Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Razgovor • Piše: Anita Peti-Stantić • 14.12.2023.

Alenka Barišić : Posljednjih godina znatno smo povećali izdavački plan dječjih knjiga i knjiga za mlade

Alenka Barišić (foto: Moderna vremena)

Izdavačka kuća Srednja Europa primarno je (pre)poznata po izuzetno vrijednim i važnim knjigama vezanima uz povijest, kako teorijskima, tako i onima koje govore o konkretnim razdobljima, povijesti određenih zemalja i specifičnim fenomenima u povijesti kojima se bave. Među njima su brojne knjige domaćih autora, ali i prijevodi s mnogih jezika, najviše s poljskoga i slovenskoga, za što se Srednja Europa doista specijalizirala. Drugi je krak izdavaštva u Srednjoj Europi, izdavačkoj kući koja je za promoviranje srednjoeuropske ideje u Hrvatskoj dobitnica Nagrade Wacława Felczaka i Henryka Wereszyckog koju dodjeljuje Povijesni odsjek Jagelonskog sveučilišta u Krakovu i Poljsko povijesno društvo, objavljivanje stručnih knjiga o nastavi povijesti.

Uz to, u Srednjoj se Europi već godinama objavljuju i filološke, pa onda i lingvističke knjige, kako poredbenopovijesne i sociolingvističke, tako i s područja kognitivne lingvistike, frazeologije i teorije metafore, ali i mnogih drugih tema vezanih u jezik. U okviru dugogodišnje suradnje s Hrvatskim društvom za primijenjenu lingvistiku, Srednja Europa bila je suizdavač svakogodišnjih zbornika toga društva. Po svemu je tome izdavačka kuća Srednja Europa poznata i prepoznata u našoj kulturi. 
 
Razgovarala sam s Alenkom Barišić, direktoricom izdavačke kuće Srednja Europa koja u njoj vodi mnoge projekte, pogotovo one vezane uz knjige za djecu i mlade i njihovu popularizaciju.
 

Anita Peti-Stantić: Manje je poznato da već godinama objavljujete i kvalitetne slikovnice i ilustrirane knjige za djecu i mlade. U prvim godinama postojanja izdavačke kuće osnovane 2001. godine, koja je dosad objavila više od 250 naslova, nisu bile u planu knjige za djecu i mlade. Kada ste i zašto počeli objavljivati knjige za djecu i mlade? 

Alenka Barišić: Izdavačka kuća Srednja Europa od samih se početaka svojeg djelovanja specijalizirala za izdavaštvo znanstvene i stručne knjige, prvenstveno humanističke, iz polja povijesti, etnologije, filologije i sličnih disciplina. Ipak, zanimljiva je činjenica da je jedna od prvih objavljenih knjiga u Srednjoj Europi bila upravo knjiga za djecu i mlade A možda je bilo tako... objavljena u suizdanju s Profilom. Tijekom godina otprilike na svakih desetak objavljenih knjiga, jedna je bila dječja. Međutim, one se unutar izdavaštva znanstvene i stručne knjige nisu dovoljno isticale niti su se obraćale ciljnoj publici. Nakon nekoliko objavljenih knjiga poljske autorice Renate Piątkowske u prijevodu Adama Agičića, koje su čitatelji vrlo dobro prihvatili, odlučili smo pojačati izdavaštvo dječje knjige. Na Interliberu 2019. čitateljima smo predstavili Srednju Europu za mlade – SEzam.

Otvorili smo nove internetske stranice i društvene mreže namijenjene djeci, roditeljima i stručnim djelatnicima iz djelokruga dječje knjige te povećali izdavački plan dječjih knjiga i knjiga za mlade. Veseli nas što je SEzam u nekoliko godina postojanja postao prepoznatljiv po svojim izdanjima i stekao čitalačku publiku. 

Po kojem kriteriju birate knjige? Naime, moj je dojam da među knjigama biblioteke Sezam koje ste do sada objavili, a tih je već više od 20, ima raznovrsnih slikovnica, ilustriranih knjiga, knjiga za mlade čitatelje. Postoji li u vašem izdavačkom planu unaprijed određena ciljna publika kojoj se najčešće obraćate ili jednostavno birate knjige za koje mislite da bi bilo dobro da ih imamo i na hrvatskom? 
 
Ciljna publika je uvijek u fokusu djelovanja Srednje Europe, bilo da je riječ o postojećoj publici kojoj se obraćamo ili o onoj koju želimo razviti. U našoj se ponudi nalazi dio knjiga koje možda nisu toliko komercijalne, ali zasigurno imaju svoje čitatelje i vjerujemo u potrebu njihova objavljivanja.

Izdavački plan podijeljen je u nekoliko segmenata koje bismo mogli razdvojiti na knjige namijenjene djeci vrtićke dobi (knjige i audio-knjige Renate Piątkowske), znanstveno-popularne slikovnice i knjige za mlade (Priča o jednom Kaju, Arhistorija), knjige koje se naslanjaju na povijesnu tematiku (Kako je teško biti kralj, Povijest žena), narodne bajke i predaje (Raspjevana lipa. Bajke zapadnih Slavena, Tristo zečeva. Najljepše slovenske narodne bajke iz ostavštine Milka Matičetova), poezija za djecu (Zaljubljena minuta, Ljubavice suzljivice i druge pjesmice).

Tu su zatim dvojezične slikovnice slovensko-kineske autorice i ilustratorice Huiqin Wang o važnim Europljanima koji su dio života proveli u Kini. U SEzamu su do sada objavljene slikovnice o Marku Polu i Almi Maksimilijan Karlin.
 
Uz to, želim posebno istaknuli da su dvije naše knjige odlukom Agencije za odgoj i obrazovanje RH odobrene za korištenje u nastavi hrvatskog jezika u osnovnim školama (Priča o jednom Kaju) te nastavi povijesti i hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama (Lea Deutsch: dijete glume, glazbe i plesa). 
 
Među knjigama za mlade koje ste objavili ističe se čitav niz knjiga poljske autorice Renate Piątkowske. Sve je knjige preveo mladi prevoditelj Adam Agičić koji je dvojezičan, poljski mu je drugi materinji jezik, a prijevodi su tečni i primjereni djeci predškolske dobi, kakvi su vjerojatno i tekstovi u originalu. To su naslovi Priče za predškolce, Priče iz pješčanika, Pjegaste priče, Smiješne priče, A što će biti sutra? To mi ne ide u glavu, a odnedavno i knjiga Moja su prava važna stvar (koju je napisala s još jednom izuzetno poznatom i priznatom poljskom autoricom, Annom Czerwińskom-Rydel). Poljska je literatura kod nas, osobito u posljednje vrijeme, nešto vidljivija nego što je bila prije, no knjige za djecu poljskih autora još uvijek nisu. Kakva je vaša procjena recepcije tih knjiga u nas i koliko su čitane među mladim čitateljima? 

Knjige nagrađivane poljske spisateljice Renate Piątkowske vrlo su dobro prihvaćene među hrvatskim čitateljima, kako među djecom, tako i među odraslim osobama koje ih djeci kupuju i zajedno s njima čitaju. Renata Piątkowska se u svojim knjigama kroz priče obraća djeci na duhovit, vedar i njima razumljiv način govoreći, kroz dječje likove, o malim svakodnevnim stvarima koje su djeci važne. Tako se u njezinim pričama progovara o dječjim radostima, strahovima, igri s prijateljima, šetnji s majkom, druženju s bakom ili djedom. Priče odišu toplinom i podsjećaju odrasle na to koliko su male stvari djeci važne i koliko čine važan dio odrastanja.

Riječima dječaka Tomice iz knjige: “Zanimljive priče događaju se na sasvim običnim mjestima – kod kuće, u pješčaniku, u kinu, u tramvaju… a događaju se zapravo svakog, pa čak i posve običnog dana.” Vjerujemo da su knjige Renate Piątkowske upravo zbog topline, duhovitosti i optimizma kojim odišu rado čitane među hrvatskim čitateljima. Prevoditelj knjiga Adam Agičić te je knjige kao dijete, s roditeljima, a kasnije i sam, čitao na poljskom jeziku. Do danas je na hrvatski jezik preveo sedam knjiga Renate Piątkowske te je u tijeku prijevod još dviju koje će biti objavljene u 2024. godini.

Problem je što odgojne i obrazovne ustanove imaju ograničena financijska sredstva za kupnju nelektirnih naslova knjiga.

Foto: Srednja Europa

Uz to, objavljujete i zanimljive knjige koje su u nas rijetke i kad je riječ o literaturi za odrasle, a kamoli za djecu, a to su dvojezične knjige. Jedna je od takvih Mala Alma na velikom putovanju, priča o Almi Maksimilijan Karlin, slovenskoj spisateljici i svjetskoj putnici koja je prije stotinu godina (1919-1927.) sama proputovala svijet. S jedne strane, to je priča o hrabroj ženi, hrabroj svjetskoj putnici, poliglotkinji i spisateljici, a s druge strane, vizualno i tekstualno zanimljiv eksperiment. Čini mi se da je u našoj kulturi, u kojoj ulažemo velike napore u to da nagovorimo roditelje da čitaju svojoj djeci predškolske dobi, a onda kasnije i u to da zadržimo mlade čitatelje što dulje zainteresirane za čitanje, riskantan izdavački potez objaviti knjigu za koju bez sumnje treba 'dodatna' promocija kako bi je se čitalo. Razmišljate li o tome kad birate knjige za biblioteku SEzam i kako mislite, na primjer, da bi se ova knjiga mogla približiti mladim čitateljima? 

Ove je godine u Magazinu Jutarnjeg lista (lipanj 2023, autor Jonathan Bousfield) objavljen članak o Almi Maksimilijan Karlin naslovljen „Žena ispred vremena. Priča o donedavno gotovo zaboravljenoj putopiskinji iz prve polovice prošlog stoljeća“. Razveselila nas je činjenica da smo mladim hrvatskim čitateljima još 2021. ponudili dvojezičnu hrvatsko-kinesku slikovnicu o Almi Karlin, Mala Alma na velikom putovanju, autora Milana Dekleve i Huiqin Wang.

Slažemo se da je za knjigu poput ove potrebna dodatna promocija kao i angažman roditelja u vidu pojašnjavanja djetetu tko je bila Alma Karlin i zašto se o njoj objavljuju knjige. Vjerujemo da knjige poput ove trebaju biti dostupne na hrvatskom tržištu i zasigurno, iako nisu toliko komercijalne poput nekih drugih, možda „lakših“ naslova i tema, imaju svoje čitatelje. Bilo da su oni koji će knjigu uzeti u ruke jer već nešto znaju o njoj, bilo oni koje će zainteresirati nakon što bude dostupna u knjižnicama i knjižarama. Autorica Huiqin Wang za ilustracije u ovoj knjizi nagrađena je na 14. slovenskom bijenalu ilustracija (2001), a 2022. godine prema njezinoj je knjizi u Sloveniji snimljen kratki film. Nadamo se da će ga u skorije vrijeme imati priliku pogledati i hrvatska publika.

Što se dvojezičnih knjiga tiče, možemo najaviti izlazak dvojezične hrvatsko-španjolske slikovnice namijenjene najmlađim čitateljima koja ilustracijama i tekstom prati djevojčicu Mili i ptičicu Titi koje upoznaju Hrvatsku. 
 
Jeste li pokušali ponuditi vrtićima ili školama komplete knjiga? Ja bih, naime, rekla da kod nas čitatelji ponekad bolje reagiraju na to kad netko (pa i izdavač) odabere knjige koje su na neki način povezane, tj. ponudi priču vezanu uz te knjige. Tako mi se čini da se na primjer knjiga o Almi može povezati s knjigom o Marku Polu, da se ilustrirane knjige Renate Piątkowske mogu nuditi kao komplet... Mislite li da takve akcije imaju efekta na kupovinu knjiga? 
 
Prakticiramo ponude knjiga u kompletima i to je vrlo dobro prihvaćeno kod pojedinačnih kupaca. Što se tiče odgojnih i obrazovnih ustanova, tu je nažalost slabiji odaziv, prvenstveno zbog toga što imaju ograničena financijska sredstva za kupnju knjiga koje nisu, ako govorimo o školama, lektirni naslovi. Većini dječjih vrtića također nedostaje sredstava za kupnju knjiga te, iako vidimo da djeca na sajmovima i manifestacijama prepoznaju naše naslove i kažu da ih imaju u vrtiću, vjerujemo da u tom segmentu ima prostora za rast.

Također, za vrtiće imamo ponudu kompleta u kojima su tiskane i audio-knjige Renate Piątkowske. Do sada su, u izvođenju dramske umjetnice Anje Đurinović, snimljene tri audio-knjige prema knjigama Renate Piątkowske: Priče za predškolce, Priče iz pješčanika i Pjegaste priče. Ponude kompleta ipak se uglavnom najviše kupuju na sajmovima poput Interlibera kada su dodatno sniženi.

Veseli nas to što su programi 'Igrom kroz knjigu' bili jako dobro prihvaćeni i od strane djece i od strane odraslih osoba u pratnji koje su se često uključivale u radionice i igre. Djeci smo željeli ukazati na to što sve knjige nude i što sve iz njih uz igru možemo naučiti. 

Igrom kroz knjigu (foto: Srednja Europa)

Znam da ste uz samo objavljivanje knjiga za djecu i mlade, organizirali i brojne aktivnosti vezane uz promociju tih knjiga. Molim vas recite nam nešto više o tome. Primarno, o čemu se radilo, gdje su bile organizirane i kakav je bio odaziv? 
 
Nakon odvajanja dječjeg izdavaštva u zaseban dio tvrtke, nakon 18 godina djelovanja smo se, mogli bismo tako reći, opet našli na početku. Krenuli smo s traženjem nove ciljne publike, novim sajmovima i manifestacijama te novim razgovorima s kulturnim djelatnicima u segmentu dječje knjige te smo započeli s gostovanjima i promocijama u osnovnim školama i narodnim knjižnicama. Jedna od većih aktivnosti kojom smo se željeli predstaviti djeci i roditeljima nudeći novi pristup knjizi jest književni program radionica i igraonica na otvorenom Igrom kroz knjigu. Navedeni je program 2022. i 2023. godine uvršten u Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba čime je dobio podršku na lokalnoj razini. Održavao se na Bundeku i Jarunu (dio programa se nakon oluje 2023. održao na livadi u Zapruđu). 

Ukupno je održano dvadeset različitih programa od kojih je svaki sadržavao između pet i sedam tematskih radionica i igara prema knjizi na kojoj se temeljio. U programu su sudjelovali autori teksta, prevoditelji i ilustratori koji su na neformalan način predstavljali svoj rad. Nakon čitanja knjige, priče ili pjesama održavale su se radionice te nakon toga igre na otvorenom. Veseli nas to što su programi bili jako dobro prihvaćeni i od strane djece i od strane odraslih osoba u pratnji koje su se često uključivale u radionice i igre. Djeci smo željeli ukazati na to što sve knjige nude i što sve iz njih uz igru možemo naučiti. 

Tako smo na primjer na radionici Igrom kroz knjigu: Arhistorija. Pripovijest o arhitekturi izrađivali kuće i zgrade od drvenih letvica, miješali beton, učili o građevnim materijalima, crtali Zagreb i slično. Igrali smo igre zanimanja i proizvodili hranu (Povijest žena), imali izbore i zasjedanje, odigrali igru prava i obaveza, izrađivali krune i postali kraljevi i kraljice (Kako je teško biti kralj), pisali poeziju, oslikavali staklo, izrađivali slanu sliku, crtali vunom i slamkama (Zaljubljena minuta, Ljubavice suzljivice i druge pjesmice), izrađivali lutke od kuhača i održali lutkarsku predstavu (Smjehuljice u zemlji Mrguda), naslikali bajku na kamenu i ispričali Priču u nizu (Raspjevana lipa), napravili kajkavsku livadu na Bundeku i odigrali igru kajkavskih riječi (Priča o jednom Kaju).

Uz navedene, na temelju onoga što smo u knjizi pročitali osmislili smo i s djecom se igrali još mnogih zabavnih igara, pri čemu su se djeca, kao što sam spomenula, kroz igru družila s piscima, prevoditeljima i ilustratorima. 
 
Osobno se itekako dobro sjećam prve knjige za djecu objavljene davne 2001. godine, za koju vidim da je rasprodana. Bila je to knjiga A možda je bilo tako... koja se u našoj kući s velikim oduševljenjem čitala naglas upravo u ovo blagdansko vrijeme jer je riječ o knjizi deset priča poznatog poljskog svećenika i pisca, biografa pape Ivana Pavla II. o anđelima, đavolima i svetom Nikoli, raju i paklu koja na sasvim izvrnut način govori o tradicijama na koje smo toliko navikli, da ih katkada više i ne propitujemo. Razmišljate li o reprintu te knjige ili možda tražite knjige nalik toj koje bi nas ponovno razveselile? 
 
Slažem se, A možda je bilo tako… je odlična knjiga koja je već duže vrijeme rasprodana i o čijem reprintu razmišljamo. Neka za sada ovo pitanje ostane otvoreno. Tko zna, možda prije prosinca 2024. knjiga bude opet u prodaji. Istovremeno se nadamo da će možda neka od knjiga koje izlaze u biblioteci SEzam tijekom 2024. godine biti baš ta koja će se rado čitati i kojoj će se čitatelji tijekom godina uvijek rado vraćati. Dok knjiga ne „zaživi“ među čitateljima nikada ne znamo koja je to baš ta knjiga koja će nas posebno obradovati.

