Alida Bremer : Bila bi velika šteta sad stati

Nenad Bartolčić : Što se više približava početak leipziškog sajma pretpostavljam da pozitivna nervoza u organizacijskom timu pomalo raste. Kako, dakle, teku završne pripreme oko nastupa Hrvatske u Leipzigu?          

Alida Bremer : Završne pripreme su dosta kaotične, jer su naša sredstva premala - a nisu još ni odobrena, nego su samo načelno dogovorena - da bismo zaposlili profesionalce koji bi nam odrađivali neke važne segmente ovog posla. Samo jedan primjer: PR-agentica velikog izdavača kod kojeg će biti objavljen Igor Štiks, a i antologija koju sam ja uredila skupa s dvije kolegice, zvala me je da me pita „kontakte moje PR-agencije". Kad sam joj rekla da to sve radim ja, ona nije mogla vjerovati...            

Da li je zaključena lista autora koji će nastupiti na sajmu? Naime, oko prošlogodišnjeg nastupa Hrvatske bilo je prigovora oko koncepcije, odnosa broja predstavljenih autora iz dva najveća društva pisaca...            

Da, lista autora je zaključena. Moram Vam priznati da se i danas ne mogu naviknuti na to da u Hrvatskoj ima ljudi koji vjeruju da je članstvo u nekom Društvu pisaca ili književnika uvjet za kvalitet književnog djela - no kako se ovdje radi o Sajmu knjiga, a ne o procjeni kvalitete, moram još uz to dodati - koji vjeruju da bi takvo članstvo moglo biti uvjetom za tržišni uspjeh nekog djela na stranom tržištu ili za interes strane publike.          

Imate li podatak koliko će novih prijevoda hrvatskih autora na njemački jezik biti dovršeno do sajma? Imajući u vidu i prijevode iz prethodnih godina, koliko će sveukupno hrvatskih autora i djela biti prezentirano njemačkim čitateljima?          

Da, podatke imam, na našem je webu uvedena rubrika "Neuerscheinungen" - dakle "nova izdanja" i ona se polako puni; s nekim ponovljenim izdanjima koje u jako lijepoj ediciji sprema Wieser Verlag broj se penje na preko 30 izdanja, što je pravo čudo u odnosu na sve prošle godine. Osim toga, odmah poslije sajma planirano je još desetak novih knjiga, oko kojih se već sad pregovara. Prijevodi iz prethodnih godina su nam također u vidu, naročito kod autora koji su kontinuirano objavljivali na njemačkom, npr. Slavenka Drakulić, Miljenko Jergović, Miro Gavran ili Zoran Ferić - uglavnom tako što ćemo ih prikazati na webu i u dogovoru s izdavačima, koji nam svi već pišu i šalju materijale, ubaciti linkove prema tim izdavačima.          

Leipziški je sajam odlično posjećen i od strane gostiju iz drugih zemalja. Da li ćete iskoristiti priliku da uz spomenute njemačke prijevode izložite i dio postojećih prijevoda na neke druge jezike, ili se to ne uklapa u zadanu koncepciju?          

Uklapa se u koncepciju, ali ne u moje mogućnosti. Odgovore na ovaj intervju Vam pišem u 3h i 44 min ujutro - više od ovoga koliko radim zbilja ne mogu.          

Kakav će sve popratni materijal dočekati posjetitelje na hrvatskom štandu, bez obzira radilo se o tiskanom ili elektroničkom formatu?          

Popratni materijal je zamišljen kao iznimno jednostavan i iznimno efektan - Gradski magazin 'Kreuzer', jedna dosta važna novina u kulturi cijele regije, a naročito Leipziga, koja za svaki Sajam donosi specijalni prilog, ove će godine osim specijalnog priloga, u kojem će isto biti riječi o Hrvatskoj, donjeti jedan dodatak - naljepljen na prednjoj korici 'Kreuzera' - malu knjižicu s hrvatskim programom. Ovu će knjižicu 'Kreuzer' tiskati u 50.000 primjeraka, jedan dio dakle će biti zaljepljen na kompletni tiraž 'Kreuzera', jedan dio će biti postavljen u sve stalke Kulturtraegera, koji u gradu drži stalke za besplatne razglednice u kafićima i restoranima i na drugim javnim mjestima, jedan dio će ići u mape svih 2.500 akreditiranih novinara, jedan dio će se dijeliti na sajmu....

Kako je ovaj poduhvat skup, mi tražimo hrvatske firme koje bi oglasile u našoj programskoj knjižici i tako snosile dio troška. Već smo imali i prvi uspjeh - naslovnicu je na našu veliku radost zauzela firma koja proizvodi kravate „Croata" - tako da će slika pulske Arene s kravatom biti tiskana na naslovnici.

A ovo se odlično uklapa u našu želju da probudimo znatiželju kod publike - glavni urednik i grafički urednik 'Kreuzera' mi naravno nisu odmah vjerovali da kravata ima veze s Hrvatima, ali onda je jedan enciklopedijski leksikon mode i odijevanja riješio nedoumice, šteta što nisam predložila opkladu. Obojica su oduševljeni svojim novim saznajem i misle da će se tako iznenaditi i čitatelji 'Kreuzera' i goste Sajma i novinare u ožujku.          

Koliko sam mogao primijetiti, prateće web stranice se postepeno pune, dakle neće izostati podrška u digitalnom obliku, od weba pa do materijala na CD-romovima?          

Imat ćemo samo web. Za materijale na CD-romovima bi opet trebalo i više novca i više suradnika. No u suradnji s fondacijom Robert-Bosch proizvodimo CD "Hrvatska Vas poziva slušati" na kojoj će biti snimljeni tekstovi koje čitaju njemački glumci, a tekstovi su 40% hrvatskih autora i 60 % izabranih autora "u gostima kod Hrvata" - iz drugih zemalja jugoistočne Europe, bez nekog ključa, u našem izboru, a po afinitetu agencije koja snima ovaj CD. Sajam u Leipzigu je jako ponosan na ovaj naš proizvod - smatra da su time Hrvati, koji su se našli u privilegiranom položaju u odnosu na neke svoje susjede, koji dugo neće moći doći u ovakvu priliku da se predstave u Leipzigu, pokazali veliku širinu i otvorenost.          

Pretpostavljam da će program na prostoru Sajma kao i u samom gradu biti vrlo intenzivan. Možete li nam nabrojati neke od najznačajnijih događanja koja ste priredili.          

Party u klubu Horns Erben prve večeri - prije nego što Sajam počne - u srijedu, domjenak za who is who grada Leipziga i Sajma u Galeriji za suvremenu umjetnost, koji će završiti promocijom knjiga na njemačkom jeziku  Andriane Škunca, Luke Paljetka i Marice Bodrožić - u četvrtak, nastup ovdje jako popularnog glumca Miroslava Nemeca, koji će čitati prijevod "Dvora od oraha", a zatim grupno čitanje 6 autora - u petak, nastup Olje Savičević Ivančević i Ivane Sajko u "dugoj noći čitanja" skupa s mladim njemačkim autorima - u četvrtak u katakombama Moritzbastei...          

U kolikoj ste mjeri zadovoljni sa suradnjom samih pojedinih hrvatskih autora, a onda i autorskih udruženja, kao i nakladnika, te Ministarstva kulture RH oko pripreme nastupa? Iako je vremena još malo, što se još da poboljšati, ako je potrebno?          

Ova je tema komplicirana, ne bih na nju u ovom trenutku detaljno odgovarala. Zadovoljna sam što je do projekta ipak došlo, zahvalna sam svim kolegama koji su pomogli pri realizaciji. Poboljšati bi se trebalo toliko toga da se na to ne može odgovoriti ukratko...          

Naglašavate da bi bilo pogrešno ovogodišnji nastup u Leipzigu smatrati klimaksom hrvatskog proboja na njemačko jezično područje i tržište knjiga, već ga treba iskoristiti kao početak višegodišnjeg organiziranog djelovanja na tom planu?          

Da, bila bi velika šteta sad stati, jer ne bi bilo pametno poslije točno godinu dana očekivati da je sve postignuto što se moglo i trebalo postići, a ipak je postignuto toliko toga da se na nečemu može dalje graditi...          

Ovih dana u Leipzig kao svojevsrna prethodnica dolazi troje naših autora - Daša Drndić, Olja Savičević Ivančević i Robert Perišić... da li će se u ova dva mjeseca pred sajam dogoditi još koji posjet naših autora kao svojevrsna najava nastupa Hrvatske u Leipzigu?          

Ne, planiran je samo jedan program u Berlinu direktno prije početka Sajma i jedan jako lijep program u travnju u Münchenu, jedan isto tako lijep u svibnju u Beču... Naravno, moglo je takvih programa biti više - trenutno su nam otvorena vrata u cijeloj Njemačkoj, ali ja stvarno nemam snage da još i to realiziram. To je naravno malo i šteta, trebalo bi iskoristiti ovaj val interesa, ali stvarno nije moguće. Osim toga, to košta, iako njemačke institucije uvijek pokrivaju jedan dio troškova - ali očekuju participaciju ili izdavača ili zemlje čiji su to autori.          

U kolikoj ste mjeri zadovoljni hrvatskim medijima u smislu praćenja aktivnosti oko organiziranja ovogodišnjeg nastupa Hrvatske u Leipzigu? Može li se (treba li se) tu još ponešto promijeniti, popraviti?          

Pravo da Vam kažem ne stižem uvijek pratiti hrvatske medije, samo kad mi netko pošalje neki link - što je ipak često, ali nikako nije sustavno, tako da nemam pravi pregled. Mediji su prema ovom projektu pokazali puno razumijevanja, interesa i simpatija, koliko sam ja mogla uočiti i to me naravno veseli. Ja sam uopće vrlo zadovoljna sa zaista puno autora, te puno novinara, urednika itd., koji su mi ove godine pokazali simpatije, pružili podršku, podržali me. Negativna iskustva uglavnom prvo analiziram i onda zaboravljam, pozitivna me jako motiviraju. Promijeniti se može uvijek puno, ali mislim da mediji u ovom slučaju ne moraju baš nešto naročito mijenjati -  nisu oni ti, koji bi se trebali mijenjati, barem se meni tako čini.