Aleksandra Nina Knežević : Nakladnici, prepustite knjige u ruke dizajnera

Povodom izbora finalista za međunarodnu nagradu "Lice knjige" za najbolje grafički oblikovanu i ilustriranu knjigu, razgovaramo s bosanskom dizajnericom i ilustratoricom Aleksandrom Ninom Knežević, članicom Upravnog odbora i bivšom predsjednicom ULUPUBIH-a, koja je ove godine bila jedan od članova žirija "Lica knjige".

 
Ana Ðokić: Kao prvo, kakva su lica knjiga u susjednoj nam Bosni i Hercegovini?

Aleksandra Nina Knežević: Lica knjiga u BiH su kao i oni kojima trebaju knjige, koji čitaju, a njih je jako malo, tako da se i ne obraća velika pažnja da li omot knjige treba izgledati lijepo ili ne.

Od ove godine, nagrada LICE KNJIGE postala je međunarodna. Na natječaj su stigle knjige iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ima li razlike u grafičkom oblikovanju i opremi knjiga iz pojedinih zemalja?

Mislim da svi mi u regiji imamo slične stavove oko vizualnih identiteta knjiga, njihove estetike, svjetskih trendova i usvajanja istih ili prevođenja vizualnosti na naš balkanski jezik. Ono što bi moglo biti različito nije u kreativnosti nego u samoj izradi knjige, štampanju i doradi nakon dizajna. Mislim da su neke od gore navedenih država kvalitetnije ili osvještenije što se tiče kvaliteta štampe i vrste papira koje mogu ponuditi za produkciju knjiga.

A kakva je situacija u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju čitanje knjiga?

Čitanje knjiga, nažalost, zamijenili su digitalni mediji, televizija, internet, mobilni aparati... čitanje knjiga nije više moderno. Nakon rata broj nepismenih u Bosni i Hercegovini se povećao, a interes za opismenjavanje smanjio. Statistike kažu da je u BiH, u gradskim sredinama, bez osnovne škole čak 7,75 posto muškaraca i čak 22,21 posto žena, starosti između 25 i 35 godina.

Vi, između ostalog, radite na dizajnu i grafičkom oblikovanju knjiga jedne od trenutno najpoznatijih nakladničkih kuća u Bosni, Buybooku. Koliko se knjiga godišnje objavi u Vašoj matičnoj nakladničkoj kući?

Mislim da se u prosjeku objavi oko 3 knjige, ono što prođe kroz moj likovni tretman... To je jako malo, ali ako uzmemo u obzir da i te knjige jako malo ljudi čita, kupuje i uopšte interesuje se... onda je to poražavajuća činjenica.

Koliku kreativnu slobodu imate kao dizajner? Sugeriraju li Vam ideje Vaši urednici, ili Vas puštaju na miru?

Uglavnom imaju povjerenja u mene, ali ponekad se moraju preuzeti omoti originala, to očekuju izdavačke kuće koje zastupaju pojedine autore. Ali, drago mi je da su i neke moje omote otkupile izdavačke kuće u Sloveniji i Holandiji i da je bosanskohercegovački omot za knjige o Harryju Potteru odobren od glavnog britanskog izdavača i da se razlikuje od svjetskih izdanja.

Ima li posla za grafičke dizajnere u Bosni i Hercegovini? Kako žive?  Što im je dobro? Na što se žale?

Zavisi šta rade, kreativci uvijek imaju posla, problem je koliko je taj posao cijenjen i plaćen. Mislim da je poprilično oslabio uticaj advertajzing agencija i da su one u većem problemu nego pojedinac kreativac.

Kad usporedite ponudu knjiga u izlozima knjižara u Zagrebu i Sarajevu, ima li razlike?

Mislim da je Hrvatska veće tržište pa se može naći veća ponuda i možda kvalitetnija vrsta štampe knjiga. Što se tiče ideja one samo slijede gore navedene uslove.

Budući da ste prvi put sudjelovali u žiriranju za "Lice knjige", kakvi su Vaši dojmovi o pristiglim radovima?

Iako je stiglo jako puno knjiga, mislim da ih je moglo biti  još više, a samim tim bi se povećao i kvalitet ponude. Nadam se da će se narednih godina odlučiti za konkurs još više dizajnera ili izdavača.

A o načinu žiriranja?

U okvirima ponude koju je imao žiri sve je bilo korektno.

Iako ste Vi iz Sarajeva, u finale nije ušla niti jedna knjiga iz Bosne i Hercegovine. Zašto?

Mislim da se intenzivno dizajniranjem knjiga bavi par dizajnera u dvije najveće izdavačke kuće. Jedna od njih je najavila zatvaranje, a onda ostaje samo jedna za koju ja radim. Možda bi trebalo uvesti u žiriranje studentsku knjigu ili neobjavljenu, možda bi ponuda bila veća.

Jako je malo pristiglo i slikovnica iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Srbije i Crne Gore. Kao da jedino Hrvatska, u cijeloj regiji i dalje njeguje kulturu proizvodnje slikovnica. Zašto je to tako? Zar je moguće da u drugim sredinama nema baš toliko novaca i interesa za vlastitu djecu?

U Bosni i Hercegovini uglavnom se prodaju ili prevode strane dječije knjige, iako ima potrebe za slikovnicama i dječijim ilustracijama, mislim da je još teži put od ideje do realizacije... I roditelji nemaju više vremena da čitaju knjige sa djecom, lakše je djetetu ponuditi crtani, animirani film na nekom digitalnom mediju...

Na ovogodišnji natječaj Lice knjige" pristiglo je 105 radova, koje su u većem broju slali sami autori, dakle dizajneri i ilustratori, a u nešto manjem broju nakladnici. Iz Bosne je stiglo vrlo malo knjiga. Koliko su bosanski nakladnici zainteresirani za vizualni identitet knjiga koje proizvode?

Zainteresovani su, ali ipak se boje uraditi nešto novo ili drugačije. Nisu educirani u tom pogledu, ne znaju ni kako treba dobra knjiga da izgleda, te se pridržavaju već ponuđenih idejnih rješenja i očekuju da se takva rješenja kopiraju. Time se nadaju da će se i njihova knjiga sa istim omotom, kao što je np. američki, isto tako dobro prodati.

Kako je teklo žiriranje za nagradu "Lice knjige"? Koliko je uopće moguće biti objektivan prilikom žiriranja?

Svi dizajneri i vizualci uglavnom imaju slične poglede na to šta je dobro, a šta loše u dizajniranju knjige, tako da nije bilo nekih velikih problema.

Je li lakše bilo odabrati finaliste, ili pobjednike u svakoj kategoriji?

Mislim da je uvijek lakše odabrati finaliste, a onda jako teško između njih odabrati pobjednike. Ali svaki finalista je na neki način i nagrađena kategorija!

Koji je, po Vama, smisao jedne ovakve međunarodne nagrade?

Mislim da je jako važno nagraditi kreativce za njihov rad, ali na taj način i skrenuti pažnju izdavačima ili naručiocima omota knjiga da imaju više povjerenja u domaće dizajnere. Često se desi kada jedan dizajner bude nagrađen negdje vani, da tek tada priznamo njegov rad, ne znamo ga sami prepoznati, mora neko "izvana" da nam kaže: On je dobar!

Nakon što ste prošli žiriranje, koja bi bila Vaša poruka kolegama grafičkim dizajnerima?

Pravite dobre omote i prelome knjiga i pridružite nam se u žiriranju "Lica knjige"!

A ilustratorima?

Pa onda isto...

Što biste poručili nakladnicima?

Da prepuste knjige u ruke dizajnera, a onda i u sve ruke koje čekaju na njih!

A što organizatorima nagrade "Lice knjige"?

Organizatorima sve čestitke za ideju, optimizam i vjeru da knjiga is not dead!

Draga Nina, puno hvala na razgovoru. Vidimo se na svečanom otvorenju izložbe finalista "Lice knjige" i dodjeli nagrada pobjednicima,  u ponedjeljak 12. studenog u 19h u Galeriji Vladimira Nazora, Ilica 163a.

 
Aleksandra Nina Knežević voli:

1. da voli
2. slobodu
3. da čita i oslikava knjige J

A ne voli:

1. laž
2. licemjerstvo
3. glupost