Vjerujemo da svaki čitatelj ima „svoju“ knjigu. Tako su se na primjer u mojoj obitelji godinama prije spavanja, a nakon pročitane priče, čitale pjesmice iz knjige Zaljubljena minuta autorice Aleksandre Vitez s ilustracijama Ivana Viteza. Knjiga je objavljena 1995. u izdanju Alfe. Kada su moje tri kćeri odrasle, knjigu smo posudili i nije nam se više vratila. Godine 2021. dobili smo upit autorice za novo izdanje knjige koje smo rado prihvatili i knjiga je 2022. objavljena u biblioteci SEzam. Kod nas je to ona knjiga koja se prenosi s generacije na generaciju. Nadamo se da će čitatelji poput vaše obitelji s knjigom A možda je bilo tako… i moje obitelji s knjigom Zaljubljena minuta možda baš u SEzamu pronaći knjigu kojoj se uvijek rado vraćaju.

Alenka Barišić (foto: Moderna vremena)

Apsolutno se slažem s vama. I za kraj, vidim da ste u posljednje dvije godine objavili nekoliko knjiga koje kao da utiru neki novi put u objavljivanju literature za djecu i mlade. Tu su prije svega dvije knjige vezane uz slavensku tradiciju, Raspjevana lipa: bajke zapadnih Slavena i Tristo zečeva: najljepše slovenske bajke iz ostavštine Milka Matičetova (koja može poslužiti i kao etnografska građa). Drugom smjeru, onako kako ja to vidim, pripadaju znanstveno-popularne knjige Arhistorija: pripovijest o arhitekturi i Povijest žena (obje u prijevodu Marte Agičić, također dvojezične mlade povjesničarke umjetnosti i prevoditeljice). Možemo li očekivati i nove popularno-znanstvene naslove za djecu i mlade u Srednjoj Europi? Je li nešto već u planu? 
 
Nastavljamo u tom pravcu te se već radi na prijevodu dviju popularnoznanstvenih knjiga koje će biti objavljene u 2024. godini. Jedna od njih je knjiga Kako dobiti Nobelovu nagradu? koju s poljskoga prevodi Marta Agičić. Druga knjiga čini dio cjeline o klimi i ekologiji, a sastoji se od četiri knjige – Zemlja, Zrak, Voda i Vatra. Autorica je poljska spisateljica Anna Skowrońska, ilustracije potpisuje Acapulco Studio (Agata Dudek i Malgorzata Nowak s čijim su se ilustracijama čitatelji susreli u knjizi Arhistorija. Pripovijest o arhitekturi). Autorica Anna Skowrońska u Poljskoj na temelju tih knjiga održava radionice u knjižnicama i osnovnim školama za djecu od trećeg do petog razreda. Ovdje također vidimo potencijal za brojne programe koji će se moći održati kada knjige budu objavljene na hrvatskom jeziku. I te knjige, od kojih će Zemlja prva biti objavljena, s poljskog na hrvatski prevodi Marta Agičić.
 
Vezano uz objavljivanje knjiga narodnih bajki i predaja veseli nas najaviti da će već u prvoj polovici 2024. godine, u suradnji s Nadom Vrkić biti objavljena knjiga Hrvatske bajke i predaje – izbor iz djela Joze Vrkića koja će sadržavati 55 odabranih hrvatskih bajki i predaja iz bogatog opusa hrvatskog književnika, sakupljača i obrađivača hrvatskih narodnih bajki Joze Vrkića. Kako bismo djeci omogućili da uživaju u narodnim bajkama, a odraslima da saznaju više i pomažu mladima u razumijevanju onoga što čitaju, knjiga će biti objavljena dvotomno. Prvi dio bit će knjiga odabranih hrvatskih narodnih bajki i predaja s ilustracijama Iris Jambrek s kojom smo surađivali prilikom ilustriranja knjige Zagrebačke bajke autorice Tamare Bakran. Drugi dio sadržavat će naputak o bajkama, napomenu o obradbi te objedinjeni rječnik iz bajki i predaja koje je prikupio Jozo Vrkić.
 
Ovdje bismo istaknuli još jednu knjigu koja će biti objavljena na standardnom hrvatskom jeziku i kajkavskom narječju. Riječ je o knjizi mladog autora, ilustratora i dizajnera Grge Petrova koji se bavi čuvanjem narodne baštine i djeluje na promicanju kajkavskog jezika, osobito među mladima. Imbra Houstovnjak je ilustrirana bajka na kajkavskom govoru Marije Bistrice, inspirirana lokalnom hrvatskom slavenskom mitologijom. U tom se djelu nalaze zagorske vile, vilenjaci, čarobnjaci i ostala čudesna bića iz narodnih predaja s kojima se Imbra Houstovnjak susreće.
 
Ovom prilikom na kraju želim zahvaliti i tijelima državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave koja prepoznaju naša izdanja te nam pružaju podršku u objavljivanju knjiga i provođenju književnih programa.

* Ovaj članak je objavljen u okviru projekta “Važnost knjige i čitanja u razvoju djece i mladih" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –