Preporuke za mlade: Knjige o prijateljstvu i odrastanju

Foto: AI, Pexels; ilustracija: IP/MV

Kad sam tek počela raditi kao knjižničarka na Odjelu za djecu i mlade, budućnost čitateljskih navika nije izgledala obećavajuće. Lica su bila izdužena i nadurena dok su nevoljko tražila lektire, a ubrzo je postalo jasno da motivacija za čitanje nije bila jedini problem – čak ni imena knjiga nisu se uspijevali prisjetiti. Moj omiljeni upit i dalje ostaje: "Imate li Galeba kojeg je napisao Jonathan Livingston?"

Kad se činilo da će se moj knjižničarski talent svesti na dešifriranje WhatsApp poruka izbezumljenih roditelja (jednom sam, zajedno s jednom majkom, preslušavala minutu glasovne poruke u kojoj je njezina kći premetala po papirima tražeći naziv lektire), dogodilo se ljeto. I tada su, oslobođeni obveze da do četvrtka znaju barem imena likova, tinejdžeri napokon počeli dolaziti, i to u potrazi za knjigama koje žele čitati. Priznajem, u tom trenutku nisam se odmah snašla u svojoj novoj ulozi "starije osobe". Preporučila sam previše Julesa Vernea, na veliko oduševljenje roditelja, ali nešto manje mladih.

Sada, nešto starija i od te prve starosti, i nadam se, mudrija, donosim jednu eklektičnu listu preporuka s okvirnom temom odrastanja i prijateljstva – prvi dio serijala preporuka za tinejdžere. Odabrane knjige nisu tu samo zato što su popularne ili trendovske, nego zato što nude književnu kvalitetu, uzbudljive priče i svjež pogled na teme koje obrađuju. Čini mi se da dobar dio suvremene literature za mlade toliko nastoji imitirati njihov jezik i način razmišljanja da se iscrpljuje u pukoj imitaciji, bez ikakve promjene perspektive. U ovom izboru to nije slučaj.

Prijateljstvo je ključno za odrastanje – ono oblikuje način na koji usvajamo socijalne obrasce, osjećamo se prihvaćeno ili se, pak, prepuštamo osamljenosti. Zato mi se činilo logičnim da prvi popis knjiga posvetim upravo toj temi.

Evo naše žanrovski raznovrsne liste:
 

Čik Herrndorf Wolfgang

Sjećate li se Huckleberry Finna? Ili barem sažetka s interneta? E sad, zamislite da su Huck i Jim dvojica njemačkih tinejdžera koji ukradu Ladu (nekad iznimno popularan auto u bivšoj Jugoslaviji) i izgubljeno lutaju njemačkim cestama, usput otkrivajući sebe i svijet oko sebe. Upravo je to okvir ove lude priče koja slavi različitost, prijateljstvo i mladenačku slobodu.

Čik je roman koji je stekao kultni status (o njemu je lijepo pisala i Marija Ott Franolić: ovdje), a prati Maika i Čika, dvojicu autsajdera iz sasvim različitih svjetova. Maik dolazi iz imućne, ali disfunkcionalne obitelji, dok je Čik neprilagođeni pridošlica ruskog podrijetla, često viđen u školi u alkoholiziranom stanju. Kada se njihovi putevi spoje na početku ljetnih praznika, umjesto da ih provedu u samoći i dosadi, odluče pobjeći od svega i krenuti na put bez cilja – u ukradenoj, staroj Ladi, posve neprikladnoj za avanturu (baš kao i njihovo poznavanje geografije).

Njihova vožnja kroz Njemačku pretvara se u niz nepredvidivih susreta, neobičnih prijateljstava i situacija koje će ih natjerati da svijet – i sebe – vide drugim očima. Humorističan i zabavan, Čik definitivno nije vodič za putovanja, ali svakako jest vodič za pronalaženje sebe kroz oslobađanje od očekivanja odraslih.

Pax je priča o prijateljstvu između dječaka Petera i njegovog pripitomljenog lisca Paxa. Kada Peterov otac odlazi u vojsku, dječak je prisiljen pustiti Paxa u divljinu i preseliti se kod djeda. No ubrzo shvaća da je pogriješio i kreće na opasno putovanje kako bi pronašao svog lisca. Istovremeno, Pax pokušava preživjeti u nepoznatom svijetu, učeći što znači biti divlja životinja.

