58. Goranovo proljeće u Zagrebu i Rijeci

Održava se
04.-06.06.2021.

58. Goranovo proljeće

Najstarija i najznačajnija domaća pjesnička manifestacija, Goranovo proljeće ove se godine održava po 58. put. Nakon što su, u pandemijskim uvjetima, 21. ožujka u Lukovdolu dodijeljene nagrade Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu Evelini Rudan i Gorana za mlade pjesnike Vidi Sever, Goranovo proljeće nastavlja s bogatim festivalskim programom. Između 4. i 6. lipnja  u Zagrebu i Rijeci ugostit će sedam europskih i osamnaest domaćih pjesnikinja i pjesnika svih generacija.

U petak, 4. lipnja u 20 sati, na platou ispred Bookse u zagrebačkoj Martićevoj ulici, održat će se program posvećen platformi Versopolis, festivalskom partneru, koji se bavi promidžbom mlađeg europskog pjesništva. Na pjesničkoj večeri nastupaju Alen Bešić (Srbija), Stanka Hrastelj (Slovenija), Sandra Hubinger (Austrija), Helen Mort (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Roland Orcsik (Mađarska)

U subotu, 5. 6. Goranovo proljeće seli u Rijeku, gdje se s početkom u 20 sati na terasi Slovenskog doma KPD „Bazovica“ (Podpinjol 43) održava pjesničko čitanje na kojem nastupaju sjajni domaći i strani pjesnici i pjesnikinje. Oni su: Dejan Aleksić (Srbija), Alen Bešić (Srbija), Stanka Hrastelj (Slovenija), Sandra Hubinger (Austrija), Peter Šulej (Slovačka), Helen Mort (Ujedinjeno Kraljevstvo), Roland Orcsik (Mađarska), Davor Mandić, Robert Perišić, Evelina Rudan i Vida Sever.

U nedjelju, 6. lipnja u Zagrebu, u dvorištu kluba Močvara održat će se završno pjesničko čitanje uz muzički program, na kojem će nastupiti svi gosti i festivalski prijatelji: Dejan Aleksić, Sanja Baković, Alen Bešić, Alen Brlek, Ana Brnardić Oproiu, Marjan Čakarević, Branko Čegec, Goran Čolakhodžić, Drago Glamuzina, Stanka Hrastelj, Sandra Hubinger, Dorta Jagić, Mateja Jurčević, Miroslav Kirin, Vanda Mikšić, Helen Mort, Adrian Oproiu, Roland Orcsik, Ivica Prtenjača, Evelina Rudan, Vida Sever, Ivan Šamija, Peter Šulej i gosti iznenađenja.

ALEN BEŠIĆ
Alen Bešić (1975, Bihać, Bosna i Hercegovina), diplomirao je na Odseku za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Objavio je četiri knjige poezije: U filigranu rez (1999), Način dima (2004), Golo srce (2012) i Hronika sitnica : izabrane pjesme (2014), kao i dvije knjige izabranih književnih kritika i eseja: Lavirinti čitanja (2006) i Neponovljivi obrazac (2012). Preveo je s engleskog jezika knjige Jean Rhys, Jamaice Kincaid, Johna Fowlesa, Brucea Chatwina, Dereka Walcotta, Anne Carson i mnogih drugih. Za prijevod romana Lepotica Joyce Carol Oates (2010) dobio je Nagradu Društva književnika Vojvodine za prijevod godine (2011), za prijevod izabranih pjesama Tonyja Hoaglanda Nemoj reći nikome Nagradu „Miloš N. Đurić“ (2015), a za zbirku poezije Golo srce nagrade „Branko Miljković“ i „Risto Ratković“ (2013). Pjesme su mu prevođene na njemački, engleski, francuski, ruski, makedonski, mađarski, rumunjski, španjolski i slovenski jezik. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Od 2007. godine radi kao urednik časopisa za književnost i teoriju Polja, a od 2012. i kao urednik izdavačke djelatnosti Kulturnog centra Novog Sada. Živi u Novom Sadu.

STANKA HRASTELJ
Godine 2001. Stanka Hrastelj (1975.) je proglašena najboljom mladom pjesnikinjom na Urški, festivalu mlade slovenske književnosti. Izdavačka kuća Goga objavila je 2005. njezinu pjesničku zbirku Nizki toni (Niski tonovi), kojom je priskrbila nagradu Slovenskog sajma knjiga za najbolju debitantsku knjigu. Na Slovenskim danima knjige 2007. u Mariboru Hrastelj se natjecala na pjesničkom turniru te osvojila naslov Pjesnika Viteza. Dvije godine poslije Študentska založba objavila je njezinu drugu zbirku poezije Gospodine, imamo nešto za vas, što ju je dovelo u uži izbor za godišnju nagradu Jenko, koju dodjeljuje Društvo slovenskih književnika. Njezin debitantski roman Igranje (Gluma) osvojio je nagradu Plava ptica za najbolje neobjavljeno književno djelo. Mladinska knjiga je 2018. objavila njezin drugi roman Prva dama (Prva dama). Osim toga, Hrastelj  prevodi poeziju sa srpskohrvatskog jezika, piše pogovore, moderira književna događanja i oduševljena je keramičarka.

