Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Preporuka • Piše: Marija Ott Franolić • 23.06.2019.

Čitajte djeci: Umjetničke i poetske knjige

Kako bi razvili smisao za estetiku i naučili  uživati u umjetnosti, djecu rano valja izložiti različitim umjetničkim sadržajima – voditi ih na izložbe klasičnih i modernih slikara, slušati u njihovoj prisutnosti razne vrste glazbe, pokušati razabrati kako zvuči koji instrument, kupiti im raznoliki pribor za crtanje, bojanje, modeliranje i pustiti ih da sami izrađuju slike ili skulpture, gledati često s njima igrane, animirane i dokumentarne filmove prilagođene njihovoj dobi te im pružiti što više scenskih doživljaja. Čitati im treba što više, poželjno je da to bude svaki dan barem 15 minuta, i ne treba se pritom bojati nekonvencionalnih štiva, apstraktnih, nadrealističnih, filozofskih, poetskih, posve nesvrhovitih, umjetničkih. Djeci možemo ponuditi i knjige namijenjene odraslima, dapače, jer one će obogatiti njihove doživljaje i osloboditi ih od predrasuda, treba samo smisliti način da im se približi sadržaj s kojim se možda ne susreću često.  

Istraživanja pokazuju da rani umjetnički odgoj kod djece pojačava samopouzdanje, olakšava snalaženje u društvenim situacijama, poboljšava kognitivne sposobnosti, kreativnost, pojačava unutarnju motivaciju, želju za istraživanjem novih stvari i poboljšava mogućnost njihova izražavanja, razvijajući im vokabular. Umjetnost djeci kao i odraslima postavlja pitanja o životu. Koliko god apstraktna bila, ona uvijek govori o nama jer bi nam inače bila strana i nerazumljiva. Zato je razumijevanje priča povezano s razumijevanjem nas samih – kroz pripovijedanje više saznajemo o svojim emocijama, dilemama, interakcijama s drugima. Umjetnička nam djela zapravo omogućuju da spoznamo svoju zajedničku ljudskost. 

U nastavku slijede umjetničke i poetske knjige, kod kojih se slika i tekst vrlo dobro nadopunjuju i koje svijet, ali i nas same, prikazuju na jedan pomaknut, a opet poznat i jednostavan način. 

ŠPORKI ŠPIRO I NEPOSLUŠNA TONKA,
Olja Savičević Ivančević & Svjetlan Junaković (Sandorf, 2017.)

Ilustracija: Svjetlan Junaković

Šporki Špiro i Neposlušna Tonka Savičević Ivančević Olja

Olja Savičević Ivančević nagrađivana je i prevođena spisateljica koja piše prozu i poeziju za odrasle, a ovo joj je prva slikovnica. Šporki Špiro i neposlušna Tonka duhovita je priča za djecu i odrasle koja u stihovima vrlo živahne i neusiljene rime progovara o dva autsajdera. Djevojčica Tonka živi u gradu Utorku u kojem svi žive na isti način, a ona je neposlušna, „dišpetoža“, pa je uspoređuju sa šporkim Špirom koji je „odrpanac, protuha i neotesanac“. Kad Tonka izgubi svoj glas, susreće Špiru i zajedno ga kreću tražiti. To nije samo pustolovina, potraga za izgubljenim glasom, nego i alegorija koja nam kazuje da se ohrabrimo i u vječno-istoj svakodnevici pronađemo svoj glas, ostanemo vjerni svojoj osobnosti, baš kao Tonka i Špiro. 

Povremeni dalmatinski izrazi poput „dišpetoža“ ili „šporak“ priči daju posebnu čar,  čine je življom, prenoseći nam raznorodnost i bogatstvo jezika, nudeći djeci mogućnost usvajanja novih i magičnih riječi. Užitku čitanja doprinio je i poznati ilustrator Svjetlan Junaković, koji je svojim apstraktnim, modernim izričajem oživio likove i priči pridao posve novu kreativnu dimenziju. Djeci će šarene i pomalo otkačene ilustracije biti zabavne, jer uključuju razne tehnike. Osim što je rukom na crtežima ispisao sitne primjedbe koje zgodno nadopunjuju glavni narativ, Junaković je uspio naslikati i ono čega nema, tj. Tonkin izgubljeni glas. Knjiga je prelijepa i pomalo umjetnički pomaknuta, tekst vas može ganuti do suza, idealan je za čitanje naglas jer ima odličan ritam, i da slikovnica nema premaleni font – bila bi posve savršena! 