Ovo je priča koju mjestimice nije lako čitati – Sara Pennypacker piše na način koji čitatelja potpuno uvlači u svijet svojih likova. Roman je ispripovijedan iz dvije perspektive, Peterove i Paxove, i bavi se teškim temama poput rata i njegovih posljedica. No, Pax je istovremeno i prelijepa priča koja, unatoč trezvenom pogledu na stvarnost, obnavlja nadu u čovječanstvo, istražuje duboku povezanost između ljudi i životinja te kroz niz dojmljivih slika oslikava njihovu neraskidivu vezu. Dodatnu vrijednost romanu daju i prekrasne ilustracije Jona Klassena.

Za one koji ne mogu pustiti Paxa nakon posljednje stranice, postoji i nastavak, Pax – putovanje kući, koji još dublje istražuje ekološke teme i međuovisnost različitih ekosustava, kao i posljedice rata. U njemu Pax ima kćerkicu – pripremite maramice.

Ivona Šajatović poznata je lektirna autorica, no njezin manje poznati roman Pazite kako igrate bavi se temom udomiteljskih obitelji na način koji izbjegava klišeje socijalnog romana. Ispričana iz perspektive trinaestogodišnje Kaje, priča ne prikazuje udomljenu djecu isključivo kao žrtve teških prilika. Jasmina, Kaja i Bojan odrastaju u lošim uvjetima, daleko od bezbrižnog djetinjstva, ali unatoč svemu pronalaze načine da se nose sa svojom situacijom.

Oni su dio sustava u kojem se preko njihovih leđa sklapaju poslovi, popunjavaju radna mjesta i podmiruju računi odraslih. Djeca rade u gostionici svojih udomitelja ili čiste kuću politički utjecajnih susjeda u zamjenu za usluge socijalne radnice. No, umjesto da ih to u potpunosti zarobi u beznađu, spašava ih međusobna povezanost. Pazite kako igrate lijepa je priča o odrastanju, prijateljstvu i odabranoj obitelji – onoj koju si sami biramo kada nam ona biološka zakaže.

Likovi se suočavaju s nizom moralno izazovnih situacija u kojima bi odrasli oko njih vjerojatno izabrali oportunizam. Primjerice, sedamnaestogodišnja Jasmina dobiva priliku da prevarom osvoji izbor za miss, što vidi kao mogući izlaz iz svoje situacije. No, ono što Pazite kako igrate čini posebnim jest način na koji autorica prikazuje djecu – ne kao pasivne figure koje samo trpe, već kao mlade ljude koji, unatoč svemu, donose vlastite odluke i bore se na svoj način.

Tresak Hornby Nick

Nick Hornby jedan je od najpoznatijih suvremenih autora za mlade, poznat po tome što se u svojim djelima uvelike bavi odrastanjem. Iskreno, bila sam pomalo skeptična kad sam uzela njegov roman u ruke, strahujući od šablonskog prikaza srednjoškolskog života. No, priča o skejteru Samu, koji vodi ozbiljne razgovore s posterom Tonya Hawka, odmah me osvojila.

Šesnaestogodišnji Sam odrastao je uz majku koja ga je rodila s 16 godina i zbog toga je itekako svjestan posljedica tinejdžerske trudnoće. Zrelo razmišlja o ambicijama, seksualnosti i budućnosti – ili barem misli da je tako. No, kada njegova djevojka ostane trudna, suočava se s vlastitim strahovima i donosi niz odluka na koje kasnije nije ponosan. Kroz niz pokušaja bijega od odgovornosti, Sam uči pravu vrijednost obiteljske podrške, prijateljstva i, naposljetku, vlastite uloge u svijetu koji se neočekivano promijenio.

Ozbiljna, ali istovremeno duhovita priča, Tresak ne nudi lake odgovore niti romantizira tinejdžersku trudnoću, već slojevito i iskreno prikazuje što se događa kad život skrene s planirane staze.

