Dobitnica Nagrade Gjalski za 2026. je Sibila Petlevski za roman 'Duhovi zemlje'
Na svojoj sjednici održanoj u Zaboku 14. rujna 2026., Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Ksaver Šandor Gjalski (Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević – predsjednik, Robert Međurečan, Antun Pavešković) odlučilo je da u uži izbor za Nagradu Gjalski za 2026. uđu sljedeći autori i djela (abecednim redom autora):
- Mihaela Gašpar: "Treće noći" (Fraktura, Zaprešić 2026)
- Marko Gregur: "Dolinar" (Fraktura, Zaprešić 2025)
- Monika Herceg: "Ovdje počinje šuma" (Fraktura, Zaprešić 2026)
- Dorta Jagić: "Kafić Dan" (Naklada Ljevak, Zagreb 2025)
- Sibila Petlevski: "Duhovi zemlje" (Sandorf, Zagreb 2026)
Nakon kratke rasprave, Povjerenstvo je jednoglasno odlučilo da Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za 2026. dobije Sibila Petlevski za roman "Duhovi zemlje" (Sandorf, Zagreb 2026).
Obrazloženje
Duhovi zemlje
"Duhovi zemlje" velik su i hrabar roman: na šest i pol stotina stranica Sibila Petlevski povezala je dva svijeta koji se u našoj prozi dosad nisu sreli, visoravni bolivijskoga Altiplana i Zagreb za Nezavisne Države Hrvatske. Junakinja romana Leocadia Sartaña, Indijanka iz naroda Ajmara, daleka je rođakinja i imenjakinja one žene koja je u Oruru dojila djevojčicu Rajku Baković, buduću zagrebačku antifašističku heroinu. Kompozicijski je to saga s mnogo glasova, koja dva kontinenta i rane dviju povijesti svodi na megapripovijest s mnoštvom epizodnih meandara, najkraće rečeno.
Otvara je hapšenje Zdenke, Rajke i Mladena Bakovića 20. prosinca 1941., te okrutno mučenje u istražnom uredu zloglasne Ustaške nadzorne službe dva dana poslije, a pred Božić Zdenka se, ne mogavši više izdržati muke, baca kroz prozor. Rajka nekoliko dana poslije u bolnici podliježe posljedicama mučenja, u dvadeset i prvoj godini. Rajka je rođena u bolivijskom Oruru, gdje je njihov otac, brački iseljenik koji se tamo obogatio, s bratom držao hotel i trgovinu; pučku je školu Rajka završila na Braču i tamo se sklonila nakon uspostave NDH, da bi se u jesen vratila u Zagreb, i tu je obiteljsku putanju, od bračke predepizode do orurskoga hotela i natrag, roman zatekao kao gotovu činjenicu.
Iza knjige stoje tri godine pomna autoričina istraživanja arhiva, životopisa i etnografske građe, a među izmišljenim se likovima kreću i zbiljske osobe – Evo Morales, Che Guevara, Tito, Pavelić, Eduardo Rózsa-Flores. O svima njima doznajemo i u privitku, u nekoj vrsti deskriptivnoga kataloga likova. Misaono je uporište romana, kako nas dodatno napućuje autorica u novinskim razgovorima, andsko načelo ayni, po kojem se za svako uzimanje očekuje i vraćanje duga, pa iz te „svete uzajamnosti“ ono što je uzeto od zemlje zahtijeva da se toj zemlji i prirodi, Pachamami, i vrati. Iz toga drevnog zakona autorica izvodi svoj ekološki i ekofeministički sud o svijetu u kojem se zemlja iskorištava onako kako se iskorištavaju i žene.
Nasuprot tom načelu stoji Ujak, El Tío, podzemni gospodar kojemu rudari kod Orura ostavljaju darove da bi ih pustio žive iz jame, u jednoj osobi i đavao i bijeli osvajač; taj je Ujak istodobno i Ujak iz ustaške mučionice u kojoj stradavaju sestre Baković. Petlevski ga nije načinila prijetnjom nego sugovornikom, vragom koji igra šah i s Rajkom se spori na esperantu, u smisaonom je rodu s Bulgakovljevim Wolandom: nesreća ne dolazi od njegovih ruku, on je samo uvijek u blizini kad se nesreća dogodi. U Hrvatsku je doputovao 1921. istim parobrodom kao i Bakovići, a vrijeme mu je relativna stvar, pa "godine straha" tumači kao jedan te isti mehanizam od Konga do NDH; za njega, kao u šahu, vrijedi da se dotaknuto mora i pomaknuti. Time roman poručuje ono najvažnije: zlo je u rudarskom oknu i u policijskom podrumu isto, i jedno i drugo traži ljudsko tijelo i hrani se ljudskim strahom.
Suvremena dionica vodi u današnju Boliviju. Od vatikanskih vrtova i Sinode o Amazoniji 2019. do rudarskih sindikata u Oruru, do žena koje u ispražnjenim jamama grebu za ostatkom rude ili u ringu nastupaju kao hrvačice cholite, do onih kojima današnje tjelokradice čupaju organe, do pohoda protiv amazonske autoceste koji se pretvara u traganje za Loma Santa, svetim brdom…– sve to Petlevski ispisuje racionalno, mirno, planski, bez egzaltacije, bez fasciniranosti egzotikom, bez etnografske razglednice, kao pripovjedni kritički izvještaj o istoj eksploataciji koja je u međuvremenu promijenila samo ime i vlasnika. Ljubavne su priče dosljedno tragične, jer u svijetu u kojem se zemlja prodaje na kilogram nijedna nježnost nema svoje sigurno stanište.
Napose je ovo roman o hrabrosti žena u mračnim vremenima te o majčinstvu kao jedinom obliku otpora i znanja o svijetu koje se prenosi dalje kad sve drugo bude uništeno i zaboravljeno. Njime se nastavlja rad na životnom dokumentu i projektu koji Sibila Petlevski suvereno vodi, uređuje i ispisuje od trilogije Tabu i Točke poraza, u kojoj se europsko nasilje već ogledalo u sudbini domorodačkih zajednica i u kojoj je pravo književnosti da govori u ime žrtava već bilo izboreno, ali s prostorom koji je za našu prozu nov: u Duhovima zemlje hrvatska se tragična povijest Drugog svjetskog rata čita u usporedbi s kolonijalnim nasiljem na drugom kontinentu, od prisilnoga rada u srebrnim rudnicima Potosíja do današnjih koncesija.
Povjerenstvo je jednoglasno ocijenilo da pred nama stoji roman koji epskom snagom, razvedenom građom, pripovjednim umijećem i moralnom ozbiljnošću nadilazi okvir jedne književne godine i postaje umnogome buduća mjera inovativnosti i estetske vrijednosti. Zato ćemo svaki puta kada u zagrebačkom centru hodamo kroz Prolaz sestara Baković, znati da je njihova sudbina umrežena s tolikim stradanjima pravednih i dobrih ljudi na svim stranama svijeta. Možda ćemo baš zato i mi postati barem malo bolji.
Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Ksaver Šandor Gjalski iskreno čestita akademkinji Sibili Petlevski na zasluženoj nagradi i ujedno joj zahvaljuje za sve što je svojim knjigama i javnim djelovanjem učinila za hrvatsku književnost i za njezinu prisutnost u svijetu!
U ime Prosudbenog povjerenstva dr. sc. Ivica Matičević, predsjednik
Duhovi zemlje
- Sandorf 04/2026.
- 646 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789533516165
- Cijena: 29.00 eur
- Kupi knjigu!
U ovom uzbudljivom polifonijskom romanu, svojevrsnom 'atlasu' magičnog realizma, spajaju se egzotični prostori Bolivije sa Zagrebom u zloglasnoj NDH, preko junakinje Leocadije Sartañe, Ajmara Indijanke, potomkinje dojilje antifašističke heroine Rajke Baković. 'Duhovi zemlje' Sibile Petlevski je roman-saga o heroinama iz mračnog doba, ženama poput sestara Baković te Rajkinoj indijanskoj dojilji i njenoj praunuci u suvremenoj Boliviji u prostoru krvavog sraza različitih vjera i politika.