OVO JE PJESMA KOJA LIJEČI RIBE,
Jean-Pierre Siméon & Olivier Tallec
(prevela Vanda Mikšić, Meandarmedia, 2019.)

Ilustracija: Olivier Tallec

Ovo je pjesma koja liječi ribe Siméon Jean-Pierre

Dječak Artur ima ribicu Leona koja umire od dosade. Da bi je spasio, mama mu savjetuje da mu pokloni pjesmu. Zvuči jednostavno - no Artur nema pojma što je pjesma, pa obilazi obitelj i poznanike tragajući za odgovorom. Svatko koga sretne pjesmu će definirati na neki svoj način. Kanarinac mu je rekao:
„Pjesma ti je ono 
kad riječi zamahnu krilima“

Baka mu govori:
„Kad navučeš, 
moj Arture, stari pulover naopako, 
on bude kao nov.
Pjesma obrne i izvrne riječi
i hop, svijet bude nov.“

Ovo je pjesma koja liječi ribe podsjeća nas na vrlo umjetnički način da je svakodnevnica puna poezije, samo je trebamo znati prepoznati, a to znači gledati svijet nekim novim očima. Tome se očuđenom gledanju učimo od malena. Ako djeca od prve ne budu fascinirana pričom, pokušajte ponovo, eventualno je čitati i u etapama, jer na ovu količinu ljepote i začudnosti možda se treba naviknuti. Tjestenina tu mlitavo odgovara, usta ti mogu biti puna neba, riječi mogu zamahnuti krilima i možeš čuti kako kamenu kuca srce… Puno je magičnih riječi nejasna značenja koje je teško i izgovoriti, poput helikona, plakara, rodedendrona ili pak kanarinca Aristofana. I djeci je silno smiješno da „zatreskan“ zapravo znači „zaljubljen“! 

Ova priča nudi i mnogo tema za razgovor: što je poezija, što je pjesma, kako se zovu ljudi koji pišu pjesme, a kako oni koji pišu romane? Hoće li u parku poslušati kuca li kamenu srce? Pišu li ribe pjesme dok šute, i kako znamo da ne? Pri čitanju obratite pozornost na predlist i zalist – na njima su čudolika slova sastavljena od riba, od njih možete zajedno sastaviti jednu divnu riječ!

ZIMSKA POTRAGA, Miroslav Kirin & Mingsheng Pi (Mala zvona, 2015.)

Ilustracija: Mingsheng Pi

Zimska potraga Kirin Miroslav

Može li nam previše ljepote dosaditi, pita nas ovom slikovnicom hrvatski pjesnik Miroslav Kirin. I poručuje da može! Slikovnica Zimska potraga slikovito prikazuje razliku između rutine i razigranosti, između svakodnevice i ludizma. Priča je to o životinjskoj zajednici u kojoj je sve bilo prelijepo, stalno lijepo, i vječito isto, pa je to životinjama dotužilo i odlučile su u svoje dane unijeti promjenu. 

Slikovnica progovara o nužnoj raznolikosti života ali to je i oda zajedništvu, jer životinje su vrlo složno riješile ne jedan problem nego čak dva – prvo su se kreativno domislile kako odagnati dosadu, a onda isposlovale i promjenu godišnjeg doba kako bi se mogle igrati onako kako žele. I tu počinje ludizam – vuk će s lisicom zaigrati hokej, leptiri će se klizati po zamrznutom potoku, a vjeverice se na skijama spustiti niz stablo. 

