Commi Balde i Mamadou Ablaysi : U afričkoj kulturi usmena predaja se zadržala do danas
Ismaila Commi Balde i Mamadou Ablaysi Seydi, senegalski su umjetnici s trenutnom adresom stanovanja u Zagrebu, a ove su godine nastupali na Festivalu knjige i književnosti PAZI, KNJIGA! Koji su njihovi dojmovi o mladoj publici koja je prisustvovala predstavljanju afričkih mitova i legendi uz glazbeno-plesni performans koji su tom prigodom izveli, tko su to grioti, i koje se sve priče kriju iza tradicionalnih afričkih ritmova, pitali smo same umjetnike.
Ana Đokić: Ove godine, nastupili ste u programu "Afrička bajka" u okviru Festivala PAZI, KNJIGA!, i to s dva neuobičajena književno-glazbena performansa. Koje su bile reakcije djece?
Commi Balde: Na početku su bili malo iznenađeni, ali su se brzo opustili i zaplesali skupa s nama.
Kako su tinejdžeri reagirala na vas i vašu glazbu, a kako na priče iz Afrike? Što im se najviše dopalo?
Mamadou Ablaysi: Mislim da im se jako svidio program, osobito zajedničko pjevanje i plesanje kao i sviranje na afričkom bubnju - djembeu. Priča o pauku Anansiju u potrazi za mudrošću bila im je na momente smiješna.
Razlikuju li se reakcije djece u Hrvatskoj od reakcija djece u Senegalu, kada su u pitanju vaši nastupi?
Commi Balde: Postoji velika razlika između reakcija djece u Hrvatskoj i u Senegalu. Ovdje su djeca oduševljena afričkom glazbom dok su u Senegalu navikla na naše ritmove pa ih je teško oduševiti.
Vi ste obojica odrasli u Senegalu? Kakve ste knjige čitali kao djeca u školi? Jeste li imali obaveznu lektiru?
Commi Balde: Čitao sam samo obaveznu literaturu koja je bila na francuskom jeziku, ali sam najviše volio slušati priče koje su mi pričali članovi obitelji.
Mamadou Ablaysi: Nisam baš volio čitati lektiru zato što ja bila na francuskom, više sam volio slušati priče naših griota.
U suvremenoj europskoj kulturi, pisana riječ je osnovni oblik književne umjetnosti dok se usmena književnost bila potpuno izgubila. Tek u posljednjih dvadesetak godina oživljava europska pripovjedna scena. Koliko je u afričkoj kulturi ostala živa usmena književna predaja? Ima li je u školama? Ili se ona prenosi glazbom, plesom i pjesmom na lokalnim svečanostima?
Mamadou Ablaysi: Usmena predaja se zadržala do danas, prenosi se s generacije na generaciju, dok se u školi koja je na francuskom jeziku, ne pripovijedaju tradicionalne afričke priče.
Commi Balde: Usmena predaja se i danas kao i nekad, najviše prenosi pjesmom, plesom i bubnjevima na različitim svečanostima.
Vi ste umjetnici koji na tradicionalnim afričkim instrumentima izvodite tradicionalnu afričku glazbu u kojoj je priča, značenje koje svaki ritam ima, iznimno bitno. Kako to da priče ima, ali ne i teksta?
Commi Balde: Svaki ritam ima svoju priču. Primjerice, imamo poseban ritam za kraj posta Ramadana, ritam se zove Sali Karo. Za vrijeme Ramadana ljudi se suzdržavaju od nečistih misli, hrane i vode, tek dolaskom mjeseca mogu nešto pojesti, a ako se navečer ne pojavi mjesec post se nastavlja, dakle taj ritam Sali Karo najavljuje pojavu mjeseca.
Na vašim nastupima u Europi, mladoj publici uglavnom ne objašnjavate značenje pojedinog ritma. Mislite li da to europsku publiku ne zanima? Ili možda i bez pričanja, priča kroz ritam i vlastitu energiju dolazi do slušatelja?
Mamadou Ablaysi: Mislim da svaki ritam ima svoju energiju i bolje je prepustiti publici da osjeti energiju svakog pojedinog ritma.
Koliko se tradicionalna afrička književnost i dalje prenosi s koljena na koljeno? Tko su bili grioti?
Mamadou Ablaysi: U Senegalu i danas imamo pripovjedače koji su jako bitni u našoj kulturi i tradicionalna afrička književnost se i dalje prenosi s generacije na generaciju.
Commi Balde: Grioti su pripovjedači - prenosioci poruka koji glazbom prenose priče iz davnina. Grioti su jako važni u senegalskoj kulturi i sudjeluju u svim segmentima života, npr. kada je rođeno novo dijete griot izabere djetetovo ime i o tome obavještava cijelu zajednicu. Grioti su osim u Senegalu prisutni i u Maliju, Novoj Gvineji, Gambiji i Burkini Faso.
Jeste li vi grioti 21. stoljeća? Iz kakvih obitelji dolazite?
Mamadou Ablaysi: Ja dolazim iz obitelji griota. Nastojim prenositi svoju kulturu u Europi ali ponekad je to jako teška zadaća jer Europljani ne shvaćaju što im kroz glazbu pričam. Potječem iz glazbene obitelji, s majčine strane sam Mandinka a s očeve Pular (Fula), Mandinka i Balant.
Commi Balde: Uvjeren sam da sam griot, i da prenosim poruku svojih predaka iako je u Hrvatskoj ponekad teško prenijeti poruku jer mislim da u Hrvatskoj ovakav način prenošenja poruka nije poznat. Moja obitelj je također glazbena, a moja majka je ujedno i griot. S očeve strane sam pripadnik plemena Fula. Pripadnici plemena Fula također imaju svoje griote koji se zovu Niamkala, ali za svoje pripovijedanje koriste kalabas - instrument rađen od tikve.
Kada biste uspoređivali Hrvatsku i Senegal, što biste rekli – koje su sličnosti a koje razlike u običajima, mentalitetu, ponašanju, drugim riječima - u ritmu života?
Commi Balde: U Hrvatskoj i Senegalu vlada ista borba za život, briga za obitelj, ali primjetio sam da ima i dosta nerazumijevanja za druge kulture i velike su razlike u odnosu mladih prema starijim osobama.
Mamadou Ablaysi: Mislim da u Hrvatskoj nema bliskosti među ljudima kao u Senegalu jer sam primjetio da ima dosta starijih ljudi koji su bolesni i siromašni a nitko o njima ne vodi brigu. U Senegalu bi zajednica preuzela brigu za njih. Također sam primjetio da vlada veliko nepovjerenje prema strancima, pogotovo ako su druge boje kože.
I za kraj, budući da ste bili dio književno-glazbenog programa "Afrička bajka", recite našim čitateljima, što je za vas bajka? I koja je po vama razlika (ako je ima) između bajke i stvarnosti?
Commi Balde: Mislim da nema razlike između stvarnosti i bajke jer svaka bajka ima nešto stvarno u sebi.
Mamadou Ablaysi: Za mene su afričke priče jako bitne jer su pune mudrosti i bazirane su na stvarnom životu.
Puno hvala na razgovoru.
Commi Balde i Mamadou Ablaysi: Hvala Vama što ste nas pozvali i pomogli nam da približimo malo senegalske kulture i priče mladima.
Commi Balde voli:
1. Pozitivne ljude
2. Iskrenost
3. Muziku
Mamadou Ablaysi voli:
1. Čokoladu
2. Muziku
3. Obitelj
Commi Balde ne voli:
1. Rasizam
2. Manipulaciju
3. Neiskrenost
Mamadou Ablaysi ne voli:
1. Rasizam
2. Neiskrenost
3. Ljubomoru
Prijevod: Zrinka Petrović
