Barbara Kryžan-Stanojević (ur.) : Lice i naličje jezične globalizacije
Zbornik znanstvenih rasprava o mnogostrukim, mogli bismo reći janusovskim licima jezične globalizacije započinje tekstom urednice i autorice Barbare Kry¿an-Stanojević, nakon kojega se nižu tekstovi istaknutih hrvatskih i inozemnih autora te mlađih kolega koji se u svojim prilozima s različitih stajališta bave statusom i korpusom, osobito „malih" jezika, u globalizacijskim okolnostima.
Autori zastupljeni u zborniku "Lica i naličja jezične globalizacije" pripadnici su hrvatske i poljske akademske zajednice (Barbara Kry¿an-Stanojević, Maja Bratanić, Nives Opačić, Lidija Cvikić, Dubravka Sesar, Petar Vuković, Neda Pintarić, Mihaela Matešić, Elzbieta Wroc³awska, Jerzy Molas, Marko Feller), ali i stručnjaci zaposleni u državnim institucijama zaduženima za uređivanje odnosa hrvatske kulturnojezične zajednice s europskom, a onda i svjetskom zajednicom (Snježana Ramljak, Irena Petrušić).
Rukopis se sastoji od tri tematska sklopa koji obuhvaćaju tekstove u kojima se autori bave: 1. zakonskom regulativom i definicijama jezičnoga konteksta u globalizacijskim okolnostima; 2. mogućnostima uređivanja jezičnih odnosa u globalizacijskim okolnostima; 3. analizom pravopisnih i semantičkih promjena u suvremenim jezicima izazvanih ili potaknutih globalizacijskim okolnostima.
U prvom se tematskom sklopu autori bave pitanjima zakonske regulative te definiranja statusa i korpusa jezika u novonastalim globalizacijskim okolnostima, a posebno propitivanjem statusa „malih" jezika u njima. Važan se prinos toga dijela knjige sastoji u činjenici da autori s jedne strane donose pregled institucionalnih mogućnosti koje široj, a osobito jezikoslovno zainteresiranoj javnosti nisu u dovoljnoj mjeri poznate, ali i u tome što postavljaju relevantna pitanja o mogućnostima utjecaja i na status i na korpus „malih" jezika nudeći istovremeno neke od mogućih odgovora.
U drugom tematskom sklopu autori polaze od sagledavanja mogućnosti pronalaženja prostora „malih" jezika u globalizacijskim okolnostima, pa tako uglavnom ističu kako te okolnosti ne moraju nužno biti shvaćene samo negativno, tako da se na njih gleda kroz prizmu utjecaja „velikih" jezika na „male", nego i kao pozicija koja omogućuje međukulturalnu razmjenu. To je kontekst u koji se uklapaju rasprave o hrvatskom kao o zavičajnom jeziku, o kašupskom kao o regionalnom jeziku, o ekolingvističkim nastojanjima bačkih Bunjevaca te o alfabetizaciji u lužičkim jezicima.
Svi navedeni tekstovi bogato su dokumentirani primjerima iz kojih i stručnjak, ali i zainteresirani čitatelj bilo kojega usmjerenja, stječe izvrstan uvid u probleme odnosa između jezika i identiteta govornika tih jezika, a onda i u probleme odnosa s bliskosrodnim, susjednim, ili na bilo koji drugi način povezanim kulturnojezičnim zajednicama.
Autori zastupljeni u trećem tematskom sklopu bave se specifičnim jezikoslovnim pitanjima kao što su poslovice, odrazi globalizacije u hrvatskome pravopisu, semantičke promjene u rječniku političkih termina te analiza registriranih novooblikovanih značenja pojedinih istaknutih termina (kao što je nacionalizam) u hrvatskom i poljskom jezičnom korpusu. Problemima pristupaju analitički kontrastivno, upozoravajući na važnost poredbenoga pristupa u kojem se posebno ističu kulturnojezične vrijednosti (povezane s autoidentifikacijom govornika).
Kao posebnu kvalitetu zbornika ističem činjenicu da je urednica uspjela okupiti autore različitih generacija i različitih pogleda na sociolingvistički problem s kojim se suočava i hrvatski jezik, ali i drugi jezici koji su mu po određenim kriterijima nalik, bilo po tome što s njim dijele sudbinu „maloga" jezika, bilo po tome što su se kao standardni jezici razvijali u sličnim kulturno-političkim okolnostima.
Osim toga, većina autora u svojim tekstovima donosi brojne podatke o sociolingvističkim istraživanjima i akcijama koje se provode u vezi s promoviranjem i čuvanjem kulturnih i jezičnih posebnosti zajednica unutar EU s kojima se i hrvatska kulturnojezična zajednica može uspoređivati, a o kojima se, kao što je već istaknuto, vrlo malo zna. Zbog svega navedenoga smatram da zbornik o kojem je riječ predstavlja inovativan i važan prilog suvremenoj sociolingvističkoj literaturi u nas, a njegovu posebnu vrijednost vidim u tome što se u njemu s jedne strane detektiraju problemi jezika u hrvatskome društvu, ali i što se ti problemi osvjetljuju iz perspektive pogleda izvana, iz drugih jezika i kultura.
Upravo će na temelju tih kvaliteta zbornik "Lice i naličje jezične globalizacije" domaćim i inozemnim stručnjacima, ali i studentima, a onda i zainteresiranoj javnosti, kako jezikoslovcima, tako i sociolozima i povjesničarima, no i stručnjacima drugih društveno-humanističkih struka, služiti kao pouzdan uvod u pitanja odnosa jezika i globalizacijskih procesa na našim prostorima danas.
Barbara Kry¿an-Stanojević (ur.) : "Lice i naličje jezične globalizacije"
Srednja Europa, 2009.
( Tekst se ekskluzivno objavljuje na MV Info zahvaljujući potpori udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )
Lice i naličje jezične globalizacije
- Srednja Europa 12/2009.
- 162 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789536979639