Donna Tartt objavila je Tajnu povijest 1992. godine i time se upisala među ključne autorice suvremene književnosti za mlade i odrasle. Ovaj roman ne samo da je stekao kultni status, već je i postavio temelje za buduća djela slične tematike, popularizirajući podžanr dark academia: književni pravac koji istražuje mračnu stranu akademskog života, opsesiju ljepotom i znanjem te granice moralnosti u intelektualnim krugovima.

Iako se motivi odrastanja i prijateljstva protežu kroz nekoliko stotina stranica, Tajna povijest nije klasičan roman o mladenačkim iskustvima. Radnja prati skupinu šestero studenata klasične filologije na elitnom Hampden Collegeu u Vermontu. Priču pripovijeda Richard Papen, koji retrospektivno otkriva događaje koji su doveli do ubojstva njihova prijatelja Edmunda "Bunnyja" Corcorana te razorne posljedice tog čina na njihovu izoliranu zajednicu. Roman je spoj psihološkog trilera i intelektualnog romana, prepun književnih i klasičnih referenci, no može se pratiti čak i ako su vam grčke tragedije ostale nepročitane.

Za one koji žele još jedan izvrstan primjer dark academije, preporučujem Da smo zlikovci koji je napisala M. L. Rio – roman u kojem Shakespeare i tajne studentskog društva igraju ključne uloge.

Simon je srednjoškolac koji još nije spreman javno se autati, ali se zato zaljubljuje u misterioznog dečka s kojim razmjenjuje e-mailove pod pseudonimom Blue. Njegova tajna korespondencija dolazi u opasnost kada je otkrije školski kolega Martin, koji ga stavlja pred neugodan izbor: ili će mu pomoći osvojiti njegovu prijateljicu, ili će cijela škola saznati istinu.

S ljubavlju, Simon priča je o prijateljstvu, identitetu i ljubavi. Simon kao pripovjedač osvaja inteligencijom, sarkazmom i humorom, no istovremeno je i nesiguran tinejdžer koji balansira između želje za privatnošću i potrebe da bude autentičan u svojim odnosima. Albertalli vješto gradi napetost oko anonimne prepiske s Blueom, dajući priči dozu tajanstvenosti koja čitatelja drži prikovanog do samog kraja. A ako vam se roman svidi, dobra vijest – knjiga S ljubavlju, Simon adaptirana je kao film.
 

Kuća u ulici Mango Cisneros Sandra

Kuća u ulici Mango je roman autorice Sandre Cisneros koji kroz niz „razglednica“ prati godinu dana u životu Esperanze Cordero, mlade djevojke koja odrasta u latinoameričkoj četvrti Chicaga. Priča započinje selidbom Esperanzine obitelji u kuću u ulici Mango, koja je njihovo prvo vlasništvo, ali ne ispunjava njezina očekivanja zbog svoje skromnosti i derutnog stanja. Roman istražuje Esperanzine misli, osjećaje i iskustva dok se suočava s izazovima odrastanja, identiteta i društvenih očekivanja. Esperanza razvija strast prema pisanju kao sredstvu bijega i samoizražavanja, sanjajući o boljoj budućnosti izvan ulice Mango.

Roman se bavi temama identiteta, ženskih uloga i potrage za samoizražavanjem, pružajući uvid u život mlade Latinoamerikanke koja nastoji prevladati ograničenja svoje sredine. Brzo se čita, ali dugo zadržava pažnju poetičnošću s kojom obavija svakodnevne situacije odrastanja.
 

Roman koji je stekao veliku popularnost i doživio uspješnu filmsku adaptaciju donosi još jednu priču o odrastanju, obiteljskim tajnama i ljetu koje mijenja sve za protagonistkinju. Glavna junakinja, dvanaestogodišnja Sofija, nevoljko odlazi iz Beograda na ljetovanje s bakom na Hvar. Očekuje dosadne dane provedene daleko od prijatelja i interneta, ali umjesto toga otkriva ljepotu malog mjesta na moru, nepoznati svijet svoje obitelji i priče koje su godinama ostale neizgovorene. Sofija se suočava s prošlošću o kojoj ništa nije znala – s obiteljskim tajnama, generacijskim razlikama i posljedicama ratnih podjela koje su oblikovale njezine najbliže. Dok se upoznaje s bakom, njenim neobičnim prijateljima i novim načinom života, Sofija postupno pronalazi svoj glas i samopouzdanje.

Sofijina zbunjenost i “pogled izvana” omogućuju nam novi pogled na stvari koje smatramo samorazumljivima, a priča ne govori samo o ljetnim avanturama i prijateljstvu, već i o emocionalnom nasljeđu koje nosimo iz obitelji. Autentično prikazuje kako se mladi nose s teretom prošlosti, ali i koliko su sposobni pronaći vlastiti put unatoč njemu. Leto kad sam naučila da letim obvezno je štivo – kako za odrasle, tako i za one koji tek odrastaju.

Lažljivi život odraslih Ferrante Elena

Sofija na Hvaru, a Giovanna u Napulju. Roman Lažljivi život odraslih Elene Ferrante centrira priču o Giovanni, djevojčici iz napuljske građanske obitelji. Njezino djetinjstvo obilježava stabilnost i privid savršenog obiteljskog života, sve dok ne čuje očeve riječi da sve više nalikuje njegovoj sestri Vittoriji – ženi koja je utjelovljenje svega čemu se obitelj naizgled protivi. Intrigirana tetom i svijetom s druge strane Napulja, Giovanna postupno razotkriva obiteljsko licemjerje. Otkriva da odrasli ne žive prema vlastitim pravilima, već u mreži prevara, kompromisa i laži. Dok istražuje vlastiti identitet, ona prolazi kroz bunt, prijateljstva, prve ljubavi i razočaranja, odbacujući lažnu moralnost građanskog društva.

Roman se bavi pitanjima roda, seksualnosti i društvenih razlika, stavljajući naglasak na Giovannino distanciranje od obitelji i njezin pokušaj razumijevanja svijeta odraslih. Kroz odnos s Vittorijom, Giovanna se suočava s vlastitim porijeklom, emocijama i očekivanjima koja su joj nametnuta. Na kraju, u potrazi za vlastitim putem, ona napušta sve što poznaje i kreće prema neizvjesnoj, ali iskrenijoj budućnosti.
 
Ferrante majstorski oslikava prijelaz iz djetinjstva u mladost, istražujući nesigurnost, strah i želju za pripadanjem, dok istovremeno kritizira društvene norme i obiteljske strukture. Pravo štivo za mlade buntovnike i buntovnice, a ujedno i vrhunsko književno djelo. Elenu u lektire!

Za kraj imamo najstariji i najmračniji roman. Napisan 1962., roman Oduvijek živimo u dvorcu Shirley Jackson je psihološki triler ispripovijedan iz perspektive osamnaestogodišnje Mary Katherine "Merricat" Blackwood, koja sa starijom sestrom Constance i bolesnim ujakom Julianom živi u osami obiteljske vile. Ostatak obitelji otrovan je arsenom prije šest godina, a sumnja je pala na Constance, koju su zauzvrat izolirali iz sela. Merricat živi u svijetu rituala i praznovjerja, vjerujući da može zaštititi sestru od prijetnji izvan njihovih zidova. Njihovu “idilu” prekida dolazak rođaka Charlesa, koji unosi kaos pokušavajući doći do obiteljskog bogatstva i kontrole nad kućom. Njegova prisutnost izaziva napetosti, a niz događaja vodi do požara koji dodatno produbljuje jaz između sestara i njihove okoline.

Roman se bavi temama paranoje, izolacije i ženske povezanosti nasuprot patrijarhalnim strukturama moći. Kroz pogled neobične, ali bolno odane protagonistkinje, Oduvijek živimo u dvorcu istražuje pitanje tko je zapravo istinski opasan – svijet izvan zidova ili onaj unutar njih.
 

Rebbeca Mikulandra (1990.) završila je preddiplomski studij filozofije i religijskih znanosti te
diplomski studij bibliotekarstva i komparativne književnosti. Radi kao knjižničarka u Knjižnici
Dubrava (KGZ). Piše poeziju i književnu, filmsku i televizijsku kritiku.