PETER ŠULEJ 
Peter Šulej rođen je 1967. u Banskoj Bystrici u Slovačkoj. Pjesnik i pisac, autor devet pjesničkih zbirki, dvije zbirke kratkih priča i dva romana te nezavisnih studija i članaka usredotočenih na suvremenu umjetnost i književnost. Njegovo je djelo prevedeno na više jezika. Sa suprugom koreografkinjom Petrom Fornajovom piše radio-komade i koncepte za predstave suvremenog plesa. Godine 1994. osnovao je izdavačku kuću Drewo a Srd koja je objavila mnoga relevantna djela iz slovačke i svjetske literature. Godine 1999. osnovao je Vlna (Val), tromjesečni časopis za suvremenu umjetnost i kulturu. Svako izdanje usredotočeno je na određenu temu, s mnogim člancima o suvremenoj književnosti, kazalištu, glazbi, likovnoj umjetnosti i plesu. Peter Šulej bio je suosnivač i dramaturg Ars Poetice, međunarodnog pjesničkog festivala, a sada organizira međunarodni književni festival Novotvar, koji se svake godine održava u Bratislavi. Živi u Bratislavi, Slovačka.

HELEN MORT 
Helen Mort pjesnikinja je i romanospisateljica. Peterostruka je dobitnica nagrade Foyle za mlade pjesnike, nagrade Eric Gregory koju je dodijelilo The Society of Authors u 2007., kao i nagrade za mlade pisce Manchester Poetry Prize 2008. Njezinu je zbirku Division Street objavio nakladnik Chatto & Windus te se našla u užem izboru za nagradu Costa Book i nagradu T. S. Eliot. Druga zbirka, No Map Could Show Them, našla se u užem izboru za nagradu Banff Mountain Literature Award u Kanadi. Objavila je dvije kratke knjižice pjesama kod Tall Lighthouse Pressa. Helenin prvi roman, Black Car Burning, objavio je Random House u travnju 2019. U lipnju 2018. Mort je izabrana u članstvo Kraljevskog književnog društva. Predaje kreativno pisanje na sveučilištu Manchester Metropolitan. 

ROLAND ORCSIK
Roland Orcsik rođen je 1975. godine u vojvođanskom gradu Bečeju. Od 1992. živi u Segedinu (Mađarska). Diplomirao je na Segedinskom univerzitetu 2002., a trenutno na istom univerzitetu radi kao asistent Slavističke filološke katedre. Piše poeziju, eseje, kritike, studije i prevodi južnoslavenske književnosti na mađarski jezik. Pjesme su mu prevedene na bosanski, engleski, grčki, francuski, hrvatski, rumunjski, srpski, slovenski i španjolski jezik. Dosad je objavio pet pjesničkih knjiga: Rozsdamaró (Zaštita od korozije, 2002.), Holdnak, Arccal (Mjesecu, Licem; 2007.), Mahler letöltve (Skinuti Maler, 2011.), Harmadolás (Pravilo trećina, 2015), Legalja (Dno dna, 2020) te roman Phantomcommando (2016.). Za njih je dobio više književnih nagrada. Urednik je književnog časopisa Tiszatáj. Svira u psihodeličnom punk bendu Lajka.

SANDRA HUBINGER
Sandra Hubinger rođena je i odrasla u Gornjoj Austriji. Studirala je germanistiku i povijest u Salzburgu te umjetnost jezika na Sveučilištu primijenjene umjetnosti u Beču. Od 2013. godine objavljuje poeziju, prozu i dramske tekstove u antologijama (npr. Jahrbuch der Lyrik, Schöffling & Co) i književnim časopisima. Godine 2013. za poeziju je nagrađena nagradom Feldkircher Lyrikpreis (treće mjesto), a 2018. dobila je stipendiju „H. C. Artmann“ grada Salzburga i tamošnje književne kuće Literaturhaus Salzburg. Sudjelovala je na književnim festivalima (Internationales Kulturenfestival Literatur & Wein 2018. u Kremsu, 19. Poesiefestival Berlin 2018.). Pjesme su joj prevedene na engleski, talijanski i francuski jezik. Od 2004. živi u Beču. Objavljene knjige: Kaum Gewicht und Rückenwind. (Bez težine i vjetra u leđa.) Pjesme. Edition Art Science, St. Wolfgang 2016., wir gehen. (mi idemo.) Pjesme. edition keiper, Graz 2019.

DEJAN ALEKSIĆ 
Dejan Aleksić (1972.), pjesnik je i autor književnosti i kazališnih komada za djecu. Jedan je od na najviđenijih srpskih pjesnika srednje generacije. Objavio je više od dvadeset knjiga za odrasle i za djecu. Za svoj književni rad dobio je brojne nagrade i priznanja: "Brankova nagrada", "Prosvetina nagrada", nagrada "Matićev šal", nagrada "Branko Miljković", nagrada "Meša Selimović" nagrada "Politikin zabavnik" (dva puta), nagrada "Neven" (dva puta), Nagrada Sajma knjiga u Banjaluci – "Gomionica" (dva puta), Nagrada Radio Beograda (dva puta), "Nagrada Zmajevih dečjih igara za izuzetan stvaralački doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu", "Risto Ratković", Srebrno Gašino pero (dva puta). Član je Srpskog književnog društva. Živi u Kraljevu. Radi kao glavni i odgovorni urednik u izdavačkoj djelatnosti tamošnje biblioteke.

MARJAN ČAKAREVIĆ 
Marjan Čakarević rođen je 1978. godine. Diplomirao i masterirao na katedri za srpsku i svetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je sada na doktorskim studijama. Poeziju, kritiku, studije, esejistiku i publicističke tekstove objavljuje od druge polovine devedesetih godina. Objavio pjesničke knjige: Paragrad (1999), Sistem (2011), Jezik (2014), Sedam reči grada (2014) i Tkiva (2016), za koju je dobio nagradu „Branko Miljković“. Priredio je tematski broj časopisa Gradac posvećen dendizmu (2013). Član je uredništva časopisa Polja. Živi u Beogradu.