Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Boris Perić • 02.01.2008.

Donna Woolfolk Cross : Papisa Ivana

Rim, srednji vijek. Muškarac na cesti previja se u grčevima, vrišti. Za vrijeme procesije, Sveti otac iznenada se srušio. Ljudi su zbunjeni, crkveni poglavar trga se kao da ima trudove. I zaista, pred zgranutim mnoštvom papa porađa dijete. Na čelu Crkve našla se žena, potajice, prerušena u muškarca. Skandal! No, je li se zaista odigrao?        

Legenda o Ivani, kćeri engleskog misionara i saske poganke, koja je kao Ivan Anglicus sredinom 9. stoljeća navodno sjela na papinsko prijestolje, odavna kopka duhove. Za Svetu stolicu posrijedi je puka izmišljotina, jezikom današnjice: patka. Skeptici, međutim, imaju vlastite teorije. Napokon, u "Kronici papa i careva" dominikanca Martina iz Opave piše: "Ivan, rodom Englez, stigao iz Mainza, držao Petrovu stolicu dvije godine, pet mjeseci i četiri dana. Umro u Rimu. Tvrdilo se da je bio žena."        

Ako u ovoj priči, kao što se danas uglavnom smatra, nema baš ni zrnca istine, američka spisateljica Donna Woolfolk Cross (New York, 1947) polučila je svojim napetim povijesnim romanom "Papisa Ivana" sasvim lijep uspjeh. Legenda koja ne umire glasi otprilike ovako: Rođenoj 814. u Ingelheimu na Rajni, bistroj i darovitoj Ivani pruža se rijetka prilika da zajedno s bratom pohađa crkvenu školu. Nakon što brat pogiba u vikinškom napadu, Ivana odjevena u monaha odlazi u muški samostan u Fuldi, odakle bježi u Rim, gdje završava studije. S lažnim identitetom, zahvaljujući obrazovanju i talentu, ubrzo ulazi u visoke crkvene krugove, a nakon smrti pape Lava IV. biva izabrana za Petrova nasljednika pod muškim imenom Ivan Englez. Žrtva fatalna spleta ljubavi, strasti i političkih intriga, zatrudnjuje s papinskim tajnikom, u jeku procesije porađa dijete i umire.            

Vješto ispripovijedan, roman Donne W. Cross vraća čitatelja u mrak davnine, oslikavajući pred realnom povijesnom pozadinom lik žene koja se svojom hrabrošću i prkosom spram normi muškog društva glatko može proglasiti junakinjom za sva vremena. Problem istinitosti fabule, o kojoj se i u serioznim znanstvenim krugovima žučno raspravlja, pritom svejedno ne pada u drugi plan, već suvereno ocrtava paralelnu priču o potisnutim i zatomljenim istinama, toliko dragu i mnogim manje uspjelim trilerima današnjice.

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –