar. Nije li to licemjerno s njihove strane?

Nikako to ne bih zvao licemjerjem. Dapače, nakon par izgubljenih rundi (kad su pričali i ljutili se umjesto da su uzvraćali udarce), vratili su se u ring i nastavili borbu. Tržište knjiga je područje borbe, a ne debatni klub...

Znanje je dio Agrokorovog koncerna, zajedno i s Konzumom i Tiskom tj. Tisak medijom, pa je i normalno da koriste njihovu prodajnu mrežu. Kako surađujete s drugim knjižarskim lancima ili rijetkim neovisnim knjižarana, da li knjige ravnopravno dolaze do svih ili ponekad protežirati vlastitu mrežu?

Surađujemo i sa knjižarima (uključujući neovisne) i sa ne-knjižarskim kanalima. Budući da su nam džepne knjige primarni proizvod, razumljivo je da je suradnja sa supermarketima, kioscima, drogerijama i dr. intenzivnija negoli recimo s neovisnim knjižarima. Što se tiče protežiranja, toga nema - vrijede isključivo tržišni principi, bez obzira da li poslujemo s članicom koncerna ili ne.

Koliko si i na koji način izdanja Znanja prisutna na tržištima u tzv. regiji, u Sloveniji, BiH, Srbiji...?

Naš primarni cilj je hrvatsko tržište, no pozorno pratimo zbivanja na ex-Yu prostorima. S KDS-om smo nedavno krenuli u Bosni, a pripremamo se i za ulazak na slovensko tržište. 

A kako gledaš na razinu organiziranosti hrvatskog knjiškog ceha?

Bez komentara.

Kakvo je tvoje mišljenje o državnoj politici prema knjizi, posebno gledano kroz praksu Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja? Što misliš o potporama izdavaštvu, načinu na koji se odabiru naslovi i provodi njihovo sufinanciranje? Što bi trebalo promijeniti po tom pitanju?

Iskreno, ne razmišljam o tome. Komercijalno izdavaštvo ne živi od potpora i sufinanciranja.

Gledano između dva Interlibera, koja su se izdanja Znanja najbolje prodavala, za kojima je publika pokazala najveći interes?

Najprodavanija knjiga je "Život u raju" Vlatke Pokos, koja je u nekoliko mjeseci doživjela nekoliko izdanja i premašila nakladu od 20  000 primjeraka.

Da li je Znanje zadovoljno na koji se način i u kolikoj se mjeri njihova izdanja prate u medijima, s obzirom da se prostor za knjigu posljednjih godina drastično smanjio?

Ne mislim da se prostor za knjigu u novinama smanjio. Dapače, mislim da se povećao! Međutim, umjesto klasičnih književnih kritika (koje su, pretpostavljam, ukinute jer malo koga zanimaju), prostor se daje reklamiranju brojnih knjiških projekata koje novine same pokreću. Također, nove književne zvijezde umjesto u "kulturu" više spadaju u rubriku "spektakli" ili „crna kronika".

Koja nova izdanja možemo očekivati da će se pojaviti baš na Interliberu, a što vam je preostalo objaviti još do kraja godine?

Izlazimo s nizom atraktivnih naslova, među kojima bih izdvojio autobiografiju Natasche Kampusch "3096 dana", knjigu "Egzorcist", šokantnu ispovijest vodećeg egzorcista katoličke crkve oca Amortha, "Slučajne milijardere" Bena Mezricha (bestseler po kojem je snimljen film "Društvena mreža") te "Bez ro(c)ka trajanja" Anđela Jurkasa. A tko želi potpuniji uvid u naša izdanja, neka svrati na www.znanje.hr

John Green

Gradovi na papiru

• Prijevod: Mladen Janković
• Fokus komunikacije 07/2015.
• 316 str., meki uvez
• ISBN 9789537213800

Quentin Jacobson od djetinjstva je zaljubljen u lijepu i pomalo divlju Margo Roth Spiegelman, no ona je za njega oduvijek bila zagonetka: nitko nije bio tako hrabar i odlučan kao ona, ali nitko ne bi iznenada postao tako hladan i nepristupačan. Ništa se nije promijenilo ni kada su poodrasli. Stidljivom Quentinu preostalo je jedino da živahnu i školskim legendama ovjenčanu Margo obožava izdaleka.