ChatGPT ili koga zapravo čitamo?
Danas se na Amazonu izlistava već na stotine naslova kojima je kao autor (ili ko-autor) potpisan ChatGPT a vjerojatno je u dosta primjera i nepotpisan, dok je iz dana u dan sve veći broj naslova koji su objavljeni na temu UI – umjetne inteligencije ili baš specifično ChatGPT-a, tehnologije koju je razvila tvrtka Open AI. Pisalo se i godinama prije o ovoj temi, no tek kada se koncem studenog prošle godine svijetu ukazao ChatGPT, krenula je lavina tekstova o UI i njezinoj primjeni u različitim sferama ljudske kreativnosti, pa su se tako i organizatori Noći knjige 2023. (od 21. do 23. travnja), najmasovnije knjiške manifestacije u Hrvatskoj, odlučili pozabaviti ovom temom.
Onima koji će ove godine sudjelovati svojim programima i aktivnostima u Noći knjige (ili će biti prisutni samo kao publika) u želji da im približe temu postavili su nekoliko pitanja: fascinira li i njih umjetna inteligencija? Može li biti korisna i za knjigu i čitanje? Kako? Zanemarujemo li, oslanjajući se olako na njezina rješenja, vlastite intelektualne resurse? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku moći potpuno zamijeniti čovjeka? Može li stroj postati uspješan autor? Što bi to moglo značiti za umjetnost, osobito za književnost? Moguće odgovore na ta pitanja već desetljećima nudi književnost i filmska umjetnost, i to najčešće u žanru znanstvene fantastike, osobito distopije, poput kultnog filma "Istrebljivač" (Blade Runner) snimljenog prema romanu Philipa K. Dicka "Sanjaju li androidi električne ovce?".
Podsjećam da Noć knjige obilježava UNESCO-ov Svjetski dan knjige i autorskih prava, i mnoge autorske udruge u svijetu sve glasnije postavljaju pitanje trebaju li djela stvorena umjetnom inteligencijom biti zaštićena autorskim pravima budući da se autorstvo tretira isključivo kao proizvod ljudskog intelekta, a autorsko pravo potiče i štititi ljudske kreatore. Ističu da zakon o autorskim pravima treba ostati takav i da djela stvorena umjetnom inteligencijom, bez ikakvog ljudskog angažmana, trebaju biti isključena iz zaštite autorskih prava. Izazovnije pitanje odnosi se na stupanj ljudske intervencije koji je potreban da bi se zatražilo autorsko pravo na djelo stvoreno uz pomoć sustava umjetne inteligencije. Istovremeno, sustavi umjetne inteligencije "uče" preuzimanjem i obradom velikih količina podataka, pa tako i djela zaštićenih autorskim pravima, dakle radi se o procesu koji može uključivati izradu neovlaštenih kopija autorskih djela. Stoga je američko Udruženje autora izradilo novu klauzulu o zabrani korištenja autorskog djela za obuku tehnologija umjetne inteligencije bez izričitog dopuštenja autora, štoviše, autori i agenti mogu zahtijevati da se ova klauzula doda u njihove ugovore.
Danas već svatko za neveliku cijenu upotrebom brojnih softverskih pomagača može postati autor/ica nekog jednostavnog, ne odviše zahtjevnog književnog djela, naročito na primjeru lakih uradaka pojedinih književnih žanrova za koje najčešće i ne treba neki veći umjetnički doseg, već je dostatna sposobnost variranja banalnih obrazaca, npr. na razini "njihove su se usne spojile dok je sunce lagano zapadalo iza horizonta". S druge strane, pojedini kvalitetniji programi autorima zaista mogu pomoći da koristeći vlastite ideje kreativne postupke ubrzaju, lakše osmišljavaju, baš kao što se već godinama UI koristi u poslovnim procesima, a još više je iskoristiva u kreiranju znanstvenih ili drugih više činjeničnih a manje imaginativnih sadržaja. No, kao što će mnogi pisci reći da "bez mnogo čitanja nema dobrog pisanja" tako i UI "čita i uči", ali nezamislivo brže i s nemjerljivim kapacitetom pohrane pročitanog, i teško je zapravo predvidjeti što nas na tom polju očekuje već u idućih nekoliko godina.
Možda će oni koji hrvatskim piscima spočitavaju da njih premali broj piše za publiku doći na svoje, jer tu može uskočiti ChatGPT (ili neki drugi) koji će zadovoljiti potrebe brojne čitalačke publike te omogućiti da se štanca dovoljno naslova po željenoj špranci. I dok će takvim generičkim uratcima ipak nedostajati stvarno umjetničko iskustvo, imaginacija i profinjenija ljudska emocija, za one kompleksnije i posljedično tržišno manje popularne uratke i dalje će se brinuti ljudska kreativnost, inteligencija i mašta, iako nije isključeno da neki puno napredniji ChatGPT neće i tu uskočiti.
** tekst je prvotno objavljen u Best Booku, mjesečnom prilogu o knjigama tjednika Express.