Ovo je meditativna priča o prolasku života, godišnjih doba, podsjećajući pomalo svojom zen atmosferom na pitoreskni poetski južnokorejski film „Proljeće, ljeto, jesen, zima … i proljeće“ (Ki-duk Kim, 2003.). Nije Zimska potraga samo poetična i meditativna priča – ona je zapravo poezija sama, iako sadrži i priču. I odlična prilika da se djeci skrene pozornost na to da se poezija ne treba rimovati, i da se dobra poezija često ne rimuje. 

Ilustracije Mingsheng Pija, nagrađivanog južnokorejskog slikara koji godinama živi u Zagrebu prozračne su i minimalističke, ali vrlo efektno nadopunjuju poetski umirujući tekst priče. Dobiva se dojam kao da se potezi kista igraju s bjelinom papira, a osobito su dojmljivi dijelovi teksta u kojima su važne riječi istaknute bojom i krasopisom. Zato nije čudno da je Mingsheng Pi 2015. za ove ilustracije dobilo nagradu „Grigor Vitez“. 

ŠTO SVE: Ilustrirana enciklopedija glagolaNikolina Manojlović Vračar (Mala zvona, 2018.)

Ilustracija: Nina Manojlović Vračar

Što sve Manojlović Vračar Nikolina

Što sve spada u slikovnice? Koja je granica između knjiga za odrasle i za djecu? Teško je reći. Kad malo porastu, djeca, ali često i odrasli, nažalost frkću nosom na slikovnice kao na nešto namijenjeno onima manjeg uzrasta. Malena djeca pak na debele tvrdo ukoričene knjige bez boje gledaju kao na nešto što vjerojatno nije namijenjeno njima. Treba koristiti svaku priliku za razbijanje tih predrasuda, i ova je knjiga idealna za to. Debela, tvrdo ukoričena, ilustrirana isključivo u crnoj boji, ovo prekrasno izdanje donosi očaravajuću poeziju za svaki uzrast. 

Nina Manojlović Vračar svestrana je autorica, slikarica, radila je u cirkusu i na Hrvatskoj televiziji dugo vodila dječju emisiju „Ninin kutak“ u kojoj je pokazivala kako napraviti nešto novo od svakodnevnih predmeta. Knjigu pjesama Što sve : Ilustrirana enciklopedija glagola, kao što je objašnjeno u podnaslovu, strukturirala je oko glagola, opisujući što sve bježi, što sve bode, hladi, pršti, drhti, mreška ili guli. Zaigranom rimom, neočekivanim metaforama pa i magičnim izmišljenim riječima, ove nas pjesme uvode u neki drugi svijet, objašnjavajući nam ga lako, ali ne banalno, jednostavno ali ne pojednostavljeno. Djeci pruža mnoštvo prilika za vježbanje sinonima i suptilnih jezičnih razlika: što sve kapa, lijeva, šprica, štrca, moči …

Autorica ju je sama oslikala apstraktnim crno-bijelim crtežima. Iscrtani tankim linijama, debelim, bogatim nanosima kista, teksturama ili otiscima, ovi crteži prate glagole koje pjesme opisuju. Tamo gdje se sve bućka, crtež je prozračan i voden, tamo gdje sve cvili dobiva se dojam da su crne linije izgrebali nokti po staklu, tamo gdje odjekuje naslikani su zvučni valovi, a tamo gdje nagriza, primijetit ćete tkaninu. Zbog svoje je estetske vrijednosti 2018. odabrana za jednu od najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga. 

I za kraj, jedna pjesma u cijelosti:

Što sve postoji
Postoje vile i vještice, 
Zubate ptice, 
Pijani gušteri, 
Nasmijani frižderi. 

Postoje vampiri, 
Ljudožderski krumpiri, 
Tvrdoglave mahune
I trooke kune. 

Postoje kreveti za trčanje,
Bomboni za brzo učenje,
Za jahanje skakavci, 
Raspjevani mravci. 

Postoje i Šlampanjoni, 
Turuznaki, Mužusloni,
Bućbućnari, Klopizmazi,
Fuči, Mrnji, Goreplazi. 

Na svijetu ovom
Postoji baš svašta,
Sva sreća
Da postoji i mašta.
 

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –