Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Barbara Matejčić • 25.03.2008.

D. Vrgoč i Ž. Fink-Arsovski : Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik

Kada je u domaća kina došao američki film ''Holy smoke'' Jane Campion naslov mu je preveden doslovno - kao ''Sveti dim'' - iako se zapravo radi o ustaljenom uzviku iznenađenja, kojemu bi kajkavski ekvivalent bio, recimo, ''ti bokca'', a čakavski ''asti sto''. Frazeologija je često ''kamen spoticanja'' u prijevodima, pogotovo ako se radi o frazemima koji pripadaju nekom određenom slengu i ne bilježe ih klasični rječnici.

No, ni za onaj rasprostranjeniji sloj frazema u hrvatskom i engleskom jeziku donedavno nije bilo domaćeg specijaliziranog priručnika. Prvo je prošle godine Školska knjiga objavila ''Englesko-hrvatski frazeološki rječnik'' Ivane Bendow da bi nedavno Naklada Ljevak izašla na tržište s prvim ''Hrvatsko-engleskim frazeološkim rječnikom'' Dalibora Vrgoča, anglista i talijanista koji radi u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, i Željke Fink-Arsovski, predstojnice Katedre za ruski jezik zagrebačkog Filozofskog fakulteta, autorice knjige "Poredbena frazeologija, pogled izvana i iznutra" te koautorice "Hrvatskoga frazeološkog rječnika".

S obzirom da se u ruskoj lingvistici sredinom prošlog stoljeća mogu tražiti začeci moderne frazeološke znanosti te da je rodonačelnica frazeologije u Hrvatskoj rusistica Antica Menac, ne treba nas čuditi što koautorica ''Hrvatsko-engleskog frazeološkog rječnika'' stiže s ruske katedre.

Rječnik na preko tisuću stranica donosi gotovo devet tisuća frazema, s tim da su hrvatski frazemi objašnjeni, dok su njihovi engleski ekvivalenti kontekstualizirani brojnim primjerima s internetskih pretraživača, suvremenih publicističkih i beletrističkih djela te medija. Uz svaki se primjer navodi izvor, a obilježava se i ako je neki frazem karakterističan za američki engleski ili britanski engleski pa čak i australski.
 
Autori su vodili računa da se engleski frazem što više podudara s hrvatskim na gramatičkoj, stilskoj i semantičkoj razini. S obzirom da se radi o jezicima koji pripadaju različitim jezičnim skupinama, iznenađujuće veliki broj hrvatskih frazema ima identične engleske ekvivalente: ''osmijeh od uha do uha'', ''ruku na srce'', ''krenulo je nizbrdo'', ''igra mačke i miša'' - da navedemo samo neke.
 
Objašnjavajući koja su njihova izvorišta, Željka Fink-Arsovski, napominje da smo ipak dio istog kulturnog kruga pa smo stoga mnoge frazeme uzimali iz istih izvora. Primjerice iz Biblije (''glas vapijućeg u pustinji'' ili ''bacati bisere pred svinje'' se jednako kaže i na engleskom), mitologije (''Sizifov posao'', ''jabuka razdora''), književnih djela (''boriti se s vjetrenjačama'', ''posljednji Mohikanac''), sporta i raznih društvenih igara (''nizak udarac'', ''igrati na krivu kartu'', ''vratiti lopticu komu'') ili znanosti (''svesti na zajednički nazivnik'', ''lančana reakcija''). Osim toga, dobar dio frazema pripada internacionalizmima, kao što su  ''staviti komu bubu u uho'' ili ''naći se između čekića i nakovnja''.

Autori su navodili frazeme iz svjetske povijest, poput ''prijeći Rubikon'', koji postoji i u engleskom, dok su u Rječniku samo najfrekventniji frazemi vezani uz nacionalnu tematiku, nacionalne povijesne likove ili povijesne događaje, kao ''proći pokraj koga ili čega kao pokraj turskog groblja'' ili ''provesti se kao Janko na Kosovu'', a za taj se osjećaj u anglosaksonskom svijetu zaziva Waterloo iako Englezi nisu ti koji su u toj bitki poraženi. Rječnik navodi i frazem ''kao guske u magli'' (u engleskom je ovca bez pastira), koji se zahvaljujući Stjepanu Radiću u Hrvatskoj shvaća kao ''autohton''. Međutim, isti takav bilježe i bugarski i makedonski jezik.

Naveli smo da Rječnik donosi gotovo devet tisuća frazema; od toga oko dvije trećine otpada na engleske. Zbog toga, ali i zbog povremena spominjanja hrvatskog kao jezika skromne frazeologije, pitali smo autore je li engleski bogatiji frazemima. Želja Fink-Arsovski kaže da se ne može govoriti o tome da je engleski jezik bogatiji frazemima, već da su se odlučili na takav omjer jer su engleske ekvivalente birali ''konceptualnim principom''. To bi značilo da su hrvatskom frazemu, na primjer ''bogu iza leđa'', prvo pridodali engleski ekvivalent koji ima najsličniju sliku (''mjesto koje je bog napustio''), a nakon toga slijede ekvivalenti koji su dio koncepta 'jako daleko, u zabiti'. Ipak, za neke hrvatske frazeme autori nisu mogli naći engleski ekvivalent, kao na primjer za ''Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba'' i za ''držati tri ugla kuće''.
 
Frazemi su, kao i sav drugi jezični fond, podložni promjenama. Neke ''pregazi vrijeme'' pa se prestanu upotrebljavati, neki dobiju nove značenjske slojeve, a s vremenom nastaju i sasvim novi. Tako Željka Fink-Arsovski među hrvatskim frazemima koji su prešli u pasivni fond navodi ''derati svoga jarca'', ''s oka s boka'', i  ''udariti u bubanj''. Među onima koji su s vremenom dobili novo značenje daje primjer frazema ''nemati tri čiste'', koji se nekoć upotrebljavao u značenju 'biti plašljiv, nemati hrabrosti za što', dok mu je danas primarno značenje  'biti glup'' ili ''ne znati nešto''.

U šatrovačkom se  govoru najbrže stvaraju novi frazemi - poput biti u bedu, banani ili komi. Još je jedan frazem na tragu opisa tog stanja, ali ga nije baš pristojno navesti. Autori su nastojali zabilježiti te novije frazeme tako da su neki od njih prvi put registrirani upravo u njihovu Rječniku.

Neke primjere arhaičnih frazema u engleskom jeziku daje Dalibor Vrgoč: ''otegnuti papke'' (fall of your perch), ''poljubiti vrata'' (kiss the post), ''zabadati svoj nos u što'' ( have an oar in every man's boat), dok je novijeg datuma, primjerice, ''pomaknuti granice čega'' (push the envelope) koji ima korijene u zrakoplovnoj terminologiji. Najčešći izvori nastajanja novih frazema su sport,  Dalibor Vrgoč kaže da u engleski jezik najviše dolaze iz nautike (otud ''biti u bedu'') i lova  (''obratiti se na krivu adresu'',  u engleskoj varijanti se laje na krivo stablo), kockanje (''kad dođe stani-pani''), politika, mediji, književnost (''lud sto gradi), glazba (''ni na nebu ni na zemlji'')...
 
S obzirom da su i u hrvatskom i u engleskom frazemi vrlo aktivni dio i govorne i pisane kulture, Rječnik će mnogima riješiti nedoumice, a zahvaljujući kazalu u kojem su navedeni frazemi i jednog i drugog jezika i natuknica pod kojom ih se može naći, Rječnik se može koristiti u oba smjera. A najzabavnija je neobavezna šetnja Rječnikom u potrazi za ''različitostima o istom'', kada nam se ukazuju sociokulturološke  posebnosti upisane u dvama jezicima i kada shvaćamo što zapravo govorimo kada želimo reći isto.   

( Tekst je prvotno objavljen u Vjesniku